Vrapčarke su u prosjeku u odnosu na druge redove ptica srazmjerno malene. Dužina tijela im se kreće od 8cm ( neke vrste iz porodicegrmuša) pa do 120 cm (iz porodicerajskih ptica ili, poznate još i pod imenomrajčice). Mnoge vrapčarke suselice, samo neke iznimke ostaju cijelu godinu na istom području. Svi mladi su čučavci.
Vrapčarke se hranebeskralješnjacima ilisjemenjem, ili i jednim i drugim. Od tog pravila su jedine iznimke vrapčarke koje žive utropskimkišnim šumama. Te septice hrane gotovo isključivovoćem. Suprotno njima,svračci sumesožderi. Njihovalovina su velikikukci i malikralježnjaci kao, primjerice,gušteri imiševi, koju prije jela pričvrste natrnje. S druge strane, rodkrstokljuna izporodicezeba živi isključivo odsjemenki crnogoričnihbiljki. Taj rod je potpuno prilagođen toj vrsti hrane, tako da imaju prekrižen gornji i donji diokljuna kojim, kao pincetom, vade sjemenke iz šišarki.Brljci ili nazivani još ivodeni kosovi rone u plitkim i brzimpotocima i love kukce, i time spadaju u rijetke vrapčarke koje zalaze u vodu.
Za manji broj vrsta je poznato, da se u pribavljanju hrane služealatkama. Tu spada i jedna vrsta poznatihDarwinovihzeba s otočjaGalapagos. Te septice koriste štapićem ili trnomkaktusa da bi došli dokukaca koji žive u pukotinama korestabala.
Podjela vrapčarki nije konačna, i zalaika je prilično nerazumljiva. U stručnim krugovima se vrlo kontroverzno raspravlja i prepire oko njihove podjele. Tako raznizoolozi navode različiti broj porodica u ovom redu. Male različitosti među velikim brojemporodica često ne omogućuju izričito razlikovanje.
