| Palomareski incident | |
|---|---|
Nuklearna bomba B28RI izvađena sa 870 m dubokog mora na palubi američkog ratnog brodaUSSPetrel. | |
| Događaj - sažetak | |
| Datum | 17. januar 1966 |
| Tip | sudar u zraku |
| Mjesto | Sredozemno more krajPalomaresa u Španiji 37°14′57″N1°47′49″W / 37.24917°N 1.79694°W /37.24917; -1.79694 |
| Prvi avion | |
| Tip | B-52G |
| Operater | Strateška zračna komanda,Ratno zrakoplovstvo SAD (USAF) |
| Polazište leta | Zrakoplovna baza Seymour Johnson Sjeverna Karolina,SAD |
| Odredište | Zrakoplovna baza Seymour Johnson |
| Posada | 7 |
| Drugi avion | |
| Type | KC-135 Stratotanker |
| Tail number | 61-0273 |
Palomareski incident (srpskohrvatski:Palomares Incident;španski:Incidente de Palomares) se zbio 17. januara 1966. iznadSredozemnog mora nedaleko od gradaPalomares našpanskoj obali kada seameričkistrateški bombarderB-52 prilikomuzimanja goriva u letu sudario saavio-tankeromKC-135 Stratotanker. Tom prilikom su oba aviona uništena te je poginulo 7 članova posada (svi u KC-135 i 3 od 7 u BC-52), ali je također došlo do gubitka četirihidrogenskih bombiB28 kojima je B-52 bio naoružan tokom obavljanja rutinske misijeChrome Dome kojom jeameričko ratno zrakoplovstvo permanentno držalo u zraku bombardere kako bi u svakom trenutku moglo izvesti udar protiv ciljeva uSSSR u slučaju izbijanjaTrećeg svjetskog rata. Tri bombe su pale na kopno, a pri čemu je kod jedne došlo do detonacije konvencionalnog eksploziva i djelomične kontaminacijeplutonija uokolici Palomaresa; četvrta bomba, koja je pala u more, je pronađena tek nakon nekoliko mjeseci i izvađena nakon spektakularne akcije spašavanja u kojoj je sudjelovalaamerička ratna mornarica.
Cijeli je slučaj izazvao veliku pažnju svjetske javnosti i dao dodatni poticaj antiratnom i antinuklearnom pokretu sugerirajući mogućnost da samo postojanje nuklearnog oružja može čistom slučajnošću dovesti do apokaliptičkih posljedica. Američka vlada na čelu sa predsjednikomJohnsonom je bila dovedena u neugodan položaj, isto kao i tadašnjifrankistički režim u Španiji koja se, iako formalno izvanNATO-a, smatrala ključnimhladnoratovskim saveznikom. SAD su zbog toga pokrenule projekt kontaminacije poljoprivrednog zemljišta u Palomaresu; u samoj Španiji su se dogodile demonstracije lokalnog stanovništva.
Slučaj se odrazio i na popularnu kulturu, bilo u obliku britanskih filmskih komedijaFinders Keepers iThe Day the Fish Came Out, ali i mnogo ozbiljnijeg tretmana u romanuL'Arbre de Noël francuskog piscaMichela Bataillea koji je 1969. ekraniziran kaoistoimeni film.