Palestina (zvaničnoDržava Palestina) je delimično priznata država naBliskom Istoku. Službeno je nastala unilateralnim usvajanjem deklaracije o nezavisnosti koju su 15. novembra 1988. u egzilu uAlžiru donelePalestinska oslobodilačka organizacija iNacionalno veće Palestine. Međunarodno-pravni status priznat joj je u novembru 2012. nakon glasanja uGeneralnoj skupštini UN, kada je Palestini dodeljen status države posmatrača u Ujedinjenim Nacijama (sa 138 glasova za, 9 protiv i 41 suzdržanih).[1][2]
Palestina se sastoji iz dve odvojene teritorijalne celine -Pojasa Gaze iZapadne Obale. Ova dva dela Palestine razdvaja teritorijaIzraela. Palestina se graniči sa Izraelom,Egiptom iJordanom.
Naziv Palestina potiče od naroda pod nazivomFilistejci, koji je nastanjivao ovo područje u antičko doba. Filistejci su imali nekoliko nezavisnih gradova-država, od kojih su najznačajniji biliGaza,Ašdod iAškelon.
NakonPrvog svetskog rata, Palestina postajeBritanska kolonija, da bi 1947. godine bila predložena njena podela na dve nezavisne države -jevrejsku iarapsku. Stvorena je, međutim, samo jevrejska državaIzrael, koja je pored teritorija koje bi joj pripale prema planu podele, anektirala i neka područja koja su trebala da pripadnu državi Arapa (Palestinaca). Delovi Palestine koji nisu ušli u sastav Izraela (Zapadna Obala i Pojas Gaze) uključeni su tada u sastav Jordana i Egipta.
Tokom rata iz 1967. godine, Izrael osvaja Zapadnu Obalu i Pojas Gaze da bi na delu ovih teritorija bila formirana autonomnaPalestinska Nacionalna Uprava 1994. godine. 2004. godine, Izrael se povlači iz Pojasa Gaze, ali zadržava kontrolu nad Zapadnom Obalom. 2007. godine kontrolu nad Pojasom Gaze preuzima palestinska organizacijaHamas, koja u Pojasu Gaze formira sopstvenu palestinsku vladu suprotstavljenu palestinskoj vladi na Zapadnoj Obali.
29. novembra 2012. godineGeneralna skupština UN-a donosi odluku da prizna Palestinu kao suverenu državu.
Guvernorati Palestine.Teritorije na koje polaže pravo država Palestina (zeleno i žuto) i teritorije koje trenutno kontrolišu Palestinci (zeleno). Pod kontrolom Palestinaca nalazi se ceo Pojas Gaze i većina palestinskih naselja na Zapadnoj Obali. Međutim, područja Zapadne Obale izvan palestinskih naselja su pod direktnom kontrolom Izraela, koji eksploatiše gotovo sve lokalne resurse.
Teritorija Palestine je podeljena na 16 guvernorata, od kojih se 11 nalazi na Zapadnoj Obali, a 5 u Pojasu Gaze.
Za razliku od guvernorata u Pojasu Gaze, koje potpuno kontrolišu Palestinci, guvernorati na Zapadnoj Obali su delimično pod kontrolom Palestinaca, a delimično pod direktnom kontrolom Izraela.
Najveći grad Palestine je Gaza, dok je zvanični glavni grad države Istočni Jerusalim. S obzirom da je Istočni Jerusalim anektirao Izrael i zvanično ga spojio saZapadnim Jerusalimom, sedišta dve palestinske vlade se nalaze u Ramali i Gazi. Svi veći gradovi Palestine, izuzev Istočnog Jerusalima, su pod kontrolom Palestinaca.
Iako je od strane UN-a priznata za suverenu državu, Palestina samo delimično kontroliše svoju teritoriju, a postoje i dve suprotstavljene palestinske vlade. Pojasom Gaze, koji u potpunosti kontrolišu Palestinci, upravlja palestinska vlada organizacijeHamas, dok Zapadnom Obalom, koja je i dalje pod okupacijom Izraela, upravlja palestinska vlada organizacijeFatah.
Napomene: 1 Uključujući države i teritorije koje su proglasile svoju nezavisnost i kao takve su ili delimično priznate ili potpuno nepriznate, kao i teritorije koje nisu zvanično proglasile svoju nezavisnost, ali funkcionišu ili su funkcionisale kao takve u određenom vremenskom periodu. 2 U spisak bivših faktički nezavisnih država i teritorija uračunate su one faktički nezavisne države i teritorije koje su kao takve postojale od druge polovine 20. veka do danas.