Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Oxford

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojmaOxford. Za druga značenja, v.Oxford (razvrstavanje).
Oxford
Centar grada
Centar grada
Centar grada
Koordinate:51°45′N1°15′W / 51.750°N 1.250°W /51.750; -1.250
država UK
RegijaJugoistočna Engleska
Ceremonijalna grofovijaGrofovija Oxfordshire
DistriktOxford
Površina
 -Urbano područje45.6km²[1]
 -Područje utjecaja139.46km²[2]
Stanovništvo (2015.)
 -Urbano područje159,574[1]
 - Urbana gustoća3,499.8 stan. /km²[1]
 -Područje utjecaja243,781[2]
 - Gustoća područja utjecaja1,748.1 stan. /km²[2]
Vremenska zonaUTC+0 (UTC+1)
Poštanski brojOX1, OX2, OX3, OX4
Pozivni broj01865
Karta
Oxford na mapi Engleske
Oxford
Oxford
Oxford na karti Engleske

Oxford (izgovor: [Oksford]) jeuniverzitetskigrad najugoistokuEngleske od 159,574 stanovnika.[1]

On jeadministrativni centarGrofovije Oxfordshire i istoimenogdistrikta Oxford, koji ima 179,773 stanovnika[3], dokmetropolitanski Oxford ima 243,781 stanovnika.[2]

Grad je poznat kao domsvjetski poznatog i najstarijeganglofonskoguniverzitetaOxford.

Geografija

[uredi |uredi kod]

Oxford leži uGrofoviji Oxfordshire, između dvijerijeke;Temze (koju tu zovu Isis) iCherwella, koje ujužnompredgrađu grada imajuušće.[4]

Grad je udaljen 40km odReadinga, 92km odLondona i oko 105km odSouthamptona iBirminghama.

Historija

[uredi |uredi kod]

Oxford je niknuo zasaksonskih vremena kao naselje kodriječnog gaza[4], to otkriva i njegovo ime, koje jesintagma od riječi ox = vol + ford (gaz, pa znači mjesto koje moguvolovi pregaziti, to je uostalom vidljivo nagrbu grada.

Stariji stanovnici tog kraja prednost su dali manjevlažnimvisoravnima nasjeveru ijugu.[4]

Za ranogsrednjeg vijeka Oxford je bioutvrda naTemzi, izgrađena za obranusjevernihgranicaKraljevine Wessex od napadadanskihVikinga.[4] Oxford je prvi put dokumentiran uAnglosaksonskoj kronici912., u kojoj se navodida jeEdward Stariji vladar Lurdenbryga (Londona) i Oxnaforda (Oxford) i svih zemalja između njih.[4] Iz tih najranijih vremena osimsaksonskogromaničkogzvonikacrkve sv . Crkva Mihovila u ulici Cornmarket, nije ostalo ništa.[4]

Robert D'Oyly prviizabraninormanskiguverner Oxforda, zaslužan je za izgradnjuOxfordskog zamka, od kog je ostao jedinozemljaninasip itoranj crkvesv. Georgija. Sve donedavno na njegovom mjestu nalazio sezatvor. Robert je također podigao i prve oksfordskemostove; Magdalen, Folly i Hythe.Normani su podiglikamenebedeme oko naselja, koji je obuhvatio prostor od oko 38hektara. Od tih bedema ostalo je sačuvano nekoliko kratkih fragmenata kod mjesta gdje se danas nalaziNovi koledž.[4]

Od1542. Oxford ima statusbiskupije., prvakatedralna crkva bila je ona usamostanu Osney. Ona je1546. premještena ukapeluaugustinskogsamostana sv Frideswide, koji je nakon raspuštanja samostana postaoKoledž Christ Church, a kapela postala najmanjakatedralna crkva u Engleskoj.[4]

Oxford je poznat kaoGrad tornjeva zbog vizure u kojoj dominirajugotičkitornjevi i šiljatikrovići. Većina njih pripadazgradamaUniverziteta, koji je najstariji u Engleskoj.ZgradeUniverziteta uglavnom su izgrađene tokom15. -16.i17. vijeka.[4]

Prirodoslovniuniverzitetski muzej

Najstariji oksfordskikoledžiUniversity (1249),Balliol (1263), iMerton (1264), građeni su na isti kalup, okolo dva ili triklaustra, sakapelom,hodnicima,bibliotekom i ozidanimvrtom.[4]Univerzitet u Oxfordu osnovan je u drugoj polovici12. vijeka, grad je i nakon tog ostaotrgovište, ali je od13. vijeka nadaljetrgovina imala sve manji značaj u životu grada, pa je njegovahistorija postala historijauniverziteta. U početku je postojala određena netrpeljivost izmeđugrada istudenata, pa su izbijale i tučnjave, koje su se koji put pretvarale u pravebitke, najčuvenija jemasakr na dansv. Skolastike1355.[4]

Zaengleskog građanskog rata (1642-51), Oxford je zbog svojestrateške pozicije postao sjedišterojalistista u koji se povukaokraljCharles I, nakon poraza ubitkama kod Edgehilla, Newburya i Nasebya. Umaju1646. Ferdinando Fairfaxkomandant snagaparlamenta, započeo jeopsadu grada, koji mu se konačno predao24. juna.[4]

Oxford je bio važna međustanicapoštanskihkočija, pa još uvijek postoji dosta starih svratišta sagostionicama iz tog doba. Tokom18. vijeka prokopana jekanalska mreža kojom je Oxford povezan s različitim dijelovima zemlje, a1835. je otvorenaželjeznička prugaLondon -Bristol (Great Western Railway).[4]

Oxford je1801. još uvijek bio malotrgovište sa oko 12.000 stanovnika, od kojih su mnogi životno zavisili oUniverzitetu, ali se krajem19. vijeka počeoindustrijalizirati otvaranjemštamparija itvornicamarmalade.[4]

Tako da je do1901. narastao u grad sa oko 50.000 stanovnika. Engleski industrijskimagnat William Morris (kasnijilord Nuffield) pokrenuo je proizvodnjuautomobila u nedalekomCowleyu. On je podigao velikitvornicu, sa pripadajućim pogonimamašinogradnje ielektroindustrije, pa je njegovakompanijaMorris Motors, postala nosioc lokalneprivrede. Morris je zaokružio proizvodnju, kad je u Cowleyu1926. podigao tvornicu prešanogčelika zakaroserije.[4]

Granice grada su proširene -1929. i na Cowley pa je tako on postao jedan odkvartova grada.[4]

Drugi oksforskiuniverzitet - Brookes, osnovan je1970.[4]

Panorama grada
Panorama grada

Pobratimski gradovi

[uredi |uredi kod]

Povezano

[uredi |uredi kod]

Reference

[uredi |uredi kod]
  1. 1,01,11,21,3„Oxford (District, Oxfordshire)” (engleski). City population. Pristupljeno 06. 01. 2017. 
  2. 2,02,12,22,3„Oxford (Agglomeration, Agglomerations)” (engleski). City population. Pristupljeno 06. 01. 2017. 
  3. „United Kingdom: Urban Areas in England” (engleski). City population. Pristupljeno 06. 01. 2017. 
  4. 4,004,014,024,034,044,054,064,074,084,094,104,114,124,134,144,154,16Oxford (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 06. 01. 2017. 

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Oxford naWikimedijinoj ostavi
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Oxford&oldid=42394583
Kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp