Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Orhan Pamuk

Izvor: Wikipedija
Orhan Pamuk
Biografske informacije
Rođenje7. 6.1952. (1952-06-07) (dob: 72)
Istanbul,Turska
Nacionalnostturska
Obrazovanje
Zanimanjeromanopisac
Opus
1974 –
Književni pravacPostmoderna književnost
Znamenita djela
  • Tiha kuća
  • Bijeli zamak
  • Crna knjiga
  • Zovem se Crvena
  • Snijeg
  • Muzej nevinosti
Nagrade
Inspiracija
Potpis
Web-stranica
http://www.orhanpamuk.net/

Orhan Pamuk (Istanbul,1952) je jedan od najpoznatijihturskihpisaca, scenarist, akademik i dobitnikNobelove nagrade za književnost 2006. godine. Njegov je rad stekao široku popularnost i van granica zemlje gde su njegove knjige prevedene na šezdeset i tri jezika i prodane u preko 13 miliona primeraka.

Njegovi najpoznatiji naslovi suTiha kuća,Beli zamak,Crna knjiga,Novi život,Moje ime je crvena,Sneg,Muzej nevinosti,Stranac u mojoj glavi iŽena crvene kose. Profesor je humanističkih kolegija o veštini pisanja ikomparativnoj književnosti naUniverzitetu Columbia, a od 2018. i član Američkog filozofskog društva.

Orhan Pamuk rođen je u Istanbulu u porodici sačerkeškim korenima. Prvi je turski dobitnik Nobelove nagrade u istoriji, a primio je i brojne druge književne nagrade. Pre dodele Nobelove nagrade roman Moje ime je crvena stekla je međunarodnu pažnju i osvojila francusku nagraduPrix du Meilleur Livre Étranger 2002. godine, italijanskuPremio Grinzane Cavour 2002. godine iInternational Dublin Literary Award 2003. godine.

Evropski parlament pisaca nastao je kao rezultat zajedničkog predloga Orhana Pamuka i portugalskog piscaJoséa Saramaga. Pamukova spremnost da piše knjige o spornim istorijskim i političkim događajima dovela ga je u opasnost od cenzure u vlastitoj domovini. Godine 2005. ultranacionalistički advokat tužio ga je zbog izjave vezane zaArmenski genocid uOsmanskom Carstvu.

Biografija

[uredi |uredi kod]

Orhan Pamuk je rođen je7. juna1952. uIstanbulu.

Pamuk je tesno povezan spostmodernom književnošću. Jedan je od najpoznatijih turskih pisaca, čije dela su prevedena na već više od trideset jezika.12. oktobra2006. je dobio Nobelovu nagradu. On je prvi dobitnik Nobelove nagrade za književnost iz Turske, a u obrazloženju švedske akademije nauka kaže se:

[Orhanu Pamuku] koji je, u potrazi za melanholičnim duhom svog rodnog grada, otkrio nove simbole sudara i prožimanja raznih kultura.[1]

– Stockholm,Švedska akademija, 12. oktobra 2006.

Sukob sa turskim vlastima

[uredi |uredi kod]

Pamuk je zbog svojih izjava da je nadJermenima uTurskoj izvršen pogrom (tzv.Genocid nad Jermenima) i da se slično dešava i saKurdima danas došao u sukob sa turskom državom.Protiv njega je podignuta optužnica,a nacionalistički i fundamentalistički krugovi su ga optužili za izdaju.Sudski proces je,pod pritiskom svetske javnosti,okončan oslobađajućom presudom.Njegova izjava zbog koje je protiv njega podignuta optužnica glasi:

U ovoj zemlji [Turskoj, ndr] pobijeno je 30.000 Kurda i 1.000.000 Jermena, a niko se, osim mene, ne usuđuje da o tome govori[2]

– Orhan Pamuk

Nagrade i odlikovanja

[uredi |uredi kod]

Tijekom svoje književne karijere Pamuk je odlikovan sa brojnim nagradama i priznanjima. Najznačajnije su :

Dodijeljeni su mu brojni doktoratihonoris causa iz akademija diljem svijeta:Freie Universität Berlin (2007), Universiteit van Tilburg (2007),Boğaziçi Üniversitesi (2007), Georgetown University (2007),Universidad Complutense de Madrid (2007),Università di Firenze (2008),American University of Beirut (2008), Université de Rouen-Normandie (2008),Universiteti i Tiranës (2010),Yale University (2010),Софийски университет Св. Климент Охридски (2011), Accademia di belle arti di Brera (2017),Санкт-Петербургский государственный университет (2017), Πανεπιστήμιο Κρήτης (2018). Također je počasni član više američkih akademskih ustanova.

Djela

[uredi |uredi kod]

Romani

[uredi |uredi kod]
  • Karanlık ve Işık, 1979.
  • Cevdet Bey ve Oğulları, Istanbul, Karacan Yayınları, 1982. Na srpskom :Dževdet-beg i njegovi sinovi, Beograd, Geopoetika, 2007.
  • Sessiz Ev, Istanbul, Can Yayınları, 1983. Na engleskom :Silent House, New York, Alfred A. Knopf, 2012.
  • Beyaz Kale, Istanbul, Can Yayınları, 1985. Prvo englesko izdanje :The White Castle, Manchester (UK), Carcanet Press Ltd, 1990, 1991;The White Castle, New York, George Braziller, 1991. Na hrvatskom :Bijeli zamak, Zagreb, Vuković & Runjić, 2001. Na srpskom :Bela tvrđava, Geopoetika, Beograd 2002.
  • Kara Kitap, Istanbul, Can Yayınları, 1990. Na engleskom :The Black Book, New York, Farrar, Straus & Giroux, 1994. Na srpskom :Crna knjiga, Geopoetika, Beograd 2008.
  • Yeni Hayat, Istanbul, İletişim Yayınları, 1994. Na engleskom :The New Life, New York, Farrar, Straus & Giroux, 1997. Na srpskom :Novi život, Geopoetika, Beograd 2004.
  • Benim Adım Kırmızı, Istanbul, İletişim Yayınları, 1998. Na engleskom :My Name Is Red, New York, Alfred A. Knopf, 2001. Na hrvatskom :Zovem se Crvena, Zagrebm, Vuković & Runjić, 2004.
  • Kar, Istanbul, İletişim Yayınları, 2002. Na engleskom :Snow, New York, Alfred A. Knopf, 2004. Na hrvatskom :Snijeg, Zagreb, Vuković & Runjić, 2006. Na srpskom :Sneg, Beograd, Geopoetika, 2007.
  • Masumiyet Müzesi, Istanbul, İletişim Yayınları, 2008. Na engleskom :The Museum of Innocence, New York, Alfred A. Knopf, 2009. Na srpskom :Muzej nevinosti, Beograd, Geopoetika, 2008. Na hrvatskom :Muzej nevinosti, Zagreb, Vuković & Runjić, 2009.
  • Kafamda Bir Tuhaflık, Istanbul, Yapı Kredi Yayınları, 2014. Na engleskom :A Strangeness in My Mind, New York, Alfred A. Knopf, 2015.
  • Kırmızı Saçlı Kadın, Istanbul, Yapı Kredi Yayınları, 2016. Na engleskom :The Red-Haired Woman, New York, Alfred A. Knopf, 2017.
  • Veba Geceleri, Istanbul, Yapı Kredi Yayınları, 2021.

Druga djela

[uredi |uredi kod]
  • Gizli Yüz, screenplay, Istanbul: Can Yayınları, 1992. [scenario za filmÖmera Kavura]
  • İstanbul: Hatıralar ve Şehir, Istanbul, Yapı Kredi Yayınları, 2003. Na engleskom :Istanbul: Memories and the City, New York, Alfred A. Knopf, 2005. Na hrvatskom :Istanbul, Zagreb, Vuković & Runjić, 2006. Na srpskom :Istanbul, Beograd, Geopoetika, 2006.
  • Babamın Bavulu, İstanbul, İletişim Yayınları, 2007. [govor na dodjeli Nobelove nagrade]
  • Öteki Renkler, Istanbul, İletişim Yayınları, 1999. Na engleskom :Other Colors: Essays and a Story, New York, Alfred A. Knopf, 2007. [eseji]
  • Şeylerin Masumiyeti, Istanbul, İletişim Yayınları, 2012. [katalog za Muzej nevinosti]
  • Saf ve Düşünceli Romancı, İstanbul, İletişim Yayınları, 2011. Na engleskom :The Naive and Sentimental Novelist, Cambridge (MA), Harvard University Press, 2010. [eseji i književna kritika]
  • Manzaradan Parçalar: Hayat, Sokaklar, Edebiyat, Istanbul, İletişim Yayınları, 2010. [eseji]
  • Resimli İstanbul - Hatıralar ve Şehir, Istanbul, Yapı Kredi Yayınları, 2015. [memoari]
  • Hatıraların Masumiyeti, Istanbul, Yapı Kredi Yayınları, 2016.
  • Balkon, Istanbul, Yapı Kredi Yayınları, 2018.

Reference

[uredi |uredi kod]
  1. (en) [to Orhan Pamuk] "who in the quest for the melancholic soul of his native city has discovered new symbols for the clash and interlacing of cultures.
  2. (en)Freely, Maureen (23. 10. 2005). „I stand by my words. And even more, I stand by my right to say them... (interview)”. Pristupljeno 07. 06. 2021.  : »a million Armenians and 30,000 Kurds were killed in this country and I'm the only one who dares to talk about it «

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Orhan Pamuk naWikimedijinoj ostavi
1901. – 1925.
1926. – 1950.

1926.Grazia Deledda  1927.Henri Bergson  1928.Sigrid Undset  1929.Thomas Mann  1930.Sinclair Lewis  1931.Erik Axel Karlfeldt  1932.John Galsworthy  1933.Ivan Bunjin  1934.Luigi Pirandello  1936.Eugene O'Neill  1937.Roger Martin du Gard  1938.Pearl S. Buck  1939.Frans Eemil Sillanpää  1944.Johannes Vilhelm Jensen   1945.Gabriela Mistral  1946.Hermann Hesse  1947.André Gide  1948.Thomas Stearns Eliot  1949.William Faulkner  1950.Bertrand Russell

1951. – 1975.
1976. – 2000.

1976.Saul Bellow  1977.Vicente Aleixandre  1978.Isaac Bashevis Singer  1979.Odiseas Elitis  1980.Czesław Miłosz  1981.Elias Canetti  1982.Gabriel García Márquez  1983.William Golding  1984.Jaroslav Seifert  1985.Claude Simon  1986.Wole Soyinka  1987.Joseph Brodsky  1988.Naguib Mahfouz  1989.Camilo José Cela  1990.Octavio Paz  1991.Nadine Gordimer  1992.Derek Walcott  1993.Toni Morrison  1994.Kenzaburō Ōe  1995.Seamus Heaney  1996.Wisława Szymborska  1997.Dario Fo  1998.José Saramago  1999.Günter Grass  2000.Gao Xingjian

2001. – 2025.

2001.Vidiadhar Surajprasad Naipaul  2002.Imre Kertész  2003.J. M. Coetzee  2004.Elfriede Jelinek  2005.Harold Pinter  2006.Orhan Pamuk  2007.Doris Lessing  2008.Jean-Marie Gustave Le Clézio  2009.Herta Müller  2010.Mario Vargas Llosa  2011.Tomas Tranströmer  2012.Mo Yan  2013.Alice Munro  2014.Patrick Modiano  2015.Svetlana Aleksijevič  2016.Bob Dylan  2017.Kazuo Ishiguro  2018.Olga Tokarczuk3  2019.Peter Handke  2020.Louise Glück  2021.Abdulrazak Gurnah  2022.Annie Ernaux  2023.Jon Fosse  2024.Han Gang

1 Pasternak je odbio nagradu zbog pritiska tadašnjeg komunističkog režima.  2 Sartre je odbio nagradu iz moralnih razloga i zato jer se nije želio vezati uz institucije.  3 Nagrada je retroaktivno uručena2019. godine.
Normativna kontrolaUredi na Wikidati
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Orhan_Pamuk&oldid=42394564
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp