Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Obala Slonovače

Izvor: Wikipedija
Republika Côte d'Ivoire
République de Côte d'Ivoire
Lokacija Obale Bjelokosti
Glavni gradYamoussoukro
6°51′0″N5°18′0″W
Najveći gradAbidjan
Službeni jezicifrancuski
Drugi jeziciBaoulé,Dioula,Dan,Anyin iCebaara Senufo između ostalih
Demonim(i)Bjelokošćani
Government
Alassane Ouattara
Patrick Achi
nezavisnost 
• Datum
7. august 1960
Površina
• Ukupno
322,460 km2 (68th.)
Stanovništvo
• Procjena za 2009
20,617.068 (5..)
• Popis iz 1998
15,366.672
• Gustoća
(139..)
BDP (PPP)procjena za 2010 
• Ukupno
37.123 mrld. $[1]
• Per capita
1.685 $[1]
BDP (nominalni)procjena za 2010 
• Ukupno
23.635 mrld. $[1]
• Per capita
1.073 $[1]
Gini (2002)44.6
srednji
HDI (2007) 0.484[2]
Greška: Pogrešan unos (163..)
ValutaZapadnoafrički CFA franak (XOF)
Vremenska zonaUTC+0 (GMT)
• Ljeti (DST)
UTC+0 (nema)
Pozivni broj225
Veb-domena.ci

Obala Bjelokosti[nb 1] (francuskiCôte d'Ivoire[kot divwaʁ]; službenoRepublika Côte d'Ivoire, franc.République de Côte d'Ivoire),država u zapadnojAfrici. Graniči sLiberijom iGvinejom na zapadu,Malijem iBurkinom Faso na sjeveru teGanom na istoku, a na jugu izlazi naGvinejski zaljev, dioAtlantika. Smatra se jednom od najprosperitetnijih zemaljazapadne Afrike, ali je njen razvoj u posljednje vrijeme usporen zbog političke nestabilnosti.

Bjelokosna obala

Ime joj dolazi odengleskog nazivaIvory Coast koji je poslije prešao u sve druge jezike. U oktobru1985. vlada Obale Slonovače je zatražila da sve druge vlade u svijetu da kao standardni naziv počnu koristiti isključivofrancuski nazivCôte d'Ivoire, ali to nigdje osim u samoj Obali Slonovače nije propisano zakonom.

Iako su Evropljani otkrili Obalu Slonovače još u 15. vijeku, ona nije potakla neki interes za kolonizaciju, pa čak ni trgovinu robljem. Tek jeFrancuska 1840-ih, za vrijeme početka Utrke za Afriku, počela stvarati uporišta na obali. 1890-ih je otpočeo pohod za širenje vlasti u unutrašnjost, završen tek1917. Francuska vlast je stimulirala uzgojkakaa,kave ibanana - što je stimuliralo razvoj plantaža i dolazak relativno velikog broja evropskih doseljenika.

Pokret za nezavisnost Obale Slonovače je godine1944. pod vodstvom otpočeo kaosindikat crnih radnika na plantažima pod vodstvomFelixa Houphoeta-Boignyja koji će vrlo brzo odbaciti radikalnu retoriku i postati prvi crni ministar u francuskoj vladi. Godine 1960. je Obala Slonovače dobila nezavisnost a Houphouet-Boigny njen prvi predsjednik. Zalaganje za očuvanje bliskih veza s Francuskom i inzistiranje na kapitalizmu dovelo je ekonomskog buma u 1960-im i 1970-ih, često zvanog "Bjelokosno čudo". Houphoet-Boigny je vladao čvrstom rukom, a nakon njegove smrti godine1993. nasljednici nisu bili tako vješti u čuvanju etničke ravnoteže. Godine 1999. je proveden državni udar, a godinu dana kasnije na demokratskim izborima je predsjednik postaoLaurent Gbagbo. Pod njegovom vladom su se intenzivirale vjerske napetosti između kršćanskog juga i muslimanskog sjevera, čemu je doprinio i veliki broj gastarbajtera iz drugih, pretežno muslimanskih, država Zapadne Afrike. Godine2002. je izbila secesionistička pobuna na sjeveru, u što se upetljala i francuska vojska. Kriza je ponovno eskalirala kada je krajem 2010. Gbagbo odbio predsjedničkog rezultate izbora na kojima je pobijedio opozicijski kandidatAlassane Outtara. To je dovelo do sukoba u kojima je Gbagbo uz francusku vojnu pomoć poražen i zarobljen.

Povezano

[uredi |uredi kod]

Napomene

[uredi |uredi kod]
  1. U literaturi se susreću i imena »Côte d'Ivoire«, »Bjelokosna Obala«, »Obala Slonovače« i dr.

Izvori

[uredi |uredi kod]
  1. 1,01,11,21,3„Côte d'Ivoire”. International Monetary Fund. Pristupljeno 21 April 2010. 
  2. „Human Development Report 2009. Human development index trends: Table G” (PDF). The United Nations. Pristupljeno 17 October 2009. 

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Obala Slonovače naWikimedijinoj ostavi
Samostalne države

 Alžir   Angola   Benin   Bocvana   Burkina Faso   Burundi   Centralnoafrička Republika   Čad   Džibuti   Egipat1   Ekvatorska Gvineja   Eritreja   Esvatini   Etiopija   Gabon   Gambija   Gana   Gvineja   Gvineja Bisau   Južna Afrika   Južni Sudan   Kamerun   Kenija   Komori   Demokratska Republika Kongo   Republika Kongo   Lesoto   Liberija   Libija   Madagaskar   Malavi   Mali   Maroko   Mauricijus   Mauritanija   Mozambik   Namibija   Niger   Nigerija   Obala Slonovače   Ruanda   Sejšeli   Senegal   Sijera Leone   Somalija   Sudan   Sveti Toma i Princip   Tanzanija   Togo   Tunis   Uganda   Zambija   Zelenortska Republika   Zimbabve

Zavisni teritoriji
Nepriznate države
Nejasan status
1 Djelomično uAziji.
Zemlje članicePokreta nesvrstanih
Punopravne članice

 Alžir(1961)   Angola(1964)   Benin(1964)   Bocvana(1970)   Burkina Faso(1973)   Burundi(1964)   Centralnoafrička Republika(1964)   Čad(1964)   DR Kongo(1961)   Džibuti(1983)   Egipat(1961)   Ekvatorska Gvineja(1970)   Eritreja(1995)   Etiopija(1961)   Gabon(1970)   Gambija(1973)   Gana(1961)   Gvineja(1961)   Gvineja Bisau(1976)   Južna Afrika(1994)   Kamerun(1964)   Kenija(1964)   Komori(1976)   Lesoto(1970)   Liberija(1964)   Libija(1964)   Madagaskar(1973)   Malavi(1964)   Mali(1961)   Maroko(1961)   Mauricijus(1973)   Mauritanija(1964)   Mozambik(1976)   Namibija(1979)   Niger(1973)   Nigerija(1964)   Obala Slonovače(1973)   Republika Kongo(1964)   Ruanda(1970)   Sveti Toma i Princip(1976)   Senegal(1964)   Sejšeli(1976)   Sijera Leone(1964)   Somalija(1961)   Sudan(1961)   Svaziland(1970)   Tanzanija(1964)   Togo(1964)   Tunis(1961)   Uganda(1964)   Zambija(1964)   Zelenortska Republika(1976)   Zimbabve(1979)

 Antigva i Barbuda(2006)   Bahami(1983)   Barbados(1983)   Belize(1976)   Bolivija(1979)   Čile(1973)   Dominika(2006)   Dominikanska Republika(2000)   Ekvador(1983)   Grenada(1979)   Gvajana(1970)   Gvatemala(1993)   Haiti(2006)   Honduras(1995)   Jamajka(1970)   Kuba(1961)   Kolumbija(1983)   Nikaragva(1979)   Panama(1976)   Peru(1973)   Surinam(1983)   Sveti Kristofor i Nevis(2006)   Sveta Lucija(1983)   Sveti Vincent i Grenadini(2003)   Trinidad i Tobago(1970)   Venezuela(1989)

 Afganistan(1961)   Azerbejdžan(2011)   Bahrein(1973)   Bangladeš(1973)   Brunej(1993)   Butan(1973)   Filipini(1993)   Indija(1961)   Indonezija(1961)   Irak(1961)   Iran(1979)   Istočni Timor(2003)   Jemen(1961)   Jordan(1964)   Kambodža(1961)   Katar(1973)   Kuvajt(1964)   Laos(1964)   Libanon(1961)   Maldivi(1976)   Malezija(1970)   Mjanmar(1961)   Mongolija(1993)   Nepal(1961)   Oman(1973)   Pakistan(1979)   Palestina(1976)   Saudijska Arabija(1961)   Singapur(1970)   Sirija(1964)   Sjeverna Koreja(1976)   Šri Lanka(1961)   Tajland(1993)   Turkmenistan(1995)   Ujedinjeni Arapski Emirati(1970)   Uzbekistan(1993)   Vijetnam(1976)

 Belorusija(1998)

 Fidži(2011)   Papua Nova Gvineja(1993)   Vanuatu(1983)

Bivše članice

 Argentina(1973-1991)   Kipar(1961-2004)   Malta(1973-2004)   SFR Jugoslavija1(1961-1992)   Ukrajina(2010-2014)

Promatrači
Države

 Argentina   Armenija   Bosna i Hercegovina   Brazil   Crna Gora   Hrvatska   Južni Sudan   Kazahstan   Kina   Kirgistan   Kostarika   Meksiko   Paragvaj   Rusija   Salvador   Srbija   Tadžikistan   Ukrajina   Urugvaj   Vatikan

Organizacije
1 Uključuje iSR Jugoslaviju


 Ovaj članak o geografiji jeu začetku. Možete pomoći Wikipediji tako što ćete gaproširiti.
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Obala_Slonovače&oldid=42245906
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp