Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Njemačka

Izvor: Wikipedija
Savezna Republika Njemačka
Bundesrepublik Deutschland
Zastava Savezne Republike Njemačke
Zastava
Grb Savezne Republike Njemačke
Grb
GesloEinigkeit und Recht und Freiheit(njemački)
"Jedinstvo i pravda i sloboda"
Himna: "Das Lied der Deutschen(njemački)"
Lokacija Savezne Republike Njemačke
Glavni grad
i najveći grad
Berlin
Službeni jezicinjemački
Demonim(i)Nijemci
Government
Frank-Walter Steinmeier
Friedrich Merz
Lars Klingbeil
Utemeljenje
2. februar 962.
8. Jun 1815.
18. Januar 1871.
1914-1918.
1919-1933.
1933-1945.
• Saveznička okupacija Njemačke
1945-1949.
23. Maj 1949.



7. Oktobar 1949.
• Ujedinjenje 1990.
1990.
Površina
• Ukupno
357,168 km2
Stanovništvo
• Procjena za 2014.
80,716,000 (16.)
• Popis iz 2011
80,219,695
• Gustoća
226 /km2
BDP (PPP)procjena za
• Ukupno
$ 3.621 triliona (5.)
• Per capita
44,741 $ (17.)
BDP (nominalni)procjena za 2014 
• Ukupno
$ 3.820 triliona (4.)
• Per capita
47,201 $ (16.)
Gini (2011.)29.0
nizak
HDI (2013)0.911
jako visok (6.)
ValutaEuro ()
Vremenska zonaUTC+1 (CET)
• Ljeti (DST)
CEST
Veb-domena.de

Njemačka (ijek.) iliNemačka (ek.) (njem.Deutschland[ˈdɔʏtʃlant]; službenoSavezna Republika Njemačka, njem.Bundesrepublik Deutschland), država u centralnoj Evropi. Na sjeveru izlazi naSjeverno more iBaltičko more. Graniči se sDanskom na sjeveru,Austrijom iŠvicarskom na jugu,Francuskom,Belgijom,Nizozemskom iLuksemburgom na zapadu iPoljskom iČeškom na istoku. Njemačka je demokratska federalna parlamentarna republika (Bund der Länder).

Savezna Republika Njemačka je članicaUjedinjenih nacija,NATO-a, grupeG8 i osnivačEvropske ekonomske zajednice, današnjeEvropske unije.

Geografija

[uredi |uredi kod]
Fizička mapa Nemačke

Nemačka se proteže od visokih planinaAlpa (najviša tačkaCugšpic 2.962 m) na jugu, do obalaSevernog iBaltičkog mora na severu. Između njih, u centralnom delu nalaze se planine umerenih visina:Švarcvald (1.493 m),Bavarska šuma (1.456 m),Rudne gore (1.215 m), iHarc (1.142 m). Na severu preovlađuju niska polja (najniža tačka jeVilštermarš na -3.54 m).

Uz obalu Severnog mora nalazi se nizIstočno-Frizijskih ostrva, a u Baltiku su veća ostrvaRigen iUsedom. U Nemačkoj postoji 6 velikih slivova reka:Rajna (865 km toka kroz Nemačku),Dunav (647 km),Elba (727 km),Odra (187 km),Vezer iEms. Najveće jezero jeBodensko jezero na granici sa Švajcarskom.

Klima je uglavnom umerena, pod uticajemGolfske struje. Uz severne obale klima je vlažna tokom cele godine. Vreme je ponekad nepredvidivo. U sred leta moguć je topao dan, a hladan i kišovit odmah sutradan. Ali ekstremne vremenske neprilike su gotovo isključene na području Nemačke, osim poplava u dolinama reka kada su zimi temperature iznad nule. Prosečna temperatura po mesecima ide od 0,5 °C u februaru, do 17 °C u julu.

Zapoljoprivredu se koristi 53,5% površina Nemačke, dok je pod šumama 29,5%. Naselja i komunikacije pokrivaju 12,3% površina (sa tendencijom povećanja). U Nemačkoj postoji 14nacionalnih parkova.

Historija

[uredi |uredi kod]

Njemački jezik i „Germanizam“ traju više od tisuću godina, ali je država po imenu Njemačka formirana kao modernanacionalna država tek1871. godine, kada jePruskom vodila Njemačke države do pobjede nad Francuskom. To razdoblje i poredak nazivaju se drugi rajh (Reich).

O ranoj njemačkoj historiji zna se izarheoloških nalazišta i zapisa o bitkama sRimskim Carstvom[1]. Germanska plemena širila su se izSkandinavije prema jugu u1. stoljeću pne. Sukobljavali su se sRimljanima, o čemu je pisaoTacit uknjizi Germania. Oko260. godine, germanska plemena, probila su rimsku granicu (Limes Germanicus) dok nisu suzbijeni[2].

Prvi Rajh, poznatiji kaoSveto Rimsko Carstvo njemačke nacije, je potekao odcarstva Karla Velikog (843), koga je osnovaoKarlo Veliki25. 12.800. godine, a koji je trajao sve do1806. Tokom ovih 1000 godina,Nijemci su uspješno proširili svoju moć uz pomoćKatoličke Crkve.

Prinčevi elektoriSvetog Rimskog Carstva.

Godine1530, pokušajprotestantske reformacije Katoličke Crkve je propao, što je dovelo do formiranja nove, Protestantske crkve, koja je postala nova službena religija u mnogim njemačkim državama. Ova događanja su dovela doTridesetogodišnjeg rata (1618), koji je, kada se završioVestfalskim mirom (1648), učinio da Njemačka postaneekonomski iscrpljena i politički nestabilna. Ovakva situacija je onemogućila da Njemačka ponudi efikasan otpor Napoleonu i Sveto Rimsko Carstvo je prakticki nestalo1806. Poslije pada Napoleona je osnovana Njemacki savez,konfederacija(Deutscher Bund). gdje je glavnu reč i utjecaj imala Austrija. Između1815. Konfederacija se sastojala od mnoštva malih država (39).

UFrancusko-Pruskom ratu (1870), Pruska je porazila Francusku. Međutim, uPrvom svjetskom ratu (1914), kada jeinvazija na Francusku kao dio plana brzog svladavanja saveznickih protivnika propala (izmedju ostalih i na Verdunskom frontu) Njemacka sa svojim saveznicima gubi rat i potpisuje bezuvjetnu kapitulaciju u kojoj je prisiljena pristati na prihvaćanje teze o iskljucivoj njemackoj krivici za rat. Ta po mnogima nepravedna, ponizavajuca i sramotna kapitulacija bila je samo uvod u jos vecu katastrofu drugog svjetskog rata.

Drugi Rajh je proklamiran uVersaju,18. januara1871, poslije poraza Francuske. Ovo je uglavnom bio rezultatOta fon Bizmarka, njemačkog najprominentnijeg državnika19. veka, koji je bio poznat kao „kulturni borac“ protiv katoličanstva i borac za socijalne reforme.

Osnivanje moderne Njemačke, Versaj, 1871.

Drugi njemački Rajh je okončan Prvim svjetskim ratom, kada je njemački car bio prinuđen da abdicira. Poslerevolucije, konstituirana je demokratskaVajmarska Republika. Velika ekonomska moć Njemačke je ostvarena zahvaljujući razultatuVersajskog mira iVelike depresije, što je dovelo do odbacivanja demokracije od strane i lijevo i desno orjentiranih njemačkih građana. Na dvaput održanim izborima1932,Nacisti su dobili 37,2% glasova u julu/srpnju, a 33% u studenom/novembru. 30. januara/siječnja1933,Adolf Hitler je imenovan zakancelara Njemačke, a23. 4.1933. godine njemački parlament je ukinuo ustav Vajmarske Republike.Treći Rajh je trajao od 1933. do1945. i bio je utemeljen nanacional-socijalizmu, odnosno nacizmu.1934. Hitler je preuzeo apsolutnu kontrolu nad vladom, kada je de fakto postao i predsjednik Njemačke. Nakonaneksije Austije (1938),politika anektiranja susjednih teritorija, dovela je doDrugog svjetskog rata, koji je u Evropi otpočeo1. 9.1939. kada je Njemačka okupirala Poljsku. Njemačka i njeni saveznici su imali veliku i dobro organiziranuvojsku koja kratkotrajno preuzima kontrolu nad gotovo cijelim teritorijom Evrope.

Poslijeoperacije Barbarosa (napada naSovjetski Savez)22. 6.1941. otvoren je drugi front na istoku, kao i napada naSjedinjene Države, kada je prekršen dogovor o nenapadanju Njemačke na SAD, od strane Hitlera (11.12.1941.). Od1941. do 1945. nacistička Njemačka, uz pomoć susjednih kolaboracionista, sistematski je ubila 6 milijunaJevreja uHolokaustu. Režim je isto tako masovno likvidiraoRome,Slavene,homoseksualce i mentalno retardirane osobe i druge nesposobne ljude i politički nepodobne građane (naročitokomuniste isocijaliste).8.5.a1945. godine Njemačka je kapitulirala poslije okupacijeBerlina od strane ruskeCrvene Armije, a prije ulaska ruskih trupa u Berlin, Hitler je izvršio samoubojstvo.

Rat je rezultirao velikim gubitkom teritorija, preseljeno je oko 10 miliona Nijemaca s izgubljenih prostora u koristPoljske, a sljedećih 45 godina država će biti podijeljena na Zapadnu i Istočnu Njemačku. Tijekom 1948. i 1949. tokomBerlinske blokade, saveznička vojska dopremala je hranu i sirovine u Zapadni Berlin, koji je sporazumom velikih sila pred kraj Drugog svjetskog rata postao zapadna enklava okružena istočnom Njemačkom.

GrađaniZapadnog Berlina su postali proamerički orijentirani. To je bio rezultat mnogih činjenica, uključujući i jak njemački antikomunizam, američkiMaršalov plan za rekonstrukcijuEvrope poslije rata, osnivanje Europske unije, i generalno podržavanje prisustva zapadne vojske u Zapadnom Berlinu. RekonstruiranaZapadna Njemačka je ponovno postala jedna od najvećih svjetskih ekonomskih sila.

Amerikanci su kontrolirali Zapadnu Njemačku, a Sovjeti su kontroliraliNjemačku Demokratsku Republiku, koja je bila jedna u nizu socijalističkih satelita Sovjetskog Saveza i članicaVaršavskog pakta, sa kontrolom slobodnog kretanja njenih stanovnika. Iznenadno,13. avgusta1961. godine,Istočna Njemačka je postavilaBerlinski zid između Istočnog i Zapadnog Berlina, i potpuno zatvorila granicu prema Zapadnoj Njemačkoj što je onemogućilo normalno cirkuliranje ljudi.Vili Brant, zapadnoberlinski gradonačelnik i zapadnonemački kancelar, su pokušali da smire tenzije, ali njegovo političko priznavanje gubitka Istočne Njemačke je dovelo do kontroverzi, neki Nijemci su smatrali da je izdajnik, dok su mnogi drugi (naročito mladi ljudi) mislili da jeheroj.

Poslije pada komunizma u Europi, Njemačka se ponovno ujedinila (1990), što je dovelo do ekonomskih problema koji se osjećaju i danas. Berlin je ponovno postao glavni grad. Porodice, koje su bile dugi niz godina rastavljene, ponovo su se spojile. Kao dio postkomunističkog procesa, otvoreni su dosjei tajne policije.

Zajedno sa Francuskom, nova Njemačka igra glavnu ulogu u Evropskoj uniji. Njemačka je država koja se zalaže za zajedničku evropsku politiku, obranu i sigurnost. Kancelarka se konstantno poziva na sastanke Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Politika

[uredi |uredi kod]
Bundestag, donji dom njemačkog Parlamenta, u Berlinu

Glavni članak:Institucije Savezne Republike Njemačke

Njemačka je ustavna savezna republika, čiji se politički sistem zasniva na Ustavu iz1949. godine (Grundgesetz – osnovni zakon). U njoj vlada parlamentarni sistem u kojoj kancelar igra najvažniju ulogu, a koga bira parlament.

Parlament poznatiji pod nazivom (Bundestag), se bira svake četiri godine. Sustav izbora je proporcionalni sa pragom a zastupanje je pol izravno i pol s lista. Kad se računa koliko će strake dobiti sa lista uzmi se u obzir koliko su već dobili izravno. Šesnaest pokrajina predstavlja federalni nivoBundesrata (Federalni Savet), koji je izazvao mnogo polemika na račun odnosa sa Bundestagom zbog neusglašenosti prilikom donošenja odluka i jednog i drugog tela, što politički sistem čini vrlo komplikovanim.

Fukcija šefa države je poverena predsedniku, kome je ograničena moć odlučivanja na ceremonijalne i reprezntativne dužnosti.

Sudsku vlast uključuje Savezni ustavni sud Njemačke (Bundesverfassungsgericht), Savezni vrhovni sud i nekoliko saveznih sudova, odgovornih za kontolisanje nižih sudova. Svi niži sudovi su napravljeni od strane saveznih država.

Njemačke države (republike)

[uredi |uredi kod]

Njemačka je podijeljena u šesnaest država (republika) (u Njemačkoj se nazivaju Bundesländer), koje su podijeljene u 439 distrikta i gradova (2004).

Njemačke pokrajine (zemlje)
Države (republike)Glavni gradHa njemačkom
1Baden-VirtembergŠtutgartBaden-WürttembergStuttgart
2Bavarska (Bajern)MinhenFreistaat BayernMünchen
3BerlinBerlinBerlinBerlin
4BrandenburgPotsdamBrandenburgPotsdam
5Bremen (pokrajina)Bremen (grad)Freie Hansestadt BremenBremen
6HamburgHamburgFreie und Hansestadt HamburgHamburg
7HeseVisbadenHessenWiesbaden
8Meklenburg-Zapadna PomeranijaSchwerinMecklenburg-VorpommernSchwerin
9Donja SaksonijaHanoverNiedersachsenHannover
10Sjeverna Rajna-VestfalijaDizeldorfNordrhein-WestfalenDüsseldorf
11Rajna PlatinijaMaincRheinland-PfalzMainz
12SarlandSarbrikenSaarlandSaarbrücken
13SaksonijaDresdenFreistaat SachsenDresden
14Saksonija-AnaltMagdeburgSachsen-AnhaltMagdeburg
15Šlesvig-HolštajnKilSchleswig-HolsteinKiel
16TuringijaErfurtFreistaat ThüringenErfurt

Geografija

[uredi |uredi kod]
Mapa Njemačke sa gradovima
Mapa Njemačke sa gradovima

Njemačka se proteže od visokih planinaAlpa (najviša tačkaCugšpic 2.962 m) na jugu do obalaSjevernog iBaltičkog mora na sjeveru. Između njih, u centalnom delu nalaze se planine umerenih visina, dok su na sjeveru preovlađujuća niska polja (najniža tačka jeNeuendorfer/Wilstermarsch na -3,54 m). Kroz Njemačku teku neke od najvećih rijeka:Rajna,Dunav iElba.

Vrijeme je ponekad nepredvidivo. U sred ljeta moguć je topao dan, a hladan i kišovit odmah sutradan. Ali ekstremne vremenske neprilike su gotovo isključene na području Njemačke osim poplava u dolinama rijeka kada su zimi temperature iznad nule.

Reljef

[uredi |uredi kod]

Reljef Njemačke je vrlo raznolik, a ističe se pet osnovnih reljefnih cjelina:Alpe i predalpski prostor,Schwarzwald,Njemačko sredogorje,Južno njemačko pobrđe iSjeverna njemačka nizina.

Krajolik ualpskom području

Južnije odDunava nalazi se predalpski prostor, koji je u dobapleistocenskih odledbi bio oblikovan djelovanjem ledenjaka, što su se spuštali niz padine Alpa i u podlozi izdubili brojna ledenjačka jezera. Uslijed djelovanja ledenjaka nastale su brojne naslage pijeska i šljunka. Predalpski se prostor postupno izdiže prema jugu, gdje se nalazeBavarske Alpe. Bavarske Alpe dio su najvećeg europskog planinskog lanca nastalog u dobaalpske orogeneze utercijaru. Zbog relativno mlađeg nastanka, Bavarske Alpe siromašne su rudnim bogatstvima, ali jačanjem turističkih kretanja ovaj se dio Njemačke zbog prirodnih ljepota i povoljnih uvijeta za razvoj skijaškog i planinarskog turizma posljednjih tridesetak godina posebno jače razvija.

Schwarzwald

Planinski sustavSchwarzwald nalazi se na jugozapadu Njemačke, a ime je dobio po vazdazelenim šumamajele ismreke. Planina je nastala za vrijemehercinske orogeneze (Devon) pa je bogatarudama. Visine najviših vrhova ne prelaze 1500 m. U prošlosti se stanovništvo Schwarzwalda, zbog izoliranosti tijekom dugihzima, bavilo preciznim obrtima kao na primjer proizvodnjomsatova.

Južno njemačko pobrđe uključuje relativno niske gorske nizove paleozojskog postanka, koji se pružaju oko jugozapada prema sjeveroistoku kao npr.Švapske Alpe iliFranačke Alpe. U dolinama rijeka povoljni su uvijeti za proizvodnju hrane.

Njemačko sredogorje nalazi se u središtu Njemačke. Nastalo je u vrijeme hercinske orogeneze pa su vrhovi uslijed dugotrajnog zaravnavanja relativno niski i prekrivenišumama, a geološki stare stijene bogate surudama. Na temelju tih rudnih bogatstava u19. stoljeću započela je prva njemačka industrijska revolucija. Ovaj kraj se često naziva "prava Njemačka".

Sjeverna njemačka nizina najveća je reljefna cijelina Njemačke. Prostire se od Njmačkog sredogorja na jugu do obala Sjevernog i Baltičkog mora na sjeveru. Nizina je nastala u doba pleistocenskih odledbi, kada se ledeni pokrov nekoliko puta povlačio prema sjeveru (interglacijali) i ponovno je prekrivao (glacijali). Ledenjaci su svojim erozivnim djelovanjem zaravnili ovaj prostor, koji nigdje ne prelazi 90metara nadmorske visine, ostavili velike naslage pijeska i šljunka te izdubili brojna jezera. Za ledenih doba eolskim su djelovanjem nastale naslage plodnog prapora ili lesa na južnim dijelovima Sjeverne njemačke nizine. Ti su prostori gusto naseljeni i iskorišteni za poljoprivrednu proizvodnju. Ledenjačko oblikovanje reljefa ove nizine prestalo je završetkom poslednje odledbe, prije otprilike 12 000 godina. Od tada se rijeke u slabo plodnu nizinu donosile naplavni materijal, a postepeno sešumski i travnatibiljni pokrov. Dugotrajnim naseljavanjem i marljivim radomčovjek je uspio od slabo plodne pjeskovite nizine napraviti plodne površine. Uz neke niske obale Sjevernog i Baltičkog moraplima prodire u unutrašnjost i do desetakkilometara zbog čega nije moguće gospodarsko iskorištavanje pa su ponegdje izgrađeni polderi kao i u susjednoj Nizozemskoj. Rijeke koje se ovdije uljevaju umore tvore široka riječna ušća, estuarije, povoljna za nastanak luka kao npr.Hamburg (Laba) iBremen (Weser), koji su duboko uvučeni ukopno.

Ekonomija

[uredi |uredi kod]

Njemačka je četvrta ekonomska sila na svetu posleSAD-a,Japana iKine ali ekonomski daleko najjača državaEvrope.

Njemačka poseduje treću po redu najveću ekonomiju na svetu odmah posle SAD-a i Japana i deo je svetske najveće ekonomije – Evropske unije. Dok je spoljna trgovina vrlo uspešna, lokalna tržišta doživljavaju probleme, prvenstveno zbog socijalnih beneficija. Nezaposlenost je jedan od glavnih problema poslednjih decenija.

Nedavno usvajanjezajedničke evropske valute i opšta politička i ekonomska integracija u Evropu trebalo bi da donesu velike ekonomske promene.

Dojče telekom je danas, posleVodafona najveći operater mobilne telefonije u Evropi. Prisutan je u 11 evropskih zemlja u kome veoma uspešno posluje.

Nemačka je bogata i tehnološki veoma jaka. Njena privreda je osetila teškoće tokom 90-ih godina. Iako je spoljna trgovina vrlo uspešna, nezaposlenost je jedan od glavnih problema poslednjih decenija. Modernizacija i pripajanje privredeIstočne Nemačke ispostavio se kao skup i dugoročan problem, sa godišnjem transferom sa zapada na istok u iznosu od oko 70 milijardi dolara. Nemačko stanovništvo je u evropskom proseku staro, ali kombinacija sa visokom stopom nezaposlenosti, doprinelo je da se teret troška za socijalno osiguranje uveća. Strukturalna krutost na tržištu radne snage, uključujući stroge propise u deljenju plata na nacionalnom nivou, učinili su nezaposlenost hroničnim problemom. Lokalna tržišta doživljavaju probleme, prvenstveno zbog socijalnih beneficija. Smanjenje poreza na dobit i dohodak u 2001. godini nije sprečilo pad u spoljnotrgovinski razmeni.

Nemačka privreda se, posle decenije stagnacije, polako oporavlja. Kao jedna od najmnogoljudnijih članica EU-a, sa potrošačima koji važe kao štedljivi, raspolaže velikim brojem diskontnih supermarketa, koji su, da bi izbegli visoke troškove posrednika, u stalnoj potrazi za što jeftinijim direktnim dobavljačima. Ipak, i pored toga što nastoje da imaju niske cene u nabavci, svi lanci supermarketa zahtevaju visok kvalitet i preciziran poslovni odnos koji predstavlja jedan od najbitnijih faktora za saradnju sa nemačkim preduzećima. Industrijska roba se kupuje, uglavnom, preko velikih posrednika. Što se maloprodaje tiče, pet vodećih firmi drže ⅔ tržišta. Tu su, pored starih, prepoznatljivih kompanija, kao što suEDEKA,Aldi,Špar itd. i novi lanci supermarketa, kao što suLidl,Metro iliReve. Ova grana ima godišnji obrt od preko 400 milijardi evra. O veličini i značaju prodaje u nemačkim supermarketima govori i činjenica da u Nemačkoj na milion stanovnika postoji 250 supermarketa.

Kao deo zajednice EU-a, Nemačka ima važnu poziciju i u Evropi. Nemačka je mnogim zemalja Evrope najvažniji partner u uvozu. Nemačka najviše izvozi mašine, vozila, hemikalije, metale, industrijske proizvode, prehrambene proizvode, kao i tekstil. Najvažnija privredna grana Nemačke su usluge. Utercijarnom sektoru radi najveći broj zaposlenih (71%). Glavni sektori su trgovina, zdravstvo i obrazovanje, kao i sektor osiguranja u kome su mnoge nemačke osiguračke kuće najpoznatije na svetu.

Bruto nacionalni dohodak (nominalno) Nemačke,2013. godine, iznosio je oko 3,636 milijardi dolara, te 40,007 dolara po glavi stanovnika (mereći paritetom kupovne moći).[3]Inflacija prema izvorima iz 2014. godine, iznosila je 1,04 %[4]

Stanovništvo

[uredi |uredi kod]

Nijemci - vidi:Germanski narodi

U Njemačkoj živi najmanje 7 miliona stranih državljana, u koje spadajuizbeglice,inostrani radnici (Gastarbeiter) i njihove porodice. Njemačka je glavni cilj političkih i ekonomskih begunaca iz mnogih zemalja u razvoju.

Na sjeveru žividanska manjina, dok u saveznoj državiBrandenburg živi malobrojnaslovenska manjina po imenuLužički Srbi.Frigijski jezik, koji se smatra najsrodnijimengleskom, govori kaomaternji oko 12.000 ljudi u Njemačkoj. U seoskim područjima sjeverne Njemačke raširen jedonjosaski jezik.

Doseljavanjem se stvorila i znatnaturska manjina. Ostale značajne manjine suRusiSrbi,Hrvati,Italijani iPoljaci.U rteligijskom pogledu Njemačka je veoma heterogena na jugu dominira katolicizam (oko 32%), na sjeveru protestantizam (oko 34%), prisutan je i islam (5%), judaizam, budizam (oko 200 000), trećinu čine agnostici i ateisti evidentni na istoku zemlje.

Njemačka je među prvim zemljama u svetu poobrazovanju, tehnološkom razvitku i privrednoj proizvodnji. Od kraja2. svetskog rata, broj mladih koji upisuju fakultete porastao je više od tri puta, a zanatske i tehničke škole u Njemačkoj spadaju u sam svetski vrh. S prihodima od 25.000 evra po glavi stanovnika, Njemačka je društvo srednje klase. Širokogrudan sistemsocijalnog osiguranja omogućuje besplatno zdravstvo, naknade za nezaposlenost i ostale socijalne prednosti. Nijemci su veliki turisti - svake godine milioni Nijemaca putuju u inostranstvo.

Kultura i znanost

[uredi |uredi kod]
Johann Sebastian Bach

Njemačka je mnogo doprinijela svjetskoj kulturi. U Njemačkoj su rođeni skladateljiCarl Maria von Weber,Jacques Offenbach,Schumann,Mendelssohn,Beethoven,Bach,Brahms iWagner; književniciGoethe,Hoffmann,Heine,Rilke,Mann,Brecht iSchiller; umjetniciDürer,Ernst,Beuys iBaselitz; filozofiEngels,Kant,Hegel,Marx iNietzsche; matematičariCarl Friedrich Gauss,Bernhard Riemann,Gottfried Leibniz; znanstveniciRobert Wilhelm Bunsen,Gustav Robert Kirchhoff,Immanuel Kant,Wilhelm Eduard Weber,Einstein,Hertz,Alexander von Humboldt,Born iPlanck te izumiteljiBenz,Otto,Diesel iDaimler.

Nobelovu nagradu dobilo je 98 Nijemaca.Wilhelm Conrad Röntgen otkrio je x-zrake (rentgenske zrake) i prvi je dobitnikNobelove nagrade za fiziku1901.

Njemački jezik, koji ima mnogo dijalekata, u 19. stoljeću je biolingua franca srednje, istočne i sjeverne Europe, a i danas se uči diljem svijeta kao jedan od najvažnijih jezika. Mnogi velikani nisu bili Nijemci, ali su djelovali u ozračju njemačke kulture, npr.Mozart,Kafka iNikola Kopernik.

Odnedavno se Njemačka vratila na svjetsku kulturnu scenu u velikom stilu, s preporođenimBerlinom (Berlinski filmski festival), te novom glazbom i umjetnošću.

Između ostaloga, ufilmu i književnosti postoji jak trend, da se obrađuju teme vezane uz njemačko ujedinjenje.

Književnost i filozofija

[uredi |uredi kod]

Nemačka književnost se može pratiti do srednjeg veka i radova pisaca kao što suValter fon der Fogelvajde iVolfram fon Ešenbah. Poznati klasični nemački pesnici i pisci suJohan Volfgang Gete,Fridrih Šiler,Gothold Efrajm Lesing iTeodor Fontane. Kolekcije narodnih priča koje su objavilibraća Grim je popularisala nemački folklor u svetu. Uticajni pisci iz 20. veka suGerhart Hauptman,Herman Hese,Hajnrih Bel,Hajnrih Hajne,Tomas Man,Bertolt Breht iGinter Gras.

Nemačka filozofija je istorijski značajna. Značajni su doprinosiGotfrida Lajbnicaracionalizmu iImanuela Kanta filozofiji prosvetiteljsva.Johan Gotlib Fihte,Georg Vilhelm Fridrih Hegel iFridrih fon Šeling su utemeljili klasičninemački idealizam, aArtur Šopenhauer metafizički pesimizam.Karl Marks iFridrih Engels su formulisalikomunističku teoriju,Fridrih Niče je razvioperspektivizam.Gotlob Frege je doprineo razvojuanalitičke filozofije,Martin Hajdeger je doprinuo svojim radovima o Biću, aFrankfurtska školaMaksa Horkhajmera,Teodora Adorna,Herberta Markuzea iJirgen Habermasa je bila posebno uticajna.

Gradovi

[uredi |uredi kod]

Popis gradova u Njemačkoj

Religije

[uredi |uredi kod]
Martin Luter, njemački reformist i reformator Njemačke, 1529.

Njemački ustav,Grundgesetz, jamči slobodu vjere i vjeroispovijesti, te zabranjuje vjersku diskriminaciju.

Katoličanstvo je bila glavna religija u Njemačkoj do16. vijeka, kad jereformacija drastično promijenila stanje.Martin Luter se1517. suprostavio katoličkoj crkvi i osnovaoprotestantizam. Danas većina protestanata u Njemačkoj spada u Njemačku evangeličku crkvu.

Oko 30% stanovnika suprotestanti, oko 30%katolici, a 30% suateisti.

Preostalih 10% stanovništva čini 3,3 mil.muslimana, 1,2 milionapravoslavaca, milion ostalih hrišćana, milion članova zajednica s posebnim statusom, milion članova novih religioznih pokreta, milion članova religioznih zajednica, 150.000Jevreja, 150.000budista i 100.000hinduista. (Izvor:Goethe Institut,http://www.goethe.de/kug/ges/rel/ein/en23778.htm)

Sport

[uredi |uredi kod]

Sport je sastavni dio životaNijemaca. Članovi sportskih klubova su 27 miliona Nijemaca, a još 12 miliona se induvidualno bavi sportskim aktivnostima[5].Nogomet je najpopularniji sport. Njemački nogometni savez je najmasovniji svjetski nogometni savez sa 6.3 miliona službenih članova. Bundesliga je drugo najgledanije profesionalno sportsko natjecanje nasvijetu.Njemačka fudbalska reprezentacija osvajala jeSvjetsko nogometno prvenstvo1954.,1974. i1990. te Evropsko nogometno prvenstvo1972.,1980. i1996. Njemački sportaši su treći po broju osvojenih medalja na svimOlimpijskim igrama. Bili su domaćini Ljetnih olimpijskih igara uBerlinu 1936. i uMünchenu 1972. te Zimskih olimpijskih igri uGarmisch-Partenkirchenu 1936.

Reference

[uredi |uredi kod]
  1. Jill N. Claster:Medieval Experience: 300–1400.NYU Press, 1982, p. 35.ISBN0-8147-1381-5.
  2. The Cambridge Ancient History, vol. 12, p. 442.ISBN0-521-30199-8.
  3. „World Economic Outlook Database, April 2014”. MMF. May 2013. Pristupljeno 18. 5. 2014. 
  4. Inflacija
  5. Germany Info: Culture & Life: SportsArhivirano 2011-04-30 naWayback Machine-u Germany Embassy in Washington, D.C. Retrieved 2006,12-28.

Literatura

[uredi |uredi kod]

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Njemačka naWikimedijinoj ostavi
Samostalne države
Države Evrope
Nepriznate ili
djelomično priznate države
Zavisni teritoriji
1 Značajan dio teritorija se nalazi uAziji. •2 U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Evropom. •3 Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Evrope.
Države članiceEvropske unije
Aktualne
Bivše
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Njemačka&oldid=42502077
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp