Prije dolaska Europljana na području Nikaragve živjela suindijanska plemena. Prema najbrojnijem među njima, plemenuNicarao država je i dobila ime (nicarao +agua, španj. "voda").
Od samih početaka nacionalne povijesti prostor Nikaragve je bio područje strateških, političkih i komercijalnih interesaSjedinjenih Američkih Država. Država je preživjela vojne intervencije SAD-a i dulje periode vojne diktature.1979. vlast je preuzela višestranačka koalicija. Sukobi unutar koalicije doveli su do stanja u kojem je moć prigrabioDaniel Ortega, izabran za predsjednika1984. Ortega i njegovi sljedbenicisandinisti poduzeli su niz ambicioznih socijalnih reformi. Izbija građanski rat u kojem su Sjedinjene Američke Države pomagale pobunjenike zvane "kontraši".
1990. su održani višestranački izbori, nakon kojih počinje uglavnom mirno razdoblje.
Nikaragvanska ekonomija je bila orijentirana na izvoz tropskih biljaka i proizvoda:banana,kave iduhana. Proizvodio se i kvalitetanrum i uzgajalagoveda. Tijekom građanskog rata veliki dio infrastrukture je oštećen ili uništen, a ekonomska blokada koju su nametnule SAD dovela je do kolapsa ekonomije i ogromneinflacije. Nakon rataprivatizirani su mnogiindustrijski pogoni koji su bili u vlasništvu države, a inflacija svedena na podnošljivu mjeru. Posljednjih godina privreda bilježi brz porast.
Oko 69% populacije činemestici, potomci Europljana i domorodačkog stanovništva. Potomaka doseljenih Europljana ima oko 17%, uglavnom španjolskog podrijetla. Tijekom19. stoljeća dolazilo je do malih valova migracije iz zemaljaSredozemlja. Oko 5% ostalih su čisti potomci autohtonog stanovništva. 162 624 nikaragvanskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji je miskito (154 400).
