Nezaposlenost, u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalificiraniradnici koji su voljni raditi ponadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći uposlenje.Dakle, nezaposlene osobe su starije od 16 godina, sposobne i voljne raditi i aktivno traže posao, ali su bez posla.Stopa nezaposlenosti je broj nezaposlenih radnika podijeljen s ukupnim brojem radno sposobnog stanovništva (radno sposobnim stanovništvom se smatraju osobe između 16 i 65 godina).
Razlučujući strukturu današnjih tržišta rada,ekonomisti identificiraju tri različite vrste nezaposlenosti:
- Frikcijska nezaposlenost
- Strukturna nezaposlenost
- Ciklička nezaposlenost
Frikcijska nezaposlenost nastaje zbog neprekidnog kretanja ljudi izmeđuregija i radnih mjesta ili kroz različite faze životnog ciklusa.
Strukturna nezaposlenost označava raskorak izmeđuponude ipotražnje za radnicima. Raskoraci mogu nastati zato što potražnja za jednom vrstom rada raste, dok se potražnja za nekom drugom vrstom smanjuje, a ponuda se ne prilagođava brzo.
Ciklička nezaposlenost postoji kad je ukupna potražnja za radom niska. Kako ukupna potrošnja ioutput padaju, nezaposlenost raste praktički svuda.
Promatrajući voljnost radnika da rade pri određenoj visini nadnica razlikujemo:
- Dobrovoljnu nezaposlenost
- Prisilnu nezaposlenost
Dobrovoljna nezaposlenost nastaje onda kada radnici ne žele raditi po aktualnim tržišnim nadnicama.
Za radnike kažemo da su prisilno nezaposleni kada žele raditi za nadnice kakve prevladavaju na tržištu, ali ne mogu naći uposlenje.
I danas nezaposlenost ostaje središnji problem suvremenihtržišnih gospodarstava. Kad je nezaposlenost visoka, resursi se rasipaju, a dohotci ljudi se osipaju. Naravno, tijekom takvih razdoblja, ekonomske nevolje pogađaju i osjećaje ljudi i njihove obiteljske živote
Visoka nezaposlenost utječe na smanjenje BPD-a (Bruto domaći proizvod). Znači, tom prilikom ne koristimoresurse koliko je to moguće, tako da nismo u prilici proizvesti dobra i usluge, koji će omogućiti ljudima da prežive i uživaju. Gubitci u razdobljima visoke nezaposlenosti najveći su dokumentirani gubitci u suvremenojekonomiji.
Iako je ekonomski trošak nezaposlenosti visok, niti kakavnovac ne može adekvatno prikazati humani, socijalni i psihološki danak u razdobljima trajne prisilne nezaposlenosti. Psihološke studije ukazuju da je otpuštanje s posla jednako traumatski događaj kao i smrt bliskog prijatelja ili neuspjeh uškoli. Nezaposlenost nerijetko dovodi do gubitka samopoštovanja, određenih mentalnihbolesti, problema unutarobitelji i raspadabrakova. Utvrđena je povezanost između rasta stope nezaposlenosti i rasta stopekriminaliteta i stopesamoubojstava.
