Netbook je kategorija malenih i jeftinihlaptopa koja nastaje 2007. godine izdavanjem Asus Eee PCa.
Istorija netbookova počinje1996. godine kadaOracle stvara Network Computer. Po tadašnjim planovima ovaj kompjuter je morao biti bez diskova tako da bi se sve potrebno za njegov rad (operativni sistem) nalazilo na internetu. Bez obzira na tada ostvaren publicitet s ovim projektom ta ideja jeftinog Network Computera se ubrzo pokazala kao potpuni promašaj, a sam Oracle će od nje odustati tek 2000. godine.
Novi pokušaj stvaranja jeftinog kompjutera potom dolazi od One Laptop per Child (OLPC) organizacije čiji cilj je bio stvoriti laptop koji će koštati 100 $ i koji bi se potom prodavao siromašnim državama u edukacijske svrhe. Prototip ovog projekta prvi put se pokazao medijima2005. godine, a na idejnoj osnovi njega Asus će dvije godine kasnije početi s prodajom prvog netbooka.
Uočivši uOLPC projektu slobodnu tržišnu nišu Asus 2007 godine predstavlja svoj Asus Eee PC netbook koji je bio zamišljen za prodaju na području država u razvoju. Prvobitna ideja da će se ovaj netbook prodavati za 199 $ je na kraju bila odbačena tako da se cijena povećala na 399 $. Za tu cijenu kupac je dobivao posebnu verzijuLinuxa, hard disk od 4GB i ekran od 17 cm. Na iznenađenje samog Asus Eee PC je postao hit ne u nerazvijenim državama nego prije svega uEuropi tako da je u zadnjem kvartalu 2007. godine prodao 300.000 primjeraka što je uočeno od ostatka kompjuterske industrije koji počinje "kopirati" Asusov proizvod čime je stvorena nova kategorija laptopa.
Uspjeh Asus je rezultirao da gotovo svi proizvođači laptopa koji "drže do sebe" počinju proizvoditi svoje verzije netbookova tako da su stvorene serije: Acer Aspire, Dell Inspiron Mini, Everex CloudBook, HP Mini, MSI Wind,.....
Početna ograničenja po pitanju netbookova koji su bila stvorena dogovoromMicrosofta i njihovih proizvođača o korištenjuWindows XP operativnog sistema (o količiniRAMa, procesoru, veličini ekrana) su bila postepeno ukinuta, ali se ovaj iWindows 7 operativni sistem i dalje ugrađuju na netbookove po cijenama između 15 $ i 35 $ kako bi se zaustavio ulazak Linuxa u ovu tržišnu nišu.
U netbook kompjuterima se upotrebljavaju sljedeći ultraštedljivi procesori:
U prvoj godini proizvodnje (2007) biti će prodano oko 400.000 netbokova[1]. Sljedeću godinu taj broj će porasti na 11 miliona od čega će njih 70 % biti prodano u Europi[2] što je na kraju dovelo do pada prodaje laptopa[3]. Do daljnjeg porast prodaje broja netbookova je došlo 2009 godine kada ih je prodano 103 posto više nego prethodne godine, dok je zbog niskih cijena prihod proizvođača porastao samo 72 posto[4]. Procjene po pitanju budućnost notebooka su različite i kreću se od onih koji najavljuju njihovu propast od 2012/13 godine zbog pada cijene laptopa[5] i onih koji predviđaju daljnje potiskivanje laptopa to jest budući uspjeh netbooka[6]
Među proizvođačima softwera, procesora i na kraju laptopa uspjeh netbookova je ubrzo dočekan s ogorčenjem. Osnova tog ogorčenja je nizak korporacijski profit koji se na njima ostvaruje.Microsoft u strahu da ćeLinux osvojiti ovu tržišnu nišu nema izbora nego prihvatiti da se njegov operativni sistem prodaje po "malenoj" cijeni između 15 i 35 % dolara dok istovremeno u svojim financijskim izvještajima navodi pad profita jer sve više kupaca kupuje netbookove.[7]
S druge straneIntel kao de facto monopolistički proizvođač procesora je ovom problemu doskočio drastičnim dizanjem cijene procesora tako da je najjeftiniji jednojezgreni Atom (Atom 230) prodavan 2008. po 29 $, a 2010 se najjeftinije jednojezgreni Atom (Atom 410) prodaje po 43 % što je povećanje od gotovo 50 %, a identična je situacija za dvojezgrene Atom procesore.
Konačni rezultat tog ranije navedenog povećanja cijena zajedno s pojavom pametnih telefona dovela je do opadanja broj prodanih netbookova tako da je u američkombožićnom razdoblju 2010 godine prodano 38 % manje netbookova nego godine dana ranije. Bez obzira na taj pad netbookovima se predviđa postojanje u daljnjoj budućnosti pošto se očekuje da će ih u 2011. godine biti prodano 32.9 miliona primjeraka to jest samo 7 % manje nego godinu dana ranije.[8]