Nahua, velika grupa plemena američkiIndijanaca nastanjenih u krajevima od južnogMeksika, odnosnoMezoamerike pa krozSrednju Ameriku u manjim enklavama sve do uPanamu. Nahua plemena govorila su jezicima i dijalektimaNahuatlan poznatih kaonahuat (istočni),nahual (zapadni) i nahuatl (središnji), a glavni preživjeli jezici suastečki ili nahuatl, član porodiceJuto-Asteci, nadalje pochutla i pipil.
Nahuatlan govornici u rano kolonijalno doba obuhvaćala je mnoge plemenske skupine, a predstavljaju ih prvenstveno plemena astečke konfederacije:Acolhua ili Tezkukanci,Tlakopanci iTenochca (ili Tenočki); IndijanciAlaguilac iz Gvatemale, srodniPipilima izGvatemale,Hondurasa iSalvadora; plemenaNicarao i Nahuatlate iliNahuatlato iz sjeverozapadneNikaragve; IndijanciDesaguadero izKostarike; najjužniji predstavnici bi mogli bitiSigua izPaname. Na području Meksika živio je najveći broj Nahua, od kojih su neki došli pod imenomNahuatlaca, odnekuda sa sjevera, možda iz južnih predjelaSAD, gdje još žive njihovi najsjeverniji daljnji rođaci, IndijanciŠošoni (Otegonian ili Yutan), te nešto južnije plemenaTaracahitian,Coran iPiman. Meksička grupa obuhvaća uz spomenute i manje više značajna plemena:Bagaces ili Bagaz,Cazcan,Coca,Cuitlahuaca,Culhua,Cuyuteca,Guamare,Iztacchichimeca,Lagunero,Meztitlaneca,Michoaca,Pochutla (<small>čija je domovina uz Usumacintu nekad naseljenomChol IndijancimaPalencanos,Topiltepeques iLacandoncima</small>),Quauhquecholteca,Sayultec,Teco-Tecoxquin,Tecuexe,Tepaneca,Tepeaca,Teul,Tolteci,Xochimilca,Zacateco.
Jedan od uporabnih predmeta iz svakodnevnog života jecomalli, tanjur koji se koristi za pripremanje kukuruznog brašna.