52°31′17″N13°23′44″E / 52.52139°N 13.39556°E /52.52139; 13.39556
| Muzejski otok u Berlinu | |
|---|---|
 Svjetska baština –UNESCO | |
 | |
 Njemačka | |
| Registriran: | 1999.(23. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | ii, iv, |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Muzejski otok (njemački:Museumsinsel) je naziv sjevernog dijela otokaSpreeinsel na rijeciSpree u središtuBerlina,Njemačka, (južni, veći dio otoka, se zoveFischerinsel ili Ribarski otok). Ime je dobio po nekoliko svjetski poznatihmuzeja koji danas zauzimaju cijeli sjeverni dio otoka, koja je izvorno bila znanstveno i umjetničko središte pruskog kraljaFridrika Vilima IV. od 1841. god.
Ovaj muzejski kompleks je 1999. god. dospio naUNESCOvpopis mjesta svjetske baštine u Europi[1].
Muzejski otok je izgrađen za vrijeme vladavine nekolikopruskih vladara i u njima je smještena njihova umjetnička i arheološka kolekcija. Nakon 1918. god. pretvoreni su u javnu fundacijuStiftung Preußischer Kulturbesitz (Fundacija pruske kulturne baštine), koja je u istom obliku opstala do danas.
Pruska kolekcija je ostala podijeljenom tijekom Hladnog rata i podjele Berlina, ali je ponovnimujedinjenjem Njemačke obnovljena, osim onih umjentičkih djela koje su tijekom Drugog svjetskog ratasavezničke snage odnijele, a koja još nisu vraćena. Najslavnije od njih je „Prijamovo blago“ ili „Trojansko zlato“ koje je otkrioHeinrich Schliemann 1873. god., i potajno prokrijumčario iz Turske.
Kako je muzejski otok značajno stradao u savezničkom bombardiranju, muzejski otok je još uvijek u procesu obnove, a njegova kolekcija se reorganizira.
Najstariji muzej na otoku je Stari muzej (Altes Museum) koji je napravljen po nacrtu najvećeg njemačkog klasicističkog arhitekta,K. F. Schinkela, 1830. god. Već 1859. god. dovršen je i Novi muzej (Neues Museum) prema planovimaF. A. Stülera, Schinkelovog studenta.
Stara nacionalna galerija (Alte Nationalgalerie) je dovršena 1876. god., također prema planovima Friedricha Augusta Stülera, kako bi ugostila kolekciju umjetnina iz 19. st. bankaraJ.H.W. Wagenera. God. 1904. otvoren jeKaiser-Friedrich-Museum, koji danas mosi ime Bode muzej (Bode Museum), a u njemu se nalazi kolekcija kasnoantičkih i bizantskih skulptura.
Pergamski muzej (Pergamon Museum) je nastao posljednji (1930.), a u njemu se nalaze fantastične, goleme i autentične rekonstrukcije velikog povijesnog značaja kao što suPergamski oltar iIštarina vrata grada Babilona.
