Mapa Mongoloida iz Meyers Blitzova Leksikona štampanog uLeipzigu1932.Mapa Mongoloida iz Meyers Blitzova Leksikona štampanog uLeipzigu1932.
Mongoloidna rasa je prema nekadašnjoj, a danas uglavnom odbačenoj rasnoj podeli,[1] jedna od triju glavnihljudskih rasa, uzevropeidnu inegroidnu.
Genetska istraživanja krajem20. vijeka opovrgnula su postojanje različitih rasa, tako da se danas u naučnom svijetu govori o rasama samo kao nametnutom kulturnom obrascu koji suEvropljani pripisali različitim populacijama za vrijeme svoje teritorijalne ekspanzije od početka15. vijeka.[2]
Ako se dakle govori u kategorijama stare klasifikacijeHomo sapiensa obzirom na boju kože, i neke druge karakteristike koje su posljedica življenja u određenim klimatskim uvjetima a negenetike, tada možemo reći da sumongoloidi stanovnicisjeverne iistočne Azije, ime su dobili poMongolima, narodu koji je u13. vijeku osvojio veliki dioEvroazije i osnovaoMongolsko Carstvo.
Mongoloidi (pripadnici žute rase) imaju neke naslijednje tjelesne karakteristike:
bojakože im je žućkasta (iako među njima ima velikih razlika)
Teorija o različitimrasama bila je nešto poput naučne činjenice, od17. vijeka kad se počela formulirati sve do polovice20. vijeka kad su nova otkrića počela rušiti temelje teteorije.
Od kad je1900Gregor Mendel došao do svojihzakonitosti nasljeđivanja i drugi naučnici počeli su se bavitigenetikom ikromosomima, nadajući se da će tako doći do naučnih činjenica ogenetskoj različitosti rasa.I dok su neka istraživanja krvnih grupa polovicom20. vijeka ukazivala na neke pravilnosti, konačno raspetljavanjegenetskog koda dovelo je do otkrića da ne postoje nikakve genetske razlike među rasama.[2]
↑Jennifer K. Wagner, Joon‐Ho Yu, Jayne O. Ifekwunigwe, Tanya M. Harrell, Michael J. Bamshad, Charmaine D. Royal (Veljača 2017.). „Anthropologists' views on race, ancestry, and genetics”. American Journal of Physical Anthropology162 (2): 318–327. 10.1002/ajpa.23120. Pristupljeno 2021-01-15.
