Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Moldavija

Izvor: Wikipedija
Republica Moldova
Republika Moldavija
Himna: "Limba noastra"
Položaj Moldavije u Evropi
Glavni gradKišinjev (Chişinău)
Službeni jeziciRumunski jezik
regionalni jezici
Leaders
nezavisnost 
• proglašenje nezavisnosti
27. 08. 1991.
Površina
• Vode (%)
1.4
Stanovništvo
• Popis iz 2002
4.431.570 (116.)
ValutaMoldavski leu (lei)
Vremenska zonaUTC+2 (CET)
Pozivni broj+373
Veb-domena.md

Moldavija (rumunjskiMoldova[molˈdova]; službenoRepublika Moldavija, rum.Republica Moldova),kontinentalnadržava uistočnoj Evropi. Graniči se saRumunijom na zapadu iUkrajinom na istoku.Granicu s Rumunjskom formirarijekaPrut i donji tokDunava. Moldavija je u periodu od1945. do1991. bila jedna od republikaSovjetskog Saveza poznata kao -Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika. Nezavisnost je proglasila27. augusta1991. Trenutačno je Moldavija jedna od najsiromašnijih evropskih država, a njen poslednji izabrani predsednikVladimir Voronin je 2009 zbog ustavnog ograničenja morao podnesti ostavku nakon čega se država našla udugotrajnoj političkoj krizi.

Historija

[uredi |uredi kod]

Prije nove ere područje Moldavije nastanili su Kimerijci, Geti,Skiti iDačani. Od1. do3. vek dio današnje države je pod vlašćuRimskog Carstva, dok je u doba seobe naroda naseljavajuSlaveni i Anti, a od9. do11. veka Uliči i Tiverci.

Od 9. do13. veka Moldova je bila u sastavu Galičko-Volinske kneževine iKijevske Rusije. NezavisnaMoldavska kneževina osnovana je1359. na čelu s Bogdanom,vlaškim vojvodom. Ta kneževina je svoj zenit imala za vladavine vojvodeStefana III Velikog kad se uspješno suprostavljala napadimaOsmanlijaPoljskog kraljevstva iUgarske. Ipak početkom16. vijeka pokleknula je podOsmanskim priticima i postala njihovvazal.

Tokom18. vijeka, iako je i tad Moldavija i nadalje formalno bila podosmanskimsuverenitetom, porastao je utjecajRuskog Carstva koje se proširilo dogranica Moldavije, pa je ona postala izvor sukoba izmeđuOsmanskog Carstva iRuskog Carstva koja su prerasla u nizRusko-turskih ratova. NakonRusko-turskog rata (1768–1774)Habsburška Monarhijaanektirala jeBukovinu.A nakonRusko-turskog rata (1806–1812) i potpisivanjaBukureštanskog mira -1812.Carska Rusija anektirala je istočnuBesarabiju[1] kraj izmeđuPruta iDnjestra. Nakon tog je na tom teritoriju osnovalaBesarabijsku Guberniju.

Nakonruskog poraza uKrimskom ratu (1853. -1856.), Moldavija je reorganizirana kao nezavisna kneževina iako i nadalje formalno sasultanom kaosuverenom. Pod utjecajem probuđenogrumunjskognacionalizma -1859., vladajuća moldavskaskupština izglasala je ujedinjenje saVlaškom kneževinom i njihovim knezomAlexandru Cuzom. Formalno ujedinjenje je odgođeno do1861. kad su se te dvije dotad nezavisne kneževine stopile uUjedinjene kneževine Moldavija i Vlaška.[1]

NakonPrvog svjetskog rata iOktobarske revolucijerumunjska vojska okupirala jeBesarabijsku Guberniju u kojoj su moldavski nacionalisti osnovaliMoldavsku Demokratsku Republiku koja se1918. ujedinila saKraljevinom Rumunjskom.

NakonsovjetskogultimatumaKraljevina Rumunjska prepustila je1940. MoldavijuSSSR-u, koji na tom teritoriju osnivaMoldavsku Sovjetsku Socijalističku Republiku. Ali ona nije dugo egzistirala, jer je već1941.Kraljevina Rumunjska zajedno saTrećim Reichom napala SSSR i ponovno zauzela Moldaviju i dobar dioUkrajine. Nakon ofenziveCrvene armije uaugustu1944u, SSSR ponovno zauzima Moldaviju i obnavlja -Moldavsku Sovjetsku Socijalističku Republiku.

U vrijeme raspadaSSSR-a -27. augusta1991. i Moldavija je poput ostalih republika proglasila svoju nezavisnost.

Geografija

[uredi |uredi kod]

Najveći dio zemlje nalazi se izmeđuDnjestra i Pruta, na krajnjem jugozapaduRuske ploče. U reljefu prevladavaju valovite ravnice, a tek ponegdje ima brežuljaka. U središnjem dijelu uzdižu se praporom prekriveni Kordi, dok je na zapadu najviši vrh zemlje -Balanesti (429 m). Na jugu zemlje nalazi se tokovima jako rasčlanjena Južnomoldavska ravnica. Na sjeveru se prostire Srednjomoldavska nizina sa stepom Balti i brodima do oko 300 metara.

Vegetacija je uglavnom pretvorena u u obradive površine. Miješane šumebukve,hrasta igraba zauzimaju oko 12% površine, a pošumljavanje je potrebno za zaštitu od erozije tla. Uglavnom se odvodnjava premaCrnome moru.

Deklaracija o nezavisnosti

[uredi |uredi kod]

Parlament Moldavije je27.8.1991. godine donio brzopletu deklaraciju o nezavisnosti koja će dati zakoniticasus belli Transnistriji za proglašenje nezavisnosti. Kontroverzne riječi deklaracije govore da dogovor Nemačke i Sovjetskog Saveza od23.8.1939. postaje nevažeći kao i sve pravne posljedice tog dogovora su ukinute pošto su bile donešene bez da je pitano stanovništvo pokrajina kojih se to tiče (Besarabija, Sjeverna Bukovina, Herta okrug) i koje su okupirane28.6.1940. godine kao i Transnistrije osnovane12.10. 1924. godine. Sovjetski Savez je potom kršeči svoja ustavna prava donio zakon o stvaranju Moldavske SSR (2.8.1940.) i zakon o granici Ukrajinske i Moldavske SSR (4.11.1940). Pošto su te odluke bile donesene bez ikakvih zakonitih prava one se ukidaju[1]Arhivirano 2013-08-30 naWayback Machine-u.

Kako jeTransnistria tek poništenom odlukom od 2.8. 1940 godine priključena Moldaviji njen već od ranije pobunjen parlament proglašava nezavisnost koristeći kaocasus belli Moldavsku deklaraciju o nezavisnosti

Administrativna podjela

[uredi |uredi kod]
Moldavija - podjela

Država je podjeljena na 33 distrikta, pet općina (Bălţi,Kišinjev,Comrat,Bender,Tiraspol) i dvije nezavisne regije -Gagauzija iPridnjestrovlje.

Pridnjestrovlje jede jure dio Moldove, a njena neovisnost nije priznata ni od jedne zemlje, iakode facto nije kontrolirana od strane Moldovske vlade.

Stanovništvo

[uredi |uredi kod]
Sastav stanovništva 1989.

Od oko 3.380.000 stanovnika većinu (oko 76% stanovništva) čineMoldavci, nerijetko poistovjećeni sRumunjima. Od ostalih najviše jeUkrajinaca (8.3%),Rusa (5.9%), Gagauza (4.4%) i ostalih 5.5%.

#NarodnostMoldova% MoldTransnistria% TranTotal%
1.Moldavci2,564,84975.8%177,15631.9%2,742,00569.6%
2.Ukrajinci282,4068.3%159,94028.8%442,34611.2%
3.Rusi201,2185.9%168,27030.3%369,4889.4%
4.Gagauzi147,5004.4%11,1072.0%158,6074.0%
5.Rumunji*73,2762.2%/NA73,2761.9%
6.Bugari65,6621.9%11,1072.0%76,7691.9%
7.Ostali48,4211.4%27,7675.0%76,1881.9%
8.UKUPNO3,383,332100%555,347100%3,938,679100%

U vjeri prevladavajupravoslavci (95% stanovništva).

ReligijaSljedbenici% od ukupnog
Pravoslavci3,158,01595.5%

Noveprotestantske vjere

Baptisti
Adventisti sedmog dana


32,754
13,503

1.83%
0.99%
0.41%

Tradicionalneprotestantske

Evangelici
Reformisti


1,429
1,190

0.19%
0.04%
0.04%

Rimokatolici4,6450.14%
Muslimani1,6670.05%
Ostale vjere25,5270.77%
Agnostici33,2071%
Ateisti12,7240.38%

Povezano

[uredi |uredi kod]

Reference

[uredi |uredi kod]
  1. 1,01,1Moldavia (ruski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 18. 02. 2015. 

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Moldavija naWikimedijinoj ostavi
Samostalne države
Države Evrope
Nepriznate ili
djelomično priznate države
Zavisni teritoriji
1 Značajan dio teritorija se nalazi uAziji. •2 U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Evropom. •3 Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Evrope.
Aktualne
Bivše
Neslužbene
Normativna kontrolaUredi na Wikidati
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Moldavija&oldid=42391816
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2026 Movatter.jp