Milinzi su bilijužnoslovensko pleme koje je naseljavalo grčko poluostrovoPeloponez zbog dobrih poljoprivrednih uslova od6. veka, pretežno planinske venceTajgetosa (grč: Ταΰγετος), na zapadnim stranama arhipelaga. Bavili su se uglavnom zemljoradnjom i stočarstvom. U njihovom susedstvu je živelo slovensko plemeJezeraca.
Peloponez je punih dvesta osamnaest godina (od587. do805. godine) bio pod slovenskom vlašću.[1]805. godine je izbioustanak Slovena na Peloponezu protivvizantijske vlasti. Tom prilikom je ostvaren prvi istorijski evidentiran kontaktSlovena iArapa naBalkanskom poluostrvu, kada je u pomoć ustanicima došla arapska, isto neprijateljVizantije flota, koja je napala vizantijsku lukuPatras (Πατραι), ali napad se, kao i ceo ustanak završio neuspehom.[2]
Peleponeski Sloveni su i nakon poraza odbijali da prihvatevizantijsko hrišćanstvo, pa je među Milinzima bilo raširenobogumilsko učenje, o čemu svedoči pominjanje crkve Milinga naSaboru u Sen Feliksu1167. godine[3].