Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Menorca

Izvor: Wikipedija
Menorca
Podaci
LokacijaSredozemno more
ArhipelagBaleari
Koordinate39°58′0″N4°05′0″E
Država Španjolska
Glavno naseljeMaó-Mahón
Površina702[1] km²
Broj stanovnika68,000[2]

Menorca (odlatinskog:Insula Minor, kasnijeMinorica = Mali otok) je najistočniji i drugi po veličiniotokarhipelagaBaleari uŠpanjolskoj.[2]

Geografija

[uredi |uredi kod]

Menorca leži uSredozemnom moru, gotovo na pola puta izmeđuAlžira iMarseilla[1], od susjedneMallorce udaljena je oko 34kmistočno.[2] Otok ima površinu od 702km²,obalu dugu 216km²,[3]dug je pedesetak i prosječnoširok desetakkm. Na njoj živi 68,000stanovnika.[2]

Administrativni centarMaó-Mahón leži naistoku otoka, na kraju dubokogzaljeva odlične prirodneluke. PoredMaó-Mahóna većiurbani centar jeCiutadella nekadašnja otočkaprijestolnica i jedan od najstarijih gradova na otoku.[2]

Otokadministrativno podpada podAutonomnu pokrajinu iProvincijuBaleari[3], a podjeljen je na 8općina.

Iako nije velika Menorca je poprilično različita.Sjeverna polovica otoka ima vrlo razvedenustjenovituobalu sa malimplažama od crvenogpijeska ispod visokihklifova. To jegeološki najstariji dio otoka, kraj blagihbrežuljaka među kojima je i Monte Toro, koji je sa svojih 358metara najviša točka na otoku. Kako je izložen snažnimsjevernimtramontanama -vegetacija je oskudna, astabla rijetka.[1]

Za razliku od togjužnaobala je ravna sa malouvala. Iznad se redajuvapnenačkevisoravni, izboranešumovitimklancima, aplaže su odbijelogpijeska.[1]

Klima

[uredi |uredi kod]

Prosječnagodišnjatemperatura iznosi oko 17°C, ali seljeti penje i do 30°C. Ali zahvaljujućipovjetarcima smora i čestimtramontanama, rijetko je prevruće.Ljeta susuha i gotovo bezpadavina odjuna doseptembra, ali ih zato imazimi. Prosječna količinapadavina varira po otoku, najugu padne do 400mm godišnje, za razliku od tog nasjeveroistoku padne 650mmkiše.[1]

Historija

[uredi |uredi kod]

Najstariji nalaziljudske prisutnosti na otoku sežu do2. milenija pne.. Taneolitska kultura nastavila je egzistirati sve dorimskih vremena. Ostavila je punotalaiota itaula -megalita za koje se nezna čemu su služili. Iz tog perioda ostalo je je i nekolikonekropola sa karakterističnimkamenimgrobnicama u formi prevrnutogbroda (naus / navetas).[3]

Karta Menorce

Rimljani su zavladaliBalearima123. pne. i uključili ih u svojuprovincijuHispania Citerior odAugusta je dioProvincije Hispania Tarraconensis.

Zaranog srednjeg vijeka često je mjenjala gospodare a od10. vijeka je dioKordopskog Kalifata, a od13. vijekaKrune Aragona. Tokom16. vijeka trpio je od napadaberberskih pirata.

Britanska vojska se1708. iskrcala na otok i zauzela ga, 4 godine kasnije Menorca jeUtrechtskim mirom pripalaBritaniji. Jedan od prvih poteza koji je poduzeo prvibritanskiguverner - Richard Kane, bilo je preseljenjeprijestolnice izCiutadelle uMaó-Mahón, jer je on imao boljuluku zabritansku mornaricu.[1]

Prvi periodbritanski vladavine, od1708. do1756. godine, smatra se jednom od najplodnijih u novijojhistoriji Menorce, jer jeguverner Kane ukinuoinkviziciju, bitno smanjio utjecajcrkve, podigaoškole, cisterne ibolnice, i izgradio modernucestu između Maóa i Ciutadelle koju i danas zovuKaneova cesta.[1]

On je završio1756. kad se na otok iskrcalo 20.000francuskihvojnika, i natjeraloBritance na odlazak. Nakon tog je otok narednih 50 godina često mjenjao gospodare, kako se mjenjao odnos među tadašnjim silama[1] To je potrajalo do1802. kad je Menorca vraćena uŠpanjolskoj. Otok je ponovno procvjetao tokom19. vijeka, zaindustrijske revolucije kad su otvorenepredionice,tvornicecipela inakita po kojima je otok i danas poznat. Razvilo se igovedarstvo i paralelno s tim proizvodnjamliječna industrija, zahvaljujući širenju novih pasminakrava.[1]

Najznačajniji događaj19. vijeka, koji je ostavio velik trag na otok, bio jeŠpanjolski građanski rat1936. godine, jer se Menorca svrstala narepublikansku stranu. Kad sufrankisti konačno zauzeli otok1939. krenuli su u krvavu odmazdu i poduzeli su čitav niz represivnih mjera.[1]

Privreda

[uredi |uredi kod]

Uzturizamstanovnici se baveribarstvom ipoljoprivredom. Za razliku odMallorce, Menorcu nije toliko zahvatio bumturističke izgradnje, pa je još uvijek ima dostaborovihšuma i zelenihpašnjaka, po kojima pase 25.000grla stoke.[2] Velik diovapnenačkihvisoravni je posan i pogodan jedino za ispašustoke, ali su neki viši tereni plodni, pa se te terasasteoranice intenzivno obrađuju, jer donose bogatežetve. Pored tog najugu ima i nekolikoaluvijalnihdolina koje se također intenzivno obrađuju.[3] Jedna od karakteristika tog otoka suvjetrenjače koje se koriste zanavodnjavanje. Najviše se sadežitarice,krumpir,dinje,šipak,smokve ibademi. Oko 10 %radno sposobnih radi u brojnim malimtvornicamacipela kojih ima po čitavom otoku.[3]

Transport

[uredi |uredi kod]

Menorca imaaerodrom (IATA: MAH,ICAO: LEMH) koji leži 20kmjužno odMaó-Mahóna.[4] Otok jebrodskim itrajektnim linijama povezan saBarcelonom iMallorcom, a kako ima iaerodrom povezan je i saLondonom.[3]

Reference

[uredi |uredi kod]
  1. 1,001,011,021,031,041,051,061,071,081,09Menorca history & geography (engleski). Responsible Travel. Pristupljeno 5. 05. 2019. 
  2. 2,02,12,22,32,42,5Menorca Tourist Information and Tourism (engleski). World Guides. Pristupljeno 5. 5. 2019. 
  3. 3,03,13,23,33,43,5Minorca (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 5. 05. 2019. 
  4. Menorca Mahon Airport (MAH) Information (engleski). World Guides. Pristupljeno 5. 05. 2019. 

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Menorca naWikimedijinoj ostavi
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Menorca&oldid=42398460
Kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp