Međunarodni Monetarni Fond (MMF;engleski:International Monetary Fund, IMF) jemeđunarodna organizacija zadužena za nadzor globalnog finansijskog sistema nadziranjemkamatnih stopa i bilansnih plaćanja, kao i za pružanje tehničke i finansijske pomoći. Trenutno MMF ima 189 zemlje članice.
Ukratko, "slogan" MMF-a glasi: "zategnite pojas". Tri su glavna područja aktivnosti: promatranje, financijska i tehnička pomoć. Nadzor se sastoji od procene propisa o novčanoj razmeni zemalja članica s obzirom na uverenje kako jaka i dosledna ekonomska politika vodi stabilnom deviznom tečaju, te pogoduje rastu i razvoju svjetske ekonomije. Financijska pomoć uključuje kredite i zajmove članicama MMF-a s platnim bilansom koja podupire politiku prilagodbe i reforme. (Podatak od31. januara2001. pokazuje kako MMF devedeset i jednoj zemlji daje oko 65,3 milijarde dolara kredita). Što se tiče tehničke pomoći, MMF pruža stručnu i inu pomoć svojim članicama pri kreiranju i provedbi finansijske i monetarne politike, osnivanju institucija, dogovorima s MMF-om, te statističke podatke.
MMF je osnovan na svjetskoj konferenciji o monetarnim i finansijskim problemima održanoj uBretton Woodsu1944. godine. Osnovu za njegovo funkcioniranje činili su planovi sačinjeni uVelikoj Britaniji iSAD-u. Razvoj Fonda možemo pratiti kroz dva perioda:
Omogućiti ekspanziju uravnoteženog rasta međunarodne trgovine i time doprinijeti povećanju i održavanju visoke razine zaposlenosti i visoke razine realnogdohotka;
Učvrstiti stabilnost deviznih tečajeva;
Uspostaviti multilateralni sistem plaćanja tekućih transakcija;
Na osnovu mogućnosti korišenja sredstava Fonda za korekcije platnobilančnih neravnoteža, uspostaviti povjerenje među zemljama članicama u pogledu dugoročne međunarodne monetarne stabilnosti.
Početna ili pristupna obaveza svake članice Fonda sastojala se uglavnom iz ustanovljavanja pariteta svoje valute i iz uplate odgovarajućeg iznosa financijskih sredstava. Paritet se određivao u odnosu nazlato ili u odnosu nadolar, pa se stoga ovaj sistem nazivaSistem zlatnodeviznog standarda. Eventualna promjena pariteta mogla se dogoditi samo ako se zemlja nađe u fundamentalnoj neravnoteži i uz suglasnost Fonda. Određivanje iznosa financijskih sredstava za uplatu kvote zemlje članice vršilo se proporcionalno parametrima koji reflektiraju snagu nacionalne ekonomije. Kvota se uplaćivala 25% u zlatu i 75% u domaćoj valuti.
Uskoro se javlja problem likvidnosti Fonda koji je nastao iz jednostavnog razloga tj. zbog prihvaćanja zlatno deviznog standarda kao osnovne poluge međunarodnih monetarnih relacija. Naime, američki dolar, zbog najsnažnije pozicije i najčvršćeg položaja u svjetskoj trgovini, postupno preuzima vodeću ulogu u brettonwoodskom monetarnom sistemu, te postaje glavnom rezervnom valutom zemalja članica. 60-ih godina 20. stoljeća, unatoč svom posebnom položaju dolar je sve više slabio. Opadanjem vrijednosti dolara, narušava se i mehanizam međunarodnih monetarnih odnosa, te problem likvidnosti dolazi do punog izražaja. Zbog toga28. jula1969. godine ustanovljena je šema kreiranja novih rezervnih sredstavaSpecijalna prava vučenja (SPV). Ta nova sredstva zapravo se kreiraju samo knjigovodstveno među zemljama članicama.
Drugi period započinje i traje do danas kada MMF početkom 70-ih godina 20. stoljeća zapada u najveću krizu dotada. Odliv kratkoročnog dolarskog kapitala u inozemstvo, dalje održavanje visoke stope inflacijeu SAD-u izazvalo je brojne spekulacije na štetu američkog dolara.Predsjednik SAD-a je15. augusta1971. godine objavio ukidanje konvertibilnosti dolara u zlato i uvođenje dodatnogporeza na savuvoz u SAD. Tim činom je prestao funkcionirati međunarodni monetarni sistem na principima ustanovljenim u Bretton-Woodsu. Krajem 1971. godine postignut je sporazum, gdje su SAD povećale cijenu zlata za 8,57%, SRNjemačka iJapan su smanjile cijenu marke za 5% i jena za 8,5% u odnosu na zlato, dok su Velika Brianija iFrancuska zadržale cijene zlata istim. Nakon toga dolazilo je do još nekoliko korekcija cijena, sve do sastanka naJamajci1976. godine, gdje se MMF preobrazio u sistem valutnih područja, kao što su sistem europskog valutnog fluktuiranja ili europske zmije, zatim dolarsko područje, područje francuskog franka, područje britanske funte i područje SPV-a.
Kao i u prošlosti MMF i dalje predstavlja međudržavnu i monetarnu financijsku instituciju ali danas s gotovo univerzalnim članstvom. Njegoa se aktivnosti i politika provodi temeljemSporazuma (Articles of Agrement) a izvršava se putem organiziranog vodstva u formiOdbora guvernera (A Board of Governors), zatimizvršnog odbora (An Executive Board) iUpravljačkog direktora (A Managing Director) s timom od oko 2000 zaposlenika.
Tijekom desetljeća unutrašnja organizacija MMF zbog ekonomskih promena u svijetu je postala anakronizam to jest odnos država i njihovih upravljačkih postotaka unutar MMF je izgubio dodirne točke s realnošću. Ova tablica prikazuje podjelu upravljačkih prava i stvarno stanje svetske ekonomije.
