Mavla (arapski:مولى,mawlā;mn. موالي,mawālī) jeteološki,historijski ipravni termin čije je značenje variralo urazličitim periodima idruštvenim kontekstima. UKuranu ihadisima koristi se na dva načina: gospodar i čuvar, zaštitnik i pomagač. U predislamskom periodu riječ se odnosila na bilo koju formuplemenskih udruživanja. U ranoislamskom periodu koristila se da bi inkorporiralakonvertite u arapskomuslimansko društvo pa je riječmavali korištena za označavanje muslimana koji nisuArapi.
Riječmavla izvedena je iz korijenaw-l-y, u značenju "biti blizu", "biti prijatelj" ili "imati moć nad". Mavla može imati recipročna značenja u odnosu na to da li se izgovara aktivnim ili pasivnim glasom: "gospodar" ili "rob/oslobođenik", "gazda" ili "klijent", "stric" ili "nećak", ili jednostavno "prijatelj". Originalno, mavali su bili klijenti arapskog plemena, ali s usponomislama, termin se ustalio za imenovanje muslimana nearapa i ostalih saveznikamuslimanske zajednice.
Termin originalno potječe izpredislamskog perioda, ali se aktivnije počeo upotrebljavati tek u perioduOmejada (661–750) jer su mnogi nearapi (Perzijanci,Afrikanci,Turci,Indijci) prelazili naislam. Priliv nearapa,konvertita u islam, napravio je nove teškoće u njihovom integriranju u arapsko plemensko društvo. Rješenje se pojavilo u formiugovora zvanogwalā' preko kojeg bi musliman nearap pristajao uz arapskog gazdu (mavla). Nastavili su plaćatiporez kao i ljudi knjige (Ehlul kitabije) i bili su uglavnom isključeni izvladinih ivojnih struktura sve do kraja vladavine Omejada. UHorasanu iIranu, Arapi su držali najviše pozicije u vojsci i vladinom ešalonu.
Abasidska revolucija je preispitala političke i društvene privilegijeArapa. Ključna osoba ove revolucije bio jeAbu Muslim Horasani, Perzijanac rođen uIsfahanu, čime je imao savršene akreditive u očima eksploatiraneperzijske većine. Ponašanje Omejada izazvalo je ekstremnu ogorčenost kod lokalne populacije i nepravedna oporezivanja potakla su nenaklonost prema Arapima. Za vrijemeabasidskih vladara tokom9. vijeka, nearapi konvertiti sačinjavali su važan dio vojske. Institucijawalā' kao uslov ulaska u muslimansko društvo više nije postojala, ali stečeni politički utjecaj formiranjem jedinica sastavljenih uglavnom od oslobođenih Turaka u službikalifa, praksa je koja je postojala i tokomosmanskog perioda. Uvećavanje moći različitih etničkih grupa ograničilo je moć abasidskog kalifa uBagdadu.
Abu Hanifa, osnivačhanefijske pravne škole usunitskom islamu, živio je u doba abasidske revolucije. Poznata je njegova izjava: "Uvjerenje novih konvertita, Turaka, ista je kao i kod Arapa izHidžaza". Omejadima se nisu sviđale reforme pa je Abu Hanifa završio uzatvoru zbog svog aktivizma. Naposljetku, zbog nepoštivanjakuranskih principa, stav Omejada nije imao religijsku vrijednost i postao je primarnim razlogom njihove propasti.