Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Mauricijus

Izvor: Wikipedija
République de Maurice
Republika Mauricujus
Zastava MauricijusaGrb Mauricijusa
DetaljiDetalji
Nacionalni moto: Stella Clavisque Maris Indici
(latinski jezik: Zvezda i ključ Indijskog okeana)
Službeni jeziciDe fakto:engleski ,francuski,hindi iMauricijski kreolski
Glavni gradPort Louis
PredsednikAnerud Džugnaut
PremijerPol Berenžer
Površina
 - Ukupna
 - % vode
168
1.860km²
0,05%
Stanovništvo
 - Ukupno (2002)
 -Gustina
149
1.189.825
588/km²
Nezavisnost
 - Datum
OdVelike Britanije
12. mart,1968
ValutaMauricijski Rupi
Vremenska zonaUTC +4
Nacionalna himnaDomovina
Internet domen.mu
Pozivni broj230

Republika Mauricijus (Republic of Mauritius,République de Maurice) jeostrvska država u jugoistočnomIndijskom okeanu, oko 900 km istočno odMadagaskara. Pored ostrva Mauricijus u sastavu republike se nalaze i ostva Sv. Brandon, Rodrigez kao i ostrvska grupa Agalega.

Historija

[uredi |uredi kod]

Glavni članak:Istorija Mauricijusa

Ostrvo su otkriliPortugalci1505. godine. Prvi kolonizatori su biliHolanđani koji su naselili ostrvo1638. godine, dajući mu ime po princuMorisu od Nasaua.Francuzi su vladali ostrvom tokom osamnaestog veka, a ostrvu su dali imeIle de France.Britanci su preuzeli ostrvo1810, i vratili mu ime Mauricijus.

Mauricijus je nezavisnost dobio1968, kada je država postalarepublika. Mauricijus jedemokratska zemlja i jedna je od najrazvijenijih zemalja Afrike.

Politika

[uredi |uredi kod]

Glavni članak:Politika Mauricijusa

Na čelu države se nalazi predsednik, koga bira parlament (National Assembly) na period od pet godina. Parlament ima 62 poslanika koji se biraju na izborima, dok se 4 do 8 poslanika biraju iz reda nacionalnih manjina. Vladom upravlja premijer i Veće ministara.

Provincije

[uredi |uredi kod]
Pogled na Rt Malheureux na Mauricijusu

Glavni članak:Provincije Mauricijusa

Ostrvo Mauricijus je podeljeno u 9 provincija:

Četiri ostrva koja pripadaju Mauricijusu se:

Geografija

[uredi |uredi kod]

Glavni članak:Geografija Mauricijusa

Mauricijus je zajedno saReunionom i Rodrigezom, deoMaskarenskih ostrva. Ovajarhipelag je formiran nizomvulkanskih erupcija. Mauricijus je nastao pre oko 8 do 10 miliona godina. Na tom području više nema vulkanskih aktivnosti.

Najviši vrh Mauricijusa jePiton de la Rivier Noar visok 828 m.

Klima na ostrvu je tropska, zime su tople i suve (maj-novembar), a leta vlažna i vrela (novembar-maj). Leti cikloni često pogađaju ostrvo.

Glavni i najveći grad jePort Louis, koji se nalazi na sjeverozapadu. Drugi veći gradovi suKurepipe,Rouz Hil,Kvatr Borne iVakoas.

Ekonomija

[uredi |uredi kod]

Od sticanja nezavisnosti1968, Mauricijus je razvio ekonomiju zasnovanu na agrikulturi, sa industrijom i turizmom koji beleže stalni porast. Godišnji porast bruto nacionalnog dohotka je 5% do 6%.

Šećerna trska se uzgaja na oko 90% kultivisanog zemljišta i čini oko 25% izvoza. Nezaposlenost na Mauricijusu je oko 7%.

Stanovnitvo

[uredi |uredi kod]

Glavni članak:Stanovništvo Mauricijusa

Dva zvanična jezika na Mauricijusu suengleski ifrancuski.Mauricijski kreolski, koji je mešavina engleskog, francuskog, portugalskog ihindi jezika, je široko rasprostranjen. Pisani kreolski je razvijen tek šezdesetih godina prošlog veka.

Skoro sve svetske religije su rasprostranjene na Mauricijusu. Oko polovine stanovništva pripadaHindu religiji,Hrišćanstvu(28%), aIslamu (17%).

Kultura

[uredi |uredi kod]

Glavni članak:Kultura Mauricijusa

Izmešana kolonijalna prošlost se odrazila na kulturu Mauricijusa. Na primer kuhinja je mešavina holandske, francuske, indijske i kreolske.

Mauricijus je peta zemlja na svetu koja je1847. godine uvela poštanske marke.

Kada je otkriven, na Mauricijusu je živela do tada nepoznata vrsta ptica, kokju su Portugalci nazvalidodo. Do1681, svi dodoi su bili pobijeni od strane naseljenika i njihovih domaćih životinja.

Gradovi

[uredi |uredi kod]

Popis gradova na Mauricijusu

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Mauricijus naWikimedijinoj ostavi
Samostalne države

 Alžir   Angola   Benin   Bocvana   Burkina Faso   Burundi   Centralnoafrička Republika   Čad   Džibuti   Egipat1   Ekvatorska Gvineja   Eritreja   Esvatini   Etiopija   Gabon   Gambija   Gana   Gvineja   Gvineja Bisau   Južna Afrika   Južni Sudan   Kamerun   Kenija   Komori   Demokratska Republika Kongo   Republika Kongo   Lesoto   Liberija   Libija   Madagaskar   Malavi   Mali   Maroko   Mauricijus   Mauritanija   Mozambik   Namibija   Niger   Nigerija   Obala Slonovače   Ruanda   Sejšeli   Senegal   Sijera Leone   Somalija   Sudan   Sveti Toma i Princip   Tanzanija   Togo   Tunis   Uganda   Zambija   Zelenortska Republika   Zimbabve

Zavisni teritoriji
Nepriznate države
Nejasan status
1 Djelomično uAziji.
Zemlje članicePokreta nesvrstanih
Punopravne članice

 Alžir(1961)   Angola(1964)   Benin(1964)   Bocvana(1970)   Burkina Faso(1973)   Burundi(1964)   Centralnoafrička Republika(1964)   Čad(1964)   DR Kongo(1961)   Džibuti(1983)   Egipat(1961)   Ekvatorska Gvineja(1970)   Eritreja(1995)   Etiopija(1961)   Gabon(1970)   Gambija(1973)   Gana(1961)   Gvineja(1961)   Gvineja Bisau(1976)   Južna Afrika(1994)   Kamerun(1964)   Kenija(1964)   Komori(1976)   Lesoto(1970)   Liberija(1964)   Libija(1964)   Madagaskar(1973)   Malavi(1964)   Mali(1961)   Maroko(1961)   Mauricijus(1973)   Mauritanija(1964)   Mozambik(1976)   Namibija(1979)   Niger(1973)   Nigerija(1964)   Obala Slonovače(1973)   Republika Kongo(1964)   Ruanda(1970)   Sveti Toma i Princip(1976)   Senegal(1964)   Sejšeli(1976)   Sijera Leone(1964)   Somalija(1961)   Sudan(1961)   Svaziland(1970)   Tanzanija(1964)   Togo(1964)   Tunis(1961)   Uganda(1964)   Zambija(1964)   Zelenortska Republika(1976)   Zimbabve(1979)

 Antigva i Barbuda(2006)   Bahami(1983)   Barbados(1983)   Belize(1976)   Bolivija(1979)   Čile(1973)   Dominika(2006)   Dominikanska Republika(2000)   Ekvador(1983)   Grenada(1979)   Gvajana(1970)   Gvatemala(1993)   Haiti(2006)   Honduras(1995)   Jamajka(1970)   Kuba(1961)   Kolumbija(1983)   Nikaragva(1979)   Panama(1976)   Peru(1973)   Surinam(1983)   Sveti Kristofor i Nevis(2006)   Sveta Lucija(1983)   Sveti Vincent i Grenadini(2003)   Trinidad i Tobago(1970)   Venezuela(1989)

 Afganistan(1961)   Azerbejdžan(2011)   Bahrein(1973)   Bangladeš(1973)   Brunej(1993)   Butan(1973)   Filipini(1993)   Indija(1961)   Indonezija(1961)   Irak(1961)   Iran(1979)   Istočni Timor(2003)   Jemen(1961)   Jordan(1964)   Kambodža(1961)   Katar(1973)   Kuvajt(1964)   Laos(1964)   Libanon(1961)   Maldivi(1976)   Malezija(1970)   Mjanmar(1961)   Mongolija(1993)   Nepal(1961)   Oman(1973)   Pakistan(1979)   Palestina(1976)   Saudijska Arabija(1961)   Singapur(1970)   Sirija(1964)   Sjeverna Koreja(1976)   Šri Lanka(1961)   Tajland(1993)   Turkmenistan(1995)   Ujedinjeni Arapski Emirati(1970)   Uzbekistan(1993)   Vijetnam(1976)

 Belorusija(1998)

 Fidži(2011)   Papua Nova Gvineja(1993)   Vanuatu(1983)

Bivše članice

 Argentina(1973-1991)   Kipar(1961-2004)   Malta(1973-2004)   SFR Jugoslavija1(1961-1992)   Ukrajina(2010-2014)

Promatrači
Države

 Argentina   Armenija   Bosna i Hercegovina   Brazil   Crna Gora   Hrvatska   Južni Sudan   Kazahstan   Kina   Kirgistan   Kostarika   Meksiko   Paragvaj   Rusija   Salvador   Srbija   Tadžikistan   Ukrajina   Urugvaj   Vatikan

Organizacije
1 Uključuje iSR Jugoslaviju
Normativna kontrolaUredi na Wikidati
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Mauricijus&oldid=42350779
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp