Draghi je prethodno radio uGoldman Sachsu od 2002. do 2005. godine. Godine 2014. Draghi je popisao8. najmoćniju osobu na svijetu poizboru Forbesa. ČasopisFortune 2015. ga je rangirao kao drugog najvećeg svjetskog vođu.[1] U svibnju 2019.Paul Krugman opisao ga je kao "[vjerojatno] najvećeg središnjeg bankara modernog doba".[2]
Od 1984. do 1990. bio je talijanski izvršni direktor uSvjetskoj banci. Godine 1991., na inicijativu tadašnjeg ministraGuida Carlija, postao je generalni direktor talijanskeriznice i obnašao je tu dužnost do 2001. Tijekom svog rada u riznici, predsjedavao je odborom koji je revidirao talijansko korporativno i financijsko zakonodavstvo i izradio zakon koji uređuje talijanska financijska tržišta. Također je bivši član uprave nekoliko banaka i korporacija (Eni,Institut za industrijsku obnovu,[6]Banca Nazionale del Lavoro i IMI).
Draghi je tada bio potpredsjednik i izvršni direktor investicijske bankeGoldman Sachs International i član upravnog odbora za cijelu tvrtku (2002. – 2005).[7] Radio je na europskoj strategiji i razvoju tvrtke s velikim europskim korporacijama i vladama.[8] Nakon otkrića izvantržišnihswapova koje jeGrčka koristila uz pomoć Goldman Sachsa, rekao je da "ne zna ništa" o ovom poslu i da "nema nikakve veze" s njim. Dodao je da su "sporazumi između grčke vlade i Goldman Sachsa bili sklopljeni prije [njegovog] pridruživanja [tvrtci]."[9]
U prosincu2005. Draghi je imenovan guverneromTalijanske banke[12] a u travnju2006. izabran je za predsjednikaForuma za financijsku stabilnost. Ova organizacija je promijenila naziv uOdbor za financijsku stabilnost u travnju2009. u imeG20, okupljajući predstavnike vlada,središnjih banaka i državnih nadzornih institucija i financijskih tržišta, međunarodnih financijskih institucija, međunarodnih udruga regulatornih tijela i nadzora i odbora stručnjaka središnjih banaka.[13] Cilj joj je promicati međunarodnufinancijsku stabilnost, poboljšati funkcioniranje tržišta i smanjiti sistemski rizik razmjenom informacija i međunarodnom suradnjom između supervizora.
Draghi se često spominjao kao potencijalni nasljednikJean-Claudea Tricheta, čiji je mandat predsjednikaEuropske središnje banke završavao u listopadu2011.[16] Tada je u siječnju 2011. godine njemački tjednikDie Zeit izvijestio, pozivajući se na visoko rangirane političare uNjemačkoj iFrancuskoj, da je "malo vjerojatno" da će Draghi biti izabran za Trichetova nasljednika.[17] Međutim, u veljači 2011. situacija se dodatno zakomplicirala kada je izviješteno da glavni njemački kandidatAxel Weber ne prihvaća kandidaturu, oživljavajući tako vjerojatnost izbora ostalih kandidata.[18] Dana13. veljače2011., pomoćni urednikFinancial Timesa Wolfgang Münchau napisao je da je Draghi najbolji kandidat za tu poziciju.[19] Nekoliko dana kasnijeThe Economist je napisao da bi "sljedeći predsjednik druge najvažnije svjetske središnje banke trebao biti Mario Draghi".[20] Dana 20. travnja 2011.Wall Street Journal izvijestio je da je "Wolfgang Schäuble, njemački ministar financija, bio otvoren prema ideji da gospodin Draghi bude predsjednik ECB-a".[21] Nekoliko dana kasnije njemački listBild priklonio se izboru Draghija definirajući ga "najviše njemačkim od svih preostalih kandidata".[22] Suprotno prijašnjim signalima iz francuskog establišmenta, 25. travnja objavljeno je da predsjednikNicolas Sarkozy vidi Draghija kao punopravnog i adekvatnog kandidata za taj posao.[23][24]
Dana17. svibnja 2011.Vijeće Europske unije - zasjedajući kaoEcofin - usvojilo je preporuku o nominiranju Draghija za predsjednika ECB-a.[25]Europski parlament i ECB odobrili su[26] a europski čelnici potvrdili su njegovo imenovanje 24. lipnja 2011. godine.[27] Draghi je počeo voditi instituciju sa sjedištem uFrankfurtu kad je Trichetu istekao neobnovljivi osmogodišnji mandat 31. listopada 2011. Draghijev mandat trajao je od1. studenog 2011. do31. listopada2019. kad ga je na toj poziciji naslijedila francuska ekonomistica i pravnicaChristine Lagarde.[28] Iako je Francuska dugo podržavala Draghijevu kandidaturu, suzdržala se od imenovanja do pred sam kraj, inzistirajući daLorenzo Bini Smaghi, talijanski dužnosnik u šestočlanom odboru ECB-a, ustupi svoje mjesto u odboru francuskom predstavniku.[27]
Tijekom kandidature izražena je i zabrinutost zbog Draghijevog prošlog zaposlenja u investicijskoj banciGoldman Sachsu[7][29]Pascal Canfin (europarlamentarac) ustvrdio je da je Draghi sudjelovao u swao transakcijama za europske vlade, posebno grčke, pokušavajući prikriti ekonomski status svojih zemalja. Draghi je na saslušanjima za nominaciju za Europski parlament 2011. odgovorio da su dogovori "poduzeti prije mog pridruživanja Goldman Sachsu [i] nisam imao nikakve veze s njima".[30][31][32]
Predsjedavanje, gašenje dužničke krize u Eurozoni i rečenica "whatever it takes..."
U prosincu 2011. Draghi je nadgledao trogodišnji program zajma ECB-a europskim bankama u iznosu od 489 milijardi EUR (640 milijardi USD). Program je bio približno iste veličine kao i Američki program za pomoć u nevolji (2008.), premda je i dalje mnogo manji od ukupnog američkog odgovora, uključujući kupnju imovine od straneFederalnih rezervi i druge mjere tog doba. Draghijev ECB također je promptno "ukinuo dva bezumna povećanja kamatnih stopa koja je učinio njegov prethodnik. . . Trichet [i] ... pojačao kupnju obveznica onih zemaljaeurozone koje su udužničkoj krizi", napisao je komentator Steve Goldstein sredinom siječnja2012. U to su vrijeme "Draghi i svi njegovi kolege (odluka je bila jednoglasna) odlučili ne smanjiti cijenu zajmova iz privatnog sektora [ispod 1% postignutih "ukidanjem"], čak i kada su predviđanja pada inflacije ispod ciljane vrijednosti od 2% do kraja godine."[33]
U srpnju 2012., usred obnovljenog straha od dužničke krize ueurozoni, Draghi je u panel raspravi pred novinarima izrekao rečenicu po kojoj će njegov mandat ostati upamćen: da je ECB "... spreman učinitisve što je potrebno za očuvanje eura. I vjerujte mi, biti će dovoljno."[35] Ova je izjava smirila financijska tržišta i dovela do pada prinosa naobveznice (pada troškova zaduživanja) za zemlje eurozone, posebno zaŠpanjolsku,Italiju iFrancusku. U svjetlu sporog političkog napretka u rješavanju krize eurozone, Draghijeva se izjava smatra glavnom prekretnicom u u rješavanju krize eurozone.[36][37]
U travnju 2013. Draghi je odgovorio na pitanje u vezi s prednostima i nedostacima članstva u eurozoni da "Ova pitanja formuliraju ljudi koji uvelike podcjenjuju štoeuro znači za Europljane, za euro područje. Oni znatno podcjenjuju politički kapital koji je uložen u euro."[38]
Godine2015., u nastupu predEuropskim parlamentom, Draghi je rekao da je budućnost eurozone ugrožena ukoliko se zemlje članice djelomično ne odreknu neovisnosti i ne stvore više paneuropskih vladinih institucija. "Još nismo dosegli fazu prave monetarne unije", rekao je predsjednik središnje banke Mario Draghi u govoru Europskom parlamentu uBruxellesu. "Neuspjeh zemalja eurozone da usklade svoje ekonomije i stvore jače institucije", rekao je, "riskira se pretvoriti u dugoročni neuspjeh monetarne unije kad se ona suoč s jakim ekonomskim šokom". Gospodin Draghi često je pozivao vlade eurozone da učine više na poboljšanju svojih gospodarskih performansi, na primjer preinakom restriktivnih propisa o radu.[39]
Draghi je10. ožujka2016. izazvao val polemika o konceptu "novca odhelikoptera " nakon što je na tiskovnoj konferenciji izjavio da smatra da je taj koncept "vrlo zanimljiv":
"Zapravo nismo razmišljali ni razgovarali o novcu od helikoptera. To je vrlo zanimljiv koncept o kojem sada raspravljaju akademski ekonomisti u raznim krugovima. Ali još uvijek nismo proučavali taj koncept.Prima facie, očito uključuje složenost, kako računovodstvenu tako i pravnu, ali naravno pod ovim pojmom "novac od helikoptera" može podrazumijevati mnogo različitih stvari, pa to moramo vidjeti."[40]
Draghi je član Grupe tridesetorice koju je osnovalaZaklada Rockefeller.[41][42] Iz tog razloga optužen je za sukob interesa u poziciji predsjednikaESB-a. Draghi je s više strana bio kritiziran jer se njegov nekadašnji rad uGoldman Sachsu vidi kao sukob interesa.[43][44][45][46]
Bahaa Monir, DEFLACIJAEUROPE: IMAGINATIVNI RIZIK I IZMIŠLJENE POLITIKE (Kako predsjednik Mario Draghi gleda na negativne kamatne stope, kvantitativni program ublažavanja i deflaciju u Europi.) - ORCA Forex
.jpg)
.jpg)
.svg)
