Oba dijela zemlje imaju sličan reljef: niski obalni pojas, često močvaran, prelazi u unutrašnjosti u šumovita brda i planine, od kojih je najviša Kinabalu (4.101 m) na sjeveru Bornea. Klima je ekvatorijalna na jugu i monsunska na sjeveru.
Na području današnjeg Malajskog poluotoka su prve države nastajale u obliku obalnih gradova u 10. vijeku, a preko njih se u unutrašnjost širiohinduizam,budizam, a od14. vijeka iislam. U14. vijeku se razvio moćniSultanat Malacca, koga su1511. srušiliPortugalci. Izbjeglice su stvorileSultanat Johor koji je pomogao Nizozemcima da uspostave svoja uporišta u17. vijeku. Zbog strateškog položaja Malajski poluotok je bio predmetom zanimanja evropskih sila, a godine1824. je temeljem sporazuma s Nizozemskom, vlast preuzelaVelika Britanija. Britanci su s vremenom svoj teritorij proširili kombinacijomdiplomacije topovnjača i stvaranjem mreže satelitskih sultanata.
Godine1942, tokomdrugog svjetskog rata teritorije današnje Malezije su osvojiliJapanci, nanijevši Britancima jedan od najvećih poraza u njihovoj vojnoj historiji. Japanskoj okupaciji se suprotstavio gerilski pokret pod dominacijomkomunista, koji će nakon kapitulacije Japana godine1945. otpočeti rat protiv britanskih kolonijalista. No, komunistički gerilci su bili uglavnom ograničeni na kinesku manjinu te su ih Britanci do sredine 1950-ih porazili. Država je dobila formalnu nezavisnost godine1957. da bi do godine1963. u njen sastav ušli razni sultanati koji sačinjavaju današnju federaciju, i čiji poglavari daju izbornog kralja.
Prvo desetljeće nakon neovisnosti bilo je burno. Iz federacije je gotovo odmah istupioSingapur, dok se zbog teritorijalnih prisizanja Indonezije vodio granični rat,Konfrontasi, koji je Malezija dobila uz sudjelovanje britanskihspecijalnih snaga. EtničkiMalajci tražili su veći udio u gospodarstvu zemlje i smanjenje siromaštva u odnosu na bogatiju kinesku manjinu. Sukob je eskalirao1969. međuetničkim nasiljem u kojem su uništene mnoge kineske tvrtke. U zemlji je uvedeno izvanredno stanje, koje traje do danas, i zabranjeno je otvoreno iskazivanje nezadovoljstva vladinom politikom. Nizom mjera uspjelo se poboljšati gospodarsku situaciju malajskog stanovništva.
Najbrojnija etnička grupa suMalajci koji sumuslimani po vjeroispovjesti. Zajedno s domorodačkim narodima Istočne Malezije čine većinu stanovništva. SlijedeKinezi kojih ima oko 25% i koji još uvijek imaju značajnu ulogu u gospodarskom životu.Indijaca ima oko 7%.
U posljednja tri desetljeća Malezija je doživjela gospodarsku preobrazbu zahvaljući velikim inozemnim ulaganjima (u proizvodnju elektroničkih uređaja, npr.), te nalazištimanafte. Danas spada u skupinu srednje razvijenih država sBDP-om od 10.500USD po stanovniku mjereno po PPP-u u2004.
Tu je veliku ulogu imao kontroverzni premijerMahatir Mohammad, koji je u zemlji poticao prozapadne tržišne reforme, ali i autoritarnim mjerama održavao novouspostavljenu ravnotežu između različitih vjerskih i etničkih skupina.
Malezija je federalna, ustavna, parlamentarna, izborna monarhija. Ustav je donesen27. kolovoza1957., kao Ustav Federacije Malaje. Do danas Ustav je imao 42 amandmana.
Državni glavar Malezije jeYang di-Pertuan Agong, što namalajskom značiVrhovni vladar, a na Zapadu se obično prevodi i kaokralj. Kralj se bira na razdoblje od pet godina. Malezija je jedna od nekoliko izbornihmonarhija na svijetu (uzVatikan,Kambodžu iKuvajt), ali jedina koja ima ograničeno vrijeme vladavine. Kralj se bira između devet nasljednih sultana koji se nalaze na čelu sultanata na Malajskom poluotoku, dok ostale države, kojima su na čelu guverneri, ne sudjeluju u izboru.
Yang di-Pertuan Agong ima uglavnom ceremonijalnu ulogu.Ustav propisuje daizvršnu vlast, koja je teoretski utjelovljena u monarhu, vrši Kabinet (vlada) na čelu koje je premijer, a koji je pak odgovoran Parlamentu.
Izvršnu vlast obavlja Kabinet kojem je na čelu premijer (predsjednik vlade). Malezijski ustav propisuje da premijer (malajskiPerdana Menteri) mora biti rođeni Maležanin, član Donjeg doma Parlamenta koji, prema mišljenju kralja, ima većinu u njemu. Njega formalno imenuje kralj. Prema članku 43. Ustava, ministri moraju biti članovi Parlamenta (Donjeg ili Gornjeg doma), a imenuje ih kralj, na prijedlog premijera: Kabinet je odgovoran Parlamentu.
Najbrojnija etnička grupa suMalajci koji sumuslimani po vjeroispovjesti. Zajedno s domorodačkim narodima Istočne Malezije čine većinu stanovništva. SlijedeKinezi kojih ima oko 25% i koji još uvijek imaju značajnu ulogu u gospodarskom životu.Indijaca ima oko 7%. Broj stanovnika Malezije iznosi 30 133 000.
Državna religija je islam, 60% stanovništava su muslimani. Po Malezijskom Ustavu svi etničkiMalaien su rođenjem automatski muslimani, a prelazak na drugu religiju se kažnjava zatvorskom kaznom. Kinezi su većinombudisti 20%, a oko 2,6% suTaoisti iKonfucijasti. Kršćani (9%) su zastupljeni u svim narodima, na istoku Malazije živi manjina kršćanskih Malazijaca, koji su u 16. stoljeću od Španjolaca prešli na kršćanstvo i ostali vjerni svojoj vjeri.
U posljednja tri desetljeća Malezija je doživjela gospodarsku preobrazbu zahvaljući velikim inozemnim ulaganjima (u proizvodnju elektroničkih uređaja, npr.), te nalazištimanafte. Danas spada u skupinu srednje razvijenih država sBDP-om od 10.500USD po stanovniku mjereno po PPP-u u2004.
.svg)
