Za ostala značenja, vidiLuksor (razvrstavanje).
Luksor (arapski:الأقصر/Al-Uqṣur) jegrad od 250,704stanovnika uEgiptu uMuhafazi Luksor, u kojoj je iadministrativni centar.[1]
Luksor se nalazi najuguGornjeg Egipta, naistočnojobaliNila, udaljen 670kmjužno odKaira i 220 kmsjeverno odAsuana.[2]
Svoje arapskoime - Al-Uqṣur, dobio je po ruševinamaantičkeTebe, a ono značipalače, ali postoji mogućnost da je ime derivat odrimskog -kastrum.[3]
Luksor je nastao zaAntičkog Egipta kao dioTebe.[4]
Južni dioTebe izrastao je oko veličanstvenoghrama posvećenogAmonu,kraljubogova, njegovojženiMut i njihovomsinuKonsu.Hram je podignut po nalogufaraona s krajaOsamnaeste dinastijeAmenhotepa III (vladao od1390. pne. do1353. pne.). Ta građevina je danas poznata kao -Luksorski hram, izgrađena je poredrijekeNilparalelno saobalom.[3]
Luksorski hramPromenadomsfingi bio je povezan sa velikimAmonovim hramom uKarnaku.
Mali paviljon je sve što je ostalo od toghrama podignutog na mjestu na kom je vjerojatno već postojao hram podignut još na početkuOsamnaeste dinastije, ako ne i prije.Amenhotepovhram dovršili sufaraoni;Tutankhamon (vladao1333. pne.-1323. pne.) iHoremheb (1319. pne.-1292. pne.).[3]
FaraonRamzes II (1279. pne.-1213. pne.) dogradio je još jednodvorište,pilon iobelisk, čak su manje nadogradnje obavljene za vladavinePtolemeida. Kasnije je njegovahipostilna dvorana pretvorena ukršćanskucrkvu, a ostaci drugekoptske crkve mogu se vidjetizapadno od nje.[3]
Orginalni dioLuksorskog hrama sastojao se od velikogperistilnogdvorišta i kompleksa dvorana i manjihprostorija. U jednoj od dvorana jegranitnižrtvenikAleksandra Velikoga.Velikoperistilnodvorište je sa tri strane okruženo dvostrukim nizom gracioznihstupova sakapitelima u oblikupapirusovogpupoljka. Izgleda da je plan bio da ulaz u kompleks bude nasjeveru, sa bočnimkulama, ali jeprojekt izmijenjen, pa je umjesto toga, dodana je najimpresivnija karakteristika hrama, veličanstvenakolonada od 14 stup]]ova, visokih 16metara.I ta kolonada sapapirusovimkapitelima, možda je bila namijenjena centralnombroduhipostilne dvorane sličnoj onoj uKarnaku, ali bočnibrodovi nisu podignuti, umjesto njih sa obje strane izgrađeni suzidovi.Ramzes II dodao je vanjskodvorište, i ukrasio ga monumentalnimskulpturama samog sebe, izmeđustupova dvostruke kolonade i uzvišenogpilona na kojem sureljefi sa scenama izfestivalskih proslava i njegovihsirijskihvojnih kampanja. Ispredpilon nalazile su se kolosalneskulpturefaraona (od kojih su neke stoje i danas) i parobeliska, od kojih je preostao samo jedan, drugi je maknut1831. i prebačen uPariz u kom i danas krasiPlace de la Concorde.[3]
Promenada uz NilKad jeTeba izgubilapolitičku važnost - Luksor je postaostambeni dio grada, zbijen okoramzesovogpilona. Zarimskih vremena uhramu je sjedište imalaRimska legija, a zaranokršćanskih vremena pored hrama i uramzesovomdvorištu podignute sukoptskecrkve.[3]
Za vladavineFāṭimida (909.–1171) nad temeljima crkve sagrađena jedžamija, posvećenašeiku Jusufu Hadžadžu, lokalnomsvecu za kog se smatra da je u Luksor uveoislam. Njegovpraznik slavi seprocesijom sabrodovima koja jako nalikujeDrevnoj egipatskojprocesiji za Festivala Opet. Tajfestival se slavio devetnaestog dana u drugom mjesecu, kad je po tradicijiAmon dolazio izKarnaka u svojojfaraonskojbarži kako bi posjetio svoj drugi hram u Luksoru, praćenprocesijom svečano odjevenihTebanaca.Reljefi na zid]]ovima velikekolonade prikazuju pripreme za procesiju svetihbarži tokom Festivala Opet.[3]
Egipatska organizacija za starine je1988. iskopala brojneskulpture izOsamnaeste dinastije uAmenhotepovomdvoru.[3]
Početkom21. vijek započeo je projekt iskapanja naPromenadisfingi izmeđuLuksorskog hrama i velikogAmonova hrama uKarnaku.
Današnji Luksor je grad koji se raširiosjeverno,južno iistočno odLuksorskog hrama. On je i grad brojnihdžamija icrkava, jer su dobar dio njegovih stanovnikakoptskikršćani.[3] Od1975. imaarheološkimuzej, a od1997. i muzej mumifikacije.[4] Krajem20. vijeka izgrađeni su brojni turistički objekti.[3]
Kolodvorska ulicaLuksor je zajedno sa ostalimtebanskimlokalitetima;Karnakom,Dolinom kraljeva iDolinom kraljica -1979., proglašenUNESCO-ovomSvjetskom kulturnom baštinom.[3]
Luksor jeadministrativni itrgovački centarpoljoprivredne okolice i poznataturistička destinacija.[3]
Kako se nalazi na magistralnojželjezničkoj pruziKairo -Asuan, on je odavna vrlo prometnaželjeznička stanica.Luka naNilu je redovna stanica zakruzere i zatrajekte preko Nila, jer grad nema nijedanmost, ali ima međunarodniaerodrom.[3]
- ↑1,01,11,21,31,41,51,6„Egypt, Arab Republic of Egypt” (engleski). City population. Pristupljeno 1.8. 2020.
- ↑„Luxor Governorate” (engleski). Ask-Aladdin. Pristupljeno 1.08.2020.
- ↑3,003,013,023,033,043,053,063,073,083,093,103,113,12„Luxor, Egypt” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 1.08.2020.
- ↑4,04,1„Luksor” (hrvatski). Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 10.08.2020.
|
|---|
| Lokacije | |
|---|
| Mitologija | | |
|---|
Ostala veća božanstva | |
|---|
| |
|---|
Ratna božanstva | |
|---|
Deificirani koncepti | |
|---|
Ostala božanstva | |
|---|
|
|---|
| Smrt | |
|---|
| Građevine | |
|---|
| Pismo | |
|---|
| Kronologija | |
|---|
| Popisi | |
|---|
| Znanost i kultura | |
|---|
