Lorisi (Lorisidae, ponekad iLoridae) su porodica iz redaprimata. To su vitke životinje, stanovnicikrošnji koji su bliski srodnici s porodicomgalagija. Porodica se dijeli na četiri roda s osam ili deset vrsta (podjela još nije općeprihvaćena od čitaveznanstvene zajednice).
Lorisi žive u tropskoj, centralnojAfrici, kao i ujužnoj iJugoistočnoj Aziji.
Lorisi imaju gusto, vunastokrzno, najčešće sivo ili smeđe obojeno, koje je s gornje strane tijela nešto tamnije. Velikeoči, svojstvene noćnimživotinjama, okrenute su im prema naprijed.Uši su im male i često djelomično skrivene u krznu. Palčevi su imnasuprotni, a drugi prst na šakama prednjihekstremiteta im je zakržljao. Na drugom prstu stopala imajukandžice tipične za sveStrepsirrhinije. Repovi su im kratki, ili ih uopće nemaju. Tijela su im duga između 17 i 40cm, a teže od 300 grama do 2 kilograma.
Lorisi su noćne životinje koje žive na drveću. Za razliku odgalagija, odlikuju se laganim, promišljenim pokretima, i nikada ne skaču. Svojim snažnim prednjim ekstremitetima se tako čvrsto drže za grane, da ih ni silom nije moguće skinuti. Većina lorija su samotnjaci, ili žive u najviše malenim porodičnim zajednicama.
Najvažnija hrana lorisa sukukci. Uz njih, jedu iptičjajaja, malenekralježnjaka ali ivoće i sokstabala.
Skotnost lorisa traje četiri do šest mjeseci, nakon čega se rađa jedno do dvoje mladunaca. Oni se drže za krzno na majčinom trbuhu, ili u gnijezdima čekaju da se majke vrate iz potrage za hranom. Nakon tri do devet mjeseci - što ovisi o vrsti - prestajusisati, a sa deset do osamnaest mjeseci dosižu spolnu zrelost. Očekivani životni vijek im može biti do 20 godina.
Generalno gledano, lorisi spadaju među manje ugrožene vrste. Najvažnija ugroza im je uništavanje njihovih staništa.
 | U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak o temi:Lorisidae |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonuLorisi |