Libanon iliLiban, službenoLibanonska Republika iliLibanska Republika, jedržava u jugozapadnojAziji naBliskom istoku. Nalazi se na obali istočnogSredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku saSirijom, te na jugu sIzraelom.
Zemlja se sastoji od nekoliko regija koje se pružaju paralelno s obalom: uska obalna ravnica koja se proširuje oko gradovaTripolija,Beiruta iTira (Sura), zatim planinski lanac Libanon po kojem je zemlja dobila ime (najviša točka Qurnat as-Sawda' 3.088 m), dolina Bekaa, te gorje Anti-Libanon koje čini granicu sa Sirijom.
Od početka 15. vijeka do krajaprvog svjetskog rata Libanon je bio dioOsmanskog Carstva. Pod pritiskom zapadnih zemalja Porta je u drugoj polovici 19. vijeka dala autonomiju Libanonu u kojem je tada većinu činilokršćansko maronitsko stanovništvo. Nakon raspada CarstvaLiga naroda dodijelila je LibanonFrancuskoj kao mandatno područje. Današnje političko uređenje države i kvote pojedinih religijsko-etničkih skupina u vlasti potječu iz tog doba i pokušaj su smanjenja tenzija među narodima i vjerama u zemlji.
Nakondrugog svjetskog rata Libanon je postao neovisna republika. U 1960-ima doživio je ekonomsku ekspanziju sa snažnim financijskim sektorom i turizmom usredotočenim uBeirutu. Osjetljiva međunacionalna ravnoteža narušena je u 70-ima nakon što jePalestinska oslobodilačka organizacija (PLO) premjestila svoj štab u Libanon. Od 1975. do 1990. trajao je građanski rat u kojem su sudjelovale islamske i kršćanske frakcije (najznačajnije su bile kršćanska Falanga, te arapski PLO iHezbolah) povremeno potpomognute susjedima Sirijom i Izraelom.
Početkom 90-ih uspostavljena je djelomična politička stabilnost, ali sirijske vojne snage su sve do godine 2005. bile stacionirane na libanonskom teritoriju i Sirija imala velik utjecaj u političkom životu zemlje. Do povlačenja Sirije iz Libanona je došlo nakon serije demonstracija i međunarodnog pritiska izazvanim atentatom na popularnog antisirijskog političaraRafika Haririja.
Libanon je etnički i vjerski heterogen. Pitanje udjela pojedinih vjera i naroda u ukupnom stanovništvu politički je osjetljivo pa službenih popisa stanovništva nije bilo od 1932. Većinu čineArapimuslimani60% a međukršćanima najznačajniji suMaroniti25%, povezani sKatoličkom crkvom, ali s vlastitim patrijarhom i liturgijom. Brojni su iDruzi čija je religija bliska Islamu i koji sebe smatraju Arapima.
U posljednjih pola stoljeća velik broj Libanonaca emigrirao je u zemlje Zapada.
Uslužni sektor (financije i turizam) tradicionalno igra najveću ulogu u libanonskom gospodarstvu. Zemlja vodi politiku gospodarskog otvaranja prema inozemstvu, ali opterećuju je proračunski manjkovi, visoki vanjski dug i nezaposlenost. BDP je u 2003. bio 4.800USD po stanovniku mjereno PPP-om.
.svg)
