Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Lérida

Izvor: Wikipedija
Lérida
Pogled na katedralu
Pogled nakatedralu
Pogled nakatedralu
Koordinate:41°37′N0°38′E / 41.617°N 0.633°E /41.617; 0.633
Država Španjolska
Autonomna zajednicaKatalonija
PokrajinaLérida
Specijalni okrug (comarca)Segrià
Vlast
 - gradonačelnikÀngel Ros
Površina
 - Ukupna212km²[1]
Visina155metar[1]
Stanovništvo (2017.)
 - Grad137,327[1]
 - Gustoća647.7 stan /km²[1]
Vremenska zonaUTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj25001-25007
Pozivni broj973
Karta
Lérida na mapi Španije
Lérida
Lérida
Pozicija Léride u Španjolskoj

Lérida (katalonski:Lleida) jegrad od 137,327stanovnika[1]nasjeveroistokuŠpanjolske.[2]Lérida je iadministrativni centarProvincije Lérida ikatalonske comarceSegrià.[2]

Geografija

[uredi |uredi kod]

Lérida leži nanadmorskoj visini od 155metara[1] udolinirijekeSegre. nedaleko od njenaušća uCinco iEbro.[2]Udaljena je tridesetakkm odaragonskegranice ali punih 166km odBarcelone.

Historija

[uredi |uredi kod]
La Seu Vella, Lérida/Lleida (2017)
Panoramagrada

Legendarne vođe toga kraja bili su Indíbil i Mandoni, koji su ga branili odKartažana iRimljana.Rimljani su205. zauzeligrad koji je postao poznat kaoIlerda.Rimskikroničari opisivali suIlerdu kaoutvrđeni grad sakamenimmostom, koji je zacaraAugusta dobio statusmunicipija.Ilerdu su krajem3. vijeka razoriliVizigotii.[3]

Između716.-719. - Leridu su zauzeliSaraceni, koji su njome vladali četirivijeka[3], sve do1149. kad ju je zarekonkviste oslobodioRamon Berenguer IV Aragonski.[2] Vrlo brzo nakon tog -1150. Lerida je dobilastatus grada.[3]KraljJaime II osnovao je1300. generalni studij, nukleus budućeguniverziteta koji je do kraja15. vijeka bio najviša obrazovna ustanovaKrune Aragona.Od1382. gradskavlast stoluje uromaničkojpalači Sanaüja.[3]

15. vijek bio je period kad supodignuta značajnaarhitektonska djela koja su potrajala do današnjih vremena, kao što jegotičkihospicij sv. Marije, u kom je sve do1942. bio smještenHistorijski institut Léride.[3]Sljedeća dvavijek bila su obilježena recesijom, stanje su pogoršaliratovi iboleštine, kulminacija je bila zaSegadorskog ustanka (1640-1652).Kad jeFilip V. ušao u Leridu, zatekao je u ruševinama. Njegovimdekretima zvanim Novi planovi1714. Lérida je izgubila svojusamoupravu,univerzitet, a starakatedrala zatvorena je1797. i pretvorena ukasarnu.[3]Tokom18. vijeka grad se oporavio. Za vladavineCarlosa IIIizgrađena je novakatedrala. Početkom19. vijeka Lerida je pretrpjela novunapoleonskuinvaziju.[3]

Novo doba za Lérideu počelo je od druge polovice19. vijeka, kad je1860.željeznička pruga stigla do grada, a1865.arhitekt Josep Fontseré napravio je prvi moderniurbanistički plan.[3]Početak20. vijeka donio je ponovno rađanje katalonske države nakon osnivanja Katalonske zajednice (Mancomunitat de Catalunya), ali je grad zaGrađanskog rata (1936.-1939.) ponovno teško stradao, pa je1940. spao na 40.000 stanovnika.[3]

Danas se Lérida jako prošila nakon što suizgrađeni novimostovi;1973. (Pont Nou),1993. (Pont de la Universitat),1995. (Pont de Pardinyes) i2010. (Pont de Príncep de Viana).[3]

Urbana ekspanzija igradnja novih objekata obilježili su početak21. vijek.[3]

Privreda

[uredi |uredi kod]

Lérida je poznata u Španjolskoj kaostočarsko -voćarski kraj. Zbog tog se i njezinaprivreda bazira napoljoprivredi, odnosno naprehrambenoj industriji (mlinovi,pivovara) uz neštometalurgije,trgovine iusluga.[2]

Palačauniverziteta

Znamenitosti

[uredi |uredi kod]

Najveća znamenitost i zaštitni znak grada je starakatedrala (Seu d'Urgell),podignuta ubizantsko-gotičkom stilu samaurskim dodatcima. Njena gradnja započela je1203. a posvećena je1278., od1707. se više ne koristi u vjerske svrhe, a danas je proglašena nacionalnim spomenikom.[2]

Od ostalih značajnih građevina treba spomenuti novukatedralu (1761.-81.);crkvu San Lorenzo iz14. vijeka,palaču La Pahería safasadom iz13. vijeka izamak La Alcazaba,podignut1149. koji dominira starim gradom.[2]

Gradovi pobratimi

[uredi |uredi kod]

Reference

[uredi |uredi kod]
  1. 1,01,11,21,31,41,5Spain: Cataluña (engleski). City population. Pristupljeno 6. 06. 2018. 
  2. 2,02,12,22,32,42,52,6Lleida (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 6. 6. 2018. 
  3. 3,003,013,023,033,043,053,063,073,083,093,10Història de Lleida (španjolski). Turisme de Lleida. Arhivirano izoriginala na datum 2018-05-24. Pristupljeno 6. 06. 2018. 

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Lérida naWikimedijinoj ostavi
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Lérida&oldid=42398243
Kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp