| Kurši Kurši | |
|---|---|
 | |
Kurši (latvijski:Kurši,litvanski:Kuršiai,njemački:Kuren) ponekad prevođeni kaoKuronci jeime jednog odbaltskihplemena, koje je živjelo na uskom pojasubaltičkeobale od1. do14. vijeka na području današnjeLitvanije iLatvije.[1]
Kurlandija je dobila ime po Kuršima, kojeRimbert prvi spominje867. podimenom -Chori.[2]
Kurši su smatrani “najbrutalnijim plemenom” međuBaltima. Tajepitet su dobili odnjemačkogkroničaraAdama iz Bremena. Ali se pretpostavlja da je to zbog tog jer jeKurlandija od8. do9. vijeka bila meta napadaskandinavskih zemalja.[1]
Danci su853. napaliKurlandiju, o tojkampanji pisao jeHamburgško-bremenskinadbiskupRimbert u svojojhagiografijisv. Ansgara - „Danci su skupili mnoštvo brodova i otputovali u Kurlandiju, koju su htjeli poharati i porobiti. Ta zemlja imala je pet država. Kad su ljudi saznali za njihov dolazak, skupili su se na jedno mjesto i zauzeli muževnu obranu. Ubitci su uništili Dance, opljačkali njihovebrodove i oduzeli imzlato,srebro i drugo blago.”[1]
Švedski kraljOlof Skötkonung napao je854.Kurlandiju sa velikomflotom i 7000 ratnika.Šveđani su uništili kurškuutvrdu Seeburg (gradina kod današnjeGrobiņe) i nakon tog napali prijestolnicuApuolė. Kurši su osam dana branili svoju prijestolnicu, ali su devetog danaopsade započeli pregovore saŠveđanima, svoju sloboduotkupili susrebrom i predajom 30talaca kao garancijom buduće lojalnosti.[1]
Kako Kurši nisu uspjeli izgraditi svojudržavu, bili su prisiljeni priznati vlastLivonskog bratstva mača iLivonskog reda u13. vijeku.Pobunili su se nakon pobjeda uBitci kod Saule (1236.) iBitke kod Durbe (1260.), ali ih jeLivonski red uz pomoćTeutonskog viteškog reda konačno pokorio.[1]
Dio Kurša iselio se uLitvanijujužni Kurši su seasimilirali saŽemajtima, dok susjeverni Kurši postaliLatvijciasimiliravši saZemgalima iLivoncima.[1]
Posljednji govornicikurškog jezika izumrli su uLitvaniji u16. vijeku, tako da se o njemu gotovo ništa nezna.[3]
