| Kulin | |
|---|---|
| Ban Bosne | |
| Vladavina | 1167. ili1180 -1204 |
| Prethodnik | Manuel I Komnen |
| Nasljednik | ban Stjepan |
| Porijeklo i porodica | |
| Supružnik | banica Vojslava |
| Djeca | ban Stjepan nepoznati sin |
| Dinastija | Kulinići |
| Otac | ban Borić ? |
| Majka | Lavica Vukimirović? |
| Rođenje | oko1145. Slavonija |
| Smrt | 1204. nepoznato |
Kulin ban je bio bosanski ban koji je vladaoBosnom najkasnije od1180. do1204. godine. Postoji i mišljenje da je vladao od1167. Poznat je posvojoj povelji.
Vladavinu je započeo kaovazalbizantijskog cara, a zatim kao vazalugarskog kralja. S izuzetkom jednog vojnog pohoda, koji je protivBizantije vodio1183. godine,Bosna je njegovu vladavinu provela u miru i značajno ekonomski napredovala.
Zetski knezVukan Nemanjić je1199. godine Kulina prijavio papiInocentu III jer su Kulin, njegova supruga, sestra i mnoga rodbina, zajedno s "oko deset hiljada podanika", bili odaniCrkvi bosanskoj, herezi koja se širila kroz zemlju ugarskog kralja (Bosnu). Također ga je optužio da je falsificirao pismo kojim papa odobrava Crkvu bosansku, te da je pružio azil "katarima ipatarenima", koje je izSplita iTrogira protjerao splitski nadbiskupBernard.[1] Papa je preko ugarskog kraljaEmerika na njega izvršio pritisak, pa Kulin1203. organizira skup naBilinom Polju gdje deklarira, pred papinim izaslanikom Ivanom de Kazamarisom i svjedokom, dubrovačkim arhiđakonom Marinom, svoju privrženostkatoličkoj crkvi i odriče sehereze.[2] Pored političke stabilnosti, za vladavinu Kulina bana karakterističan je i privredni prosperitet srednjovjekovne Bosne što se ogleda i u razvoju rudarstva i uspostavi trgovačkih veza sa dalmatinskim gradovima, u prvom redu sa Dubrovnikom.[3] Kulinova vladavina u narodu je zapamćena kao razdoblje blagostanja. U tome leži porijeklo izrekeZa Kulina bana i dobrijeh dana.
Moguće je da je bio "ne samo nasljednik, nego možda i sin, a svakako bliski rođak"bana Borića, prvog bosanskog vladara poznatog po imenu, ali se s ovom tvrdnjom ne slažu svi.[4] Njegova sestra bila je supruga zahumskog knezaMiroslava Zavidovića.[2]
Njegova supruga bila jebanica Vojslava, a sinban Stjepan.[5][6]
Iz njegovog vremena sačuvan je prvi pismeni dokaz postojanja narodnog bosanskog jezika. Radi se oPovelji Kulina bana, napisanoj29. augusta1189.
...Ja, ban bosanski Kulin, obećavam tebi, kneže Krvašu, i svim građanima Dubrovčanima pravi Vam prijatelj biti od sada i dovijeka.
I pravicu držati s Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.
Svim Dubrovčanima koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon, neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli. Neka mi Bog pomogne i ovo sveto Evanđelje...
Ova povelja poznata je kao rodni list bosanske državnosti. U njoj se navodi da Bosna ima svoga vladara, prijestolje, odnosno svoju vlast, i da je uređena zemlja.
| Prethodnik: Manuel I Komnen iban Borić | Ban Bosne 1180-1204 | Nasljednik: Stjepan |