Kukcojed ilikukcožder je tipmesoždera čija se ishrana sadrži uglavnom od kukaca i sličnih malenih bića.[1]Alternativni naziv jeentomofagija[2], što se također odnosi na ljude koji prakticiraju jesti kukce.
Iako su induvidualno maleni, kukci su vrlo brojni - postoji više od milijun opisanih vrsta;[3] oni također čine vrlo veliki dio životinjske biomase kod skoro svih ne-morskih staništa. Procijenjeno je da je globalna biomasa kukaca otprilike 1012 kg sa procijenjenom populacijom od 1018 organizama.[4] Mnoga bića ovise okukcima koji su im primarna hrana, a mnogi koji ne ovise (i time zapravo uopće nisu kukcožderi) u svakom slučaju koriste kukce kao dodatnu hranu bogatuproteinima, posebno tijekom sezone parenja.[5]
Neki primjeri kukcoždera suslavuj,hijenski vuk,[6]ješci,[7]lastavice,mravojed,šaran,žabe,gušteri,šišmiši ipauci. Zabilježeno je da čak i veliki sisavci jedu kukce;[5]usnati medvjed je možda najveći kukcožder na svijetu. Kukci također mogu biti kukcožderi, na primjervilin konjic,stršljeni,bubamare ibogomoljke.[8] Kukcožderstvo je do različitih stepena izraženo kod primata poputmarmozeta,tamarina,avetnjaka,galagija imadagaskarskog prstaša.[9][10] Neki pretpostavljaju da su prvi primati živjeli noću i hranili se kukcima.[11]
Biljke kukcožderke su biljke čiju ishranu jednim dijelom ili u potpunosti čine kukci[12] koje one zarobe i zatim konzumiraju. Također zvanebiljke mesožderke, one rastu na mjestima gdje je tlo siromašno hranjivim tvarima, posebno dušikom (na primjer stijene ili baruštine).[12] U biljke mesoždeke spadajuVenerina muholovka, nekoliko vrstacjevolovki, vrste rodaPinguicula,rosulje, vrste rodaUtricularia,Aldrovanda vesiculosa, vrste rodaBrocchinia i druge. Ove biljke dobijajudušik hvatanjem kukaca. Koriste razne mehanizme poput klopki, ljepljivih površina, hvatajlke sa dlačicama, vrčeve i sl.[12]
Tehnički ove biljke nisu strogo kukcožderke, budući da konzumiraju bilo koje životinje koje su dovoljno malene da se uhvate u klopku; neke veće biljke u svojim vrčevima ponekada uhvate maleneštakore iguštere.[12]Charles Darwin je prvi put opisao biljke mesožderke 1875. godine.[13] kkvikwvjohle gibt