| Kostajnica | |
|---|---|
| |
 Grb | |
| Osnovni podaci | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo((1991)) | 3.768 |
| Geografija | |
| Koordinate | 45°13′00″N16°32′00″E / 45.216667°N 16.533333°E /45.216667; 16.533333 |
  Kostajnica Kostajnica (Bosne i Hercegovine) | |
Koordinate:45° 13′ 00" SGŠ, 16° 31′ 60" IGD
Kostajnica (do 1992. i 2004–08.Bosanska Kostajnica, 1992–2004.Srpska Kostajnica), naselje uBosni i Hercegovini u opštiniNovi Grad koja pripada entitetuRepublika Srpska. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 3.768 stanovnika.[1] Nalazi se na rijeciUni, na granici saHrvatskom kojoj pripada gradHrvatska Kostajnica.
Tokomrata u Bosni i Hercegovini, srpske vlasti u Bosanskoj Kostajnici izbacile su pridjev "bosanski" iz naziva, kao što je učinjeno i u slučaju ostalih općina koje su sadržavale pridjev "bosanski". Međutim, u skladu sa odlukomUstavnog suda BiH od 22. septembra2004. godine, do daljnjeg je vraćeno ranije ime, Bosanska Kostajnica. Godine 2009. su vlasti Republike Srpske ponovno izmijenile naziv grada, ovaj but izbacivši "Bosanska" iz naziva, te se otada naziva samo "Kostajnica".
Općina Bosanska Kostajnica smještena je na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, na desnoj obali rijeke Une, na oko 40 kilometara od njenog ušća u rijekuSavu.
Sjevernu i sjeverozapadnu granicu čini rijeka Una, koja je ujedno državna granica prema Republici Hrvatskoj, južnu granicu čini općinaBosanski Novi, a istočnu granicu čini općinaBosanska Dubica. Obzirom na veličinu, općina je malog prostranstva (132 km ²) i jedna je od najmlađih u Bosni i Hercegovini.
Sa svojih jedanaest seoskih naselja i gradom, općina Bosanska Kostajnica po funkcionalnoj regionalizaciji pripada prijedorskoj regiji. Međutim kao korespodentno naselje i uticaj Kostajnice u Hrvatskoj, Bosanska Kostajnica je prije rata u jačoj mjeri gravitirala sisačkoj regiji. Tagravitacija se ogledala preko privredne aktivnosti, obrazovanja, kulture, zdravstva itd. Ovakav regionalni položaj prvenstveno je zbog kvalitete usluga, orijentacije saobraćajnica i bliže veze sa zapadnom Evropom. Danas je značajnije izražen uticajPrijedora kao regionalnog središta na prostoru općine Bosanska Kostajnica.
Grad Bosanska Kostajnica leži najvećim dijelom naaluvijalnoj ravni rijeke Une (do 110 metara nadmorske visine) i na nižim unskim riječnim terasama (110–120 m.n.v.). Seoska naselja općine su južnije od grada i na nešto većim nadmorskim visinama do 400 m.
Područje općine je brdsko-brežuljkasto, sa najvišim brdima: Pastirevo, Balj i Um. Južno od rijeke Une brdovito područje prelazi u brežuljkasto, sa mjestimičnim dolinama i usjecima uz rječice i veće potoke. Uz dolinu rijeke Une iStrigove prostiru se ravnice na koje otpada četvrtina ukupne površine općine, dok su tri četvrtine brdovito-brežuljkastog zemljišta.
Sa bližom i daljom okolinom, Kostajnica leži na nadmorskoj visini od 110-407 metara. Sa stanovišta geografskog položaja i nadmorske visine područje općine imaklimu umjereno-kontinentalnog tipa. Grad Bosanska Kostajnica ima nešto blažu klimu s obzirom da je sa sjevera zaštićeno brdom Djed. Atmosferski talozi su ravnomjerno raspoređeni u toku godine po cijelom području. Mjeseci oktobar i novembar posebno su bogati padavima, te april i maj u proljetnom periodu. U proljetnim i jesenjim danima česta je pojava guste magle dolinom Une, nizvodno i uzvodno od Kostajnice, te dolinom rijeke Strigove i potoka Tavije. Sam grad je rijetko u toku godine obavijen maglom.
Rijeke, rječice i potoci ovog područja pripadaju unskom riječnom slivu. Una je u ovome području sve plića uslijed taloženjakrečnjaka koji stvarasedru. To se naročito vidi kod same Bosanske Kostajnice. Ovim dijelom Une do Dobrljina nekad su saobraćale depeglije, dok danas na nekim dijelovima ove rijeke teško prolaze i manji čamci. Osim Une najpoznatija je rijeka Strigova koja nastaje u selu Strigovi od rječice Kriva Rijeka. To je brdska rječica koja u gornjem i srednjem toku ima mjestimične kaskade. U donjem toku ima virove duboke i po nekoliko metara. Ulijeva se u rijeku Unu kod Briševaca.
Bosanska Kostajnica,Gornja Slabinja,Grdanovac,Gumnjani,Kalenderi,Mrakodol,Mraovo Polje, Petrinja, Pobrđani,Podoška,Tavija iZovik.
Na osnovu dokumenata i ostataka sačuvanih u arheološkim muzejima i bivšem kostajničkomsamostanu, utvrđeno je da se na kostajničkim predjelima odvijao živ trgovački saobraćaj još iz dobaRimljana. Imena naselja iz toga doba zvanično nisu poznata, ali je sigurno da je bilo mnogo naselja duž puteva.
U Bosanskoj Kostajnici su pronađeni tragovi rimskogvodovoda i nekih stambenih i drugih objekata. Na području grada i danas se nailazi na tragovetroske iugljena, što nesumnjivo dokazuje da su se u tim vremenima tu nalazili rudnici i topionica željeza. U potoku koji teče sa Balja nađeni su ostaci suđa i predmeta iz rimskog doba što je neoboriv dokaz o postojanju naselja na ovom području koje datira još iz rimskog doba.
Ime Kostajnica se pominje prvi put1258. godine, a nastalo je od riječi "kesten", jer je predio s obje strane rijeke Une bogat kestenom. Od tog vremena Bosanska Kostajnica mijenja mnoge gospodare. Grof Aplandi je prvi posjednik Kostajnice, a zatim grof Celjski. Poslje smrtiMartina Frankopana, Bosanska Kostajnica je ustupljena krupskom vojvodi Ivanu Revenjudu. Osujećenim zavjerama ugarskih velikaša i biskupa, koji su htjeli da na ugarski prijesto dovedu poljskog princa Kazimira, kralj Matija je posebnom darovnicom darovao mnogo sela i gradove srpskom despotu Vuku, a među njima se spominje i Kostajnica. Poslije Vukove smrti Kostajnica je došla u posjed despota Đurđa Brankovića. Tako je Kostajnica za kratko vrijeme promjenila mnogo gospodara.
Pobjedom Osmanlija kodDubice1513. godine, Kostajnica pada u posjed bana Petra Berislavića. Već u prvoj polovici 16. vijeka grad i utvrda su vlasništvo Zrinjskih darovnicom kralja Ferdinada. Za vrijeme Zrinjskih,tvrđava je bila posebno utvrđena i nadgrađena. Po tim gospodarima stara kostajnička tvrđava, koja je na desnoj obali Une, zove se Zrinjski grad.
Bosanski beg Malkoč je1556. godine opsjedao Kostajnicu, koju je osvojio zahvaljujući izdaji kapetana Lusthalera, pa je od tog vremena Kostajnica ostala pod upravomBosanskog pašaluka. Čuveni turski putopisacEvlija Čelebija je1660. došao u Kostajnicu i između ostalog zapisao"Ovaj grad je podigao Zrinjski uz pomoć ugarskog kralja Ferdinanda. Njegovanahija ima 40 sela...Gradsko stanovništvo čine borci koji dan i noć vode borbe sa Hrvatima gubeći uzajamno glave...Kostajnica je veliki grad, sagrađen od tvrdog materijala. Oblik mu je petougaoani, a leži na obali rijeke Une, na teritoriji Banje Luke."
Požarevačkim mirom1718. godineAustrija, kao mletačka saveznica u ratu sa Osmanlijama, dobija Baniju i područja na desnoj obali Une, po dubini do planineKozare. Godine1739. mirom uBeogradu, vraćeni su svi krajeviOsmanlijskom carstvu, a rijeka Una je granica između Austrije i Osmanlijskog carstva. Kao sastavni dio kraljevine Ilirije,1809. ovo područje dolazi pod vlastNapoleona i ostaje do1814. godine. Za vrijeme francuske vladavine sagrađen je drveni most između dviju Kostajnica. Ovaj most, na kojem je i danas sačuvanobelisk sa Napoleonovim inicijalima – NI, bio je i ostao od velike važnosti za obje Kostajnice, jer je olakšan protok roba i ljudi između ova dva područja. Jedini tada most na Uni služi za prijevoz robe koja ide sa Srednjeg istoka za Evropu i obratno. U Kostajnici se otvara carina za ove robe. Međutim poslije kratkotrajne francuske uprave Kostajnica ponovo pada pod vlast Bosanskog pašaluka1814. godine.
U Pastirevu je hajdukovao Petar Petrović Pecija i hajdučki harambaša Petar Garača iz Strigove koji su1858. godine podigli bunu protiv Osmanlija poznatu pod imenomPecijina buna.
Godine1862.u Bosansku Kostajnicu migriraju muslimani iz okolineValjeva iŠabca, a posebno ih je mnogo došlo izUžica. Tu formiraju naselje koje i danas nosi ime Užica po njihovom starom zavičaju. Za vrijeme velikog bosanskohercegovačkog ustanka od 1874. do 1875, ovaj kraj je pružao snažan otpor osmanlijskoj vlasti.
U periodu vođenja ustankaVaso Pelagić je 40 dana bio predsjednik općine Bosanska Kostajnica.1878. godine Kostajnica ponovo potpada pod austrijsku vlast i ostaje sve do završetkaPrvog svjetskog rata. U početku Austrija uvodi vojni režim, a kasnije ga zamjenjuje civilnom vlašću. Za vrijeme Austrije Kostajnica je prvo bilakotar, a kasnije kotarska ispostava, bosanskonovskog kotara, a za vrijemeKraljevine Jugoslavije sreska ispostava bosanskonovskog sreza.
U Kraljevini Jugoslaviji Kostajnica je razvijen trgovačko-zanatski centar. UDrugom svjetskom ratu stanovništvo ovog kraja masovno je učestvovalo u borbi protiv fašizma. LegendarnaBaljska četa je bila sastavljena od boraca, uglavnom regrutovanih s područja Bosanske Kostajnice. U borbi protiv fašizma ovo područje je dalo preko 1000 boraca od čega je 460 poginulo, ne dočekavši kraj rata. Pored palih boraca, kao žrtve fašističkog terora život je izgubilo 1848 žitelja općine.Jasenovac,Zemun,Bajića jame iZečevo brdo su njihova stratišta. Pored ljudskih žrtava, područje općine je pretrpjelo ogromna materijalna razanja, a 108 domaćinstava je potpuno uništeno. Poslije rata su podignuta dva partizanska groblja u Kostajnici i Petrinji. Uređene su dvije spomen kosturnice na Zečevu brdu gdje suustaške snage pobile preko 2.600 nedužnih civila, uglavnom žena i djece srpske nacionalnosti sa ovog i drugih područja. Ovo područje je dalo legendarne partizanske borce, komandire i komandante, od kojih su proglašeni narodnim herojima:Petar Borojević,Lazo Steković,Petar Mećava,Branko Tubić. Poslije Drugog svjetskog rata Bosanska Kostajnica egzistira kao općina u sastavu bosanskonovskog sreza, a kasnije prijedorskog srez.
Za vrijemerata u Bosni i Hercegovine, srpske vlasti u Bosanskoj Kostajnici sprovodeetničko čišćenje nesrpskog stanovništva. Ruše se vjerski objekti nesrba, a općina Bosanska Kostajnca mijenja ime u Kostajnica, po uzoru na druge općine pod srpskom kontrolom koje su sadržale u svome nazivu pridjev "bosanski".
U skladu sa odlukom Ustavnog suda BiH, U 44/01 od 22. septembra 2004. godine, dok se ne otklone utvrđene nesaglasnosti, a u skladu sa odlukom Ustavnog suda broj U 44/01 od 27. februara 2004. godine, naziv Kostajnica je proglašen neustavnim i privremeno se vraća stari naziv Bosanska Kostajnica.
| Nacionalnost | 1991. |
| Srbi | 1.715 |
| Muslimani | 1.659 |
| Hrvati | 126 |
| Jugosloveni | 182 |
| ostali | 86 |
| Ukupno | 3.768 |
Fabrika "Famok" (TPS) ima dugu tradiciju u obradi metala. Osnovana je1908. godine kao privatna kovačko-bravarskaradionica za održavanje i proizvodnju ručnog poljoprivrednog alata, te metalnegalanterije. Brzo prerasta u preduzeće za proizvodnju zaprežnih poljoprivrednih sprava:plugova, drljača, sijača i kopača. Posebno valja istaći plug obrtač koji je na međunarodnom sajmu uSolunu1931. godine dobio zlatnu medalju "Gran-Prix".
U periodu1945.-1962. radi pod imenom "Tvornica poljoprivrednih sprava" kada okosnicu proizvodnje čine poljoprivredne sprave čija godišnja proizvodnja dostiže 15.000 komada.
U periodu1956.-1957. značajno se investira u proširenje proizvodnih kapaciteta i nove savremene opreme koja omogućava osvajanje novih programa, posebno mlinskih mašina i kooperativnih poslova.
U periodu1963.-1992. godine radi pod imenom "Tvornica poljoprivrednih strojeva" kada okosnicu proizvodnje čini poljoprivredna mehanizacija: mlinske mašine, traktorska priključna oruđa i oprema zašumarstvo. Od 1. januara1973. godine fabrika posluje u poslovnom sistemu RMK-a što omogućava investiranje u proširenje proizvodnih kapaciteta, te instaliranje nove savremene opreme čime su na viši nivo podignute proizvodne i tehnološke mogućnosti fabrike. Od 1989. radi se na rekonstrukciji proizvodnog programa.
Od 1. januara1993. godine fabrika posluje pod imenom "Famok" d.d. fabrika metalne opreme, kada okosnicu proizvodnje čini oprema za grijanje i poljoprivredni ručni alat, tetrgovina na veliko i malo. "Famok" sada zapošljava oko 180 radnika, a zauzima površinu od 32.500 m². "Famok" raspolaže odgovarajućom univerzalnom opremom i stručnom radnom snagom za proizvodnju i promet sljedećih proizvoda:
Prometna djelatnost: trgovina na veliko i malo mješovitom robom široke potrošnje, metalni i elektro- reprodukcioni materijal, reprodukcioni materijal za poljoprivredu, građevinski materijal, poljoprivredna mehanizacija, rezervni dijelovi, prevoz robe u drumskom saobraćaju i spoljnotrgovinski poslovi izvoza i uvoza.
ovo treba isključiti
Naseljena mjesta opštineKostajnica | ||
|---|---|---|
| ||
