
Kon-Tiki iliKon Tiki jesplav kojom je norveškiznanstvenik iistraživačThor Heyerdahl 1947. s 5 sudrugova (Norvežanima Knutom Hauglandom, Erikom Hesselbergom, Torsteinom Raabyjem i Hermanom Watzingerom te Šveđaninom Bengtom Danielssonom) otplovio od mjestaCallao uPeruu na zapadnoj obaliJužne Amerike dogrebena Raroia (otočje ili arhipelagTuamotu uFrancuskoj Polineziji). Splav je bila izgrađena po uzoru na splavi kojima su se koristili drevniPeruanci, a kaomaterijal bilo je upotrijebljeno isključivo domaćebalsino drvo, koje i natopljeno zadržava plovnost. Splav je nazvana po istoimenom božanstvu ili mitskom bićuInka (na jeziku Inka:Sunčev sin), koje su, navodno,polinezijski domorodci prepoznali kao svoje već zaboravljenobožanstvo. Svrha je pohoda (ekspedicije) bila dokazati da su prastanovnici Južne Amerike mogli naselitiPolineziju slijedeći velikeoceanske struje; pohod je trajao 101 dan, tijekom kojih je splav prešla oko 8 000kilometara. Iako je putovanje uspješno okončano, znanstvenici uglavnom nisu prihvatili Heyerdahlove teorije.[1]
Kon-Tiki je je također ime popularne knjige koju je Heyerdahl napisao o svojim pustolovinama. Heyerdahl je tvrdio da sujužnoamerički narodi naseliliPolineziju u južnom Pacifiku upretkolumbovska vremena. Organizirao je ekspediciju Kon-Tiki da bi pokazao kako je bilo tehnički moguće preploviti Tihi ocean isključivo uz pomoć materijala i tehnologije iz tog doba.
Heyerdahl i njegovi pomoćnici otišli su u Peru, gdje su pomoću stabala i drugih lokalnih materijala izgradili splav od drvetabalsa na domorodački način prema crtežima španjolskihkonkvistadora. Zajedno s petoricom ljudi Heyerdahl je na toj splavi plovio 101 dan i prešao oko 8 000 kilometara poTihom oceanu dok se nije razbio nagrebenu otoka Raroia u otočjuTuamotu7. kolovoza1947. Jedini moderni komad opreme na splavi bio je radio-aparat.
KnjigaKon-Tiki bila je uspješnica, adokumentarni film o ekspediciji osvojio jeOscara1951.
Originalni Kon-Tiki je izložen u Muzeju Kon-Tiki uOslu.