Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Kombinatorika

Izvor: Wikipedija
Ovom članku ili jednom njegovom dijelunedostaju izvori.
Molimo vas da pomognete Wikipediji i dodate odgovarajuće izvore u članak.

Kombinatorika je granačiste matematike koja se bavi proučavanjemdiskretnih (i običnokonačnih) objekata. Povezana je sa mnogim drugim granamamatematike, poputalgebre,teorije verovatnoće, igeometrije, kao i sa raznim oblastima uračunarstvu istatističkoj fizici. Aspekti kombinatorike uključujuprebrojavanje objekata koji zadovoljavaju određeni kriterijum (enumerativna kombinatorika), određivanje da li neki kriterijum može biti ispunjen, konstruisanje i analiziranje objekata koji ispunjavaju neki kriterijum, nalaženjenajvećihnajmanjih ilioptimalnih objekata, i nalaženjealgebarskih struktura u koje ovi objekti mogu spadati (algebarska kombinatorika).[1]

Kombinatorika se podjednako tiče rešavanja problema kao i izgradnje teorija, mada je razvila moćne teorijske modele, pogotovo u drugom delu dvadesetog veka. Jedna od najstarijih i najčešće korišćenih oblasti kombinatorike jeteorija grafova, koja takođe ima izuzetno brojne veze sa drugim oblastima.

Postoje mnoge kombinatorne šeme i teoreme u vezi sa strukturom kombinatornih skupova. One se obično fokusiraju napodelu ili uređenu podelu skupa.

Primer kombinatornog problema može biti: Na koliko načina je moguće urediti špil od 52 različite karte za igranje? Odgovor je 52! (52faktorijel), što je približno jednako 8,0658 × 1067.

Sledi primer malo komplikovanijeg problema: Ako je daton ljudi, da li je moguće podeliti ih u skupove tako daje svaka osoba u najmanje jednom skupu, svaki par osoba je u tačno jednom skupu zajedno, svaka dva skupa imaju tačno jednu zajedničku osobu, i nijedan skup ne sadrži sve osobe, sve osim jedne osobe ili tačno jednu osobu? Odgovor zavisi odn.

Osnovni kombinatorni problemi

[uredi |uredi kod]
Ovaj dio članka jeu začetku.
Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovomproširenju.

Osnovni kombinatorni principi

[uredi |uredi kod]
Ovaj dio članka jeu začetku.
Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovomproširenju.

Osnovni kombinatorni objekti

[uredi |uredi kod]

Permutacije

[uredi |uredi kod]
  • Permutacije bez ponavljanja članova skupa:
P=n!{\displaystyle P={n!}}

gde je n broj elemenata skupa koji mogu biti izabrani.

  • Permutacije sa ponavljanjem članova skupa:
Pp=n!r!s!{\displaystyle Pp={\frac {n!}{r!s!}}}
[2]

Varijacije (r-permutacije)

[uredi |uredi kod]
  • Varijacije bez ponavljanja članova skupa:
V=n(n1)(n2)...(nr+1)=n!(nr)!=(nr)r!=Kr!{\displaystyle V=n(n-1)(n-2)...(n-r+1)={\frac {n!}{(n-r)!}}={n \choose r}r!=Kr!}

gde je n broj elemenataskupa koji mogu biti izabrani, a r broj elemenata koji treba da budu izabrani.

  • Varijacije sa ponavljanjem članova skupa:
Vp=nr{\displaystyle Vp=n^{r}\,\!}

gde je n broj elemenataskupa koji mogu biti izabrani, a r broj elemenata koji treba da budu izabrani.[3]

Kombinacije

[uredi |uredi kod]
  • Kombinacije bez ponavljanja članova skupa:
K=n!r!(nr)!=(nr)=(nnr){\displaystyle K={\frac {n!}{r!(n-r)!}}={n \choose r}={n \choose {n-r}}}

gde je n broj elemenataskupa koji mogu biti izabrani, a r broj elemenata koji treba da budu izabrani.

  • Kombinacije sa ponavljanjem članova skupa:
Kp=(n+r1)!r!(n1)!=(n+r1r)=(n+r1n1){\displaystyle Kp={{(n+r-1)!} \over {r!(n-1)!}}={{n+r-1} \choose {r}}={{n+r-1} \choose {n-1}}}

gde je n broj elemenataskupa koji mogu biti izabrani, a r broj elemenata koji treba da budu izabrani.[4]

Reference

[uredi |uredi kod]
  1. Grupa autora, "Matematika I Algebra", Beograd 2004.
  2. Permutacija
  3. Varijacije
  4. Kombinacije

Literatura

[uredi |uredi kod]
  • Grupa autora,„Matematika I Algebra“,Beograd2004.
  • O. Šlimlih i J. Majcen,„Logaritamske tablice“,Zagreb1972.
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kombinatorika&oldid=42415908
Kategorija:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp