Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Knosos

Izvor: Wikipedija
Dio Evansove rekonstrujkcije minojske palače u Knososu. Ovo je Bastion A na Sjevernom ulazu, poznat po freskama bika iznad nje.
Minojske palače - Knosos
Svjetska baština UNESCO-a
 Grčka
Registriran2025.
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii,iii,iv,vi
Ugroženostno
ReferencaUNESCO

Knosos (starogrčki:Κνωσός [Knōsós]) je najvećearheološko nalazište izbrončanog doba naKreti, koje je vjerojatno predstavljalo ceremonijalno i političko središteMinojske civilizacije i kulture. Danas predstavlja popularno turističko odredište, jer se nalazi u blizini glavnog gradaHerakliona, a masovno, a ponekad i kreativno je "nadograđen", kako bi se učinio pristupačnim povremenim posjetiteljima na način koji to polje neoznačenih ruševina ne mogu biti.

Grad Knosos je očuvao važnost uklasičnom irimskom periodu, ali mu se stanovništvo za vrijeme 9. vijeka preselilo u novosagrađeniarapski grad Ḫandaq (suvremeniHeraklion). U 13. vijeku se zvao Makryteikhos 'Dugi zid'; episkopiGortyna su sebe nastavili zvati episkopima Knososa do 19. vijeka.[1] Danas se, pak, naziv koristi isključivo za arheološko nalazište smješteno u predgrađu Herakliona.

Svjetska baština

[uredi |uredi kod]

U Knososu su ostaci jedne od šest palača na Kritu, važno svjedočanstvo Minojske kulture. Služila je kao administrativno, ekonomsko i vjersko središta, s naprednom arhitekturom, urbanističkim planiranjem i živopisnim freskama. Termin "palača" uveo jeArthur Evans, koji je Knosos protumačio kao rezidenciju "Sveštenika-kralja". Termin je uglavnom zadržan uprkos tome što su kasniji istraživači uglavnom odbacili Evansovo tumačenje. Međutim, predloženi su alternativni termini, uključujući "zgrada suda" i "zgrada sa središtem suda", koji karakteriziraju zgrade u smislu njihovog oblika, a ostaju neutralni u pogledu njihove funkcije.

Minojske palače 2025. god. uvrštene su na listuUNESCO-ovesvjetske baštine. Odluka je donešena na 47-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 6-16 jula 2025. god. u UNESCO-om sjedištu uParizu. Nalaze se u Knososu, Festu, Maliji, Zomintosu, Zakrosu i Kidoniji.[2][3][4]

Literatura

[uredi |uredi kod]
Knosos naWikimedijinoj ostavi
  • Benton, Janetta Rebold and Robert DiYanni.Arts and Culture: An introduction to the Humanities, Volume 1. Prentice Hall. New Jersey, 1998. [Pages 64–70]
  • Bourbon, F.Lost Civilizations Barnes and Noble, Inc. New York, 1998. [Pages 30–35]
  • CALENDAR HOUSE: Secrets of Time, Life & Power in Ancient Crete's Great Year. 2007: researched/written/published (CD) by Dr. Jack Dempsey.

Reference

[uredi |uredi kod]
  1. Oliver Rackham and Jennifer Moody (1996). The Making of the Cretan Landscape. Manchester University Press. str. pg. 94, 104. ISBN 0-7190-3646-1. 
  2. „Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2025. god.”. UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org. Pristupljeno 19. septembar 2025. (en)
  3. „Grčka, spomenici upisani na listu svjetske baštine”. UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 19. septembar 2025. (en)
  4. „Minojske palače”. UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org. Pristupljeno 9. septembar 2025. (en)

Koordinate:35°17′53″N25°9′47″E

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Knosos&oldid=42501485
Kategorije:
Sakrivena kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp