Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Knjiga o optici

Izvor: Wikipedija
Struktura ljudskog oka prema Ibn al-Haythamu.

Knjiga o optici (arapski:Kitāb al-Manāẓir‎ (كتاب المناظر);perzijski:Ketāb e Manzarehā‎ (کتاب منظره‌ها);latinski:De Aspectibus iliOpticae Thesaurus: Alhazeni Arabis;italijanski:Deli Aspecti) je bio sedmotomni traktat ooptici,fizici,matematici,anatomiji ipsihologiji čiji je autor bioarapski iliperzijanski[1][2]muslimanski učenjakIbn al-Haytham (u Evropi poznat pod latinskim imenomAlhacen iliAlhazen). Napisao ju je od 1011. do 1021. kada je bio ukućnom pritvoru uKairu. Tekst je originalno napisan naarapskom, ali je tokom sljedećih vijekova preveden na prezijski, latinski i italijanski.

Knjiga je imala značajan uticaj narazvoj optike, te je stvorila temelje modernefizičke optike značajno promijenivši dotadašnje razumijevanjesvjetla ivizije, i stvorila temelje općenauke uvođenjemeksperimentalnenaučne metode. Hajtam je u svojoj knjizi među prvima opisao svetlost kao mnoštvo čestica, što je postalo vladajuće shvatanje u većini teorija razrađenih doXVIII veka. Ibn Al Hajtam je posmatraosvetlosni zrak u vidu niza malenih čestica koje ne poseduju nikakva kvalitativna čestična svojstva osim energije.[3] Ibn al-Haytham se zbog toga nazivao "ocem moderne optike"[4] i osnivačemeksperimentalne fizike.[5]

Knjiga o optici se često zajedno saNewtonovomPhilosophiae Naturalis Principia Mathematica navodi kao najvažnija knjiga uhistoriji fizike,[6] te se smatra kako je potaklarevoluciju na poljuoptike ivizualne percepcije,[7][8][9][10][11][12] također poznate kao 'Optička revolucija'.[13] Optici je dala fizičko-matematički koncept mnogo ranije od drugih matematičkih disciplina kao što suastronomija imehanika.[14]

Knjiga o optici također sadrži i prve rasprave i opiseeksperimentalnoj psihologiji[15] te prvi precizan opiscamere obscure, uređaja koji je predstavljao preteču suvremenekamere. Na poljumedicine ioftalmologije je zaslužna za napredak na poljuočne kirurgije, jer je prvi put precizno objasnila proces vida.[16]

Izvori

[uredi |uredi kod]
  1. (Child, Shuter & Taylor 1992, p. 70)
    (Dessel, Nehrich & Voran 1973, p. 164)
    (Samuelson Crookes, p. 497)
    Understanding History by John Child, Paul Shuter, David Taylor – Page ۷۰
  2. Science and Human Destiny by Norman F. Dessel, Richard B. Nehrich, Glenn I. Voran – Page ۱۶۴
    The Journal of Science, and Annals of Astronomy, Biology, Geology by James Samuelson, William Crookes – Page ۴۹۷
  3. Rashed, R. (2007). „The Celestial Kinematics of Ibn al-Haytham”. Arabic Sciences and Philosophy (Cambridge University Press) 17 (1): 7-55 [19]. DOI:10.1017/S0957423907000355. »U njegovoj optici se „najmanje čestice svetlosti“, kako ih je nazivao, karakterišu samo onim svojstvima koja mogu biti geometrijski opisana i eksperimentalno proverena; one imaju nedostatak svih vidljivih osobina, ali poseduju energiju« (en)
  4. R. L. Verma (1969).Al-Hazen: father of modern optics.
  5. Rüdiger Thiele (2005). "In Memoriam: Matthias Schramm",Arabic Sciences and Philosophy15, p. 329–331.Cambridge University Press.
  6. H. Salih, M. Al-Amri, M. El Gomati (2005). "The Miracle of Light",A World of Science3 (3).UNESCO.
  7. Sabra, A. I.; Hogendijk, J. P. (2003), The Enterprise of Science in Islam: New Perspectives, MIT Press, pp. 85–118, ISBN 0-262-19482-1 
  8. Hatfield, Gary (1996), „Was the Scientific Revolution Really a Revolution in Science?”, Ragep, F. J.; Ragep, Sally P.; Livesey, Steven John, Tradition, Transmission, Transformation: Proceedings of Two Conferences on Pre-modern Science held at the University of Oklahoma, Brill Publishers, p. 500, ISBN 90-04-09126-2 
  9. Simon, Gérard (2006), „The Gaze in Ibn al-Haytham”, The Medieval History Journal 9 (1): 89–98, DOI:10.1177/097194580500900105 
  10. Bellosta, Hélèna (2002), „Burning Instruments: From Diocles to Ibn Sahl”, Arabic Sciences and Philosophy (Cambridge University Press) 12: 285–303, DOI:10.1017/S095742390200214X 
  11. Rashed, Roshdi (2 August 2002), „Portraits of Science: A Polymath in the 10th Century”, Science 297 (5582): 773, DOI:10.1126/science.1074591, PMID 12161634 
  12. Lindberg, David C. (1967), „Alhazen's Theory of Vision and Its Reception in the West”, Isis 58 (3): 321–341 [332], DOI:10.1086/350266, PMID 4867472 
  13. Bala, Arun, The Dialogue of Civilizations in the Birth of Modern Science, Palgrave Macmillan 
  14. Dijksterhuis, Fokko Jan (2004), Lenses and Waves: Christiaan Huygens and the Mathematical Science of Optics in the Seventeenth Century, Springer, pp. 113–5, ISBN 1-4020-2697-8 :

    Through the influential work of Alhacen the onset of a physico-mathematical conception of optics was established at a much earlier time than would be the case in the other mathematical sciences.

  15. Khaleefa, Omar (1999). „Who Is the Founder of Psychophysics and Experimental Psychology?”. American Journal of Islamic Social Sciences 16: 2. 
  16. Bashar Saad, Hassan Azaizeh, Omar Said (October 2005). "Tradition and Perspectives of Arab Herbal Medicine: A Review",Evidence-based Complementary and Alternative Medicine2 (4), p. 475-479 [476].Oxford University Press.

Povezano

[uredi |uredi kod]
Pojmovi
Područja
Pokusi i
otkrića
Antička
Fizičari
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Knjiga_o_optici&oldid=42171287
Kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp