U razdoblju predDomovinski rat većinu stanovništva činili su Srbi.
Danas Hrvati čine 76.5 % stanovništva, a Srbi 20.8 %. U bivšojJugoslaviji opstina Knin je brojala malo manje od 43.000 stanovnika. Popisom iz2001. godine utvrđena je brojka od 15.190 stanovnika, no s obzirom na trenutnu migraciju, koja je jedna od najvećih u Hrvatskoj, sada u njemu živi oko 8.000 stanovnika, od čega su velikim dijelom doseljeni Hrvati sa svih hrvatskih prostora izBosne i Hercegovine i Hrvatske i Srbi povratnici, uglavnom starije dobi. Po dobnoj strukturi to je sada najstariji grad u Hrvatskoj.
Prema popisu stanovništva,1991. godine u Kninu je živio 12.331 stanovnik, 79% su bili Srbi, 20% Hrvati (ponajviše u Biskupiji i Potkonju) i 1% ostali.
U cijeloj je općini (uključujući Knin) situacija bila malo drugačija; 88% stanovništva su činili Srbi, 10% Hrvati i 2% ostali(uglavnom Jugosloveni). Po popisu stanovništva iz 1991. godine, velika prijeratna općina Knin imala je 42.954 stanovnika i to:
Srbi - 37.888 (88,20%)Hrvati - 3.886 (9,04%)Jugosloveni - 502 (1,16%) ostali - 678 (1,60%) Ipak, situacija nije bila ovakva oduvijek. Do pred1. svetski rat, u gradu Kninu je bila većina hrvatskog stanovništva, koja je polako nestajala doseljavanjem Srba iz okolnih sela, koje je značajnije počelo u drugoj polovici19. veka.
U rimsko doba je prepoznat njegov strateški značaj - na razmeđi putova za današnju Dalmaciju, Liku i Bosnu - pa su sagrađeni temeljiKninske tvrđave koja će se dograđivati do otomanskih vremena i predstavljati historijsku srž današnjeg grada.
Sam grad Knin se prvi put spominje u9. vijeku u spisu bizanstkog caraKonstantina VII. Porfirogeneta. Po njemu je tada bila nazvana i istoimena hrvatskažupa. U srednjovjekovnim ispravama se spominje pod nazivimaTenen,Tinninium iTzena.
Zbog svog strateškog značaja Knin se nametnuo kao prijestolnica drevnih hrvatskih kraljeva. U njemu je, prema legendi, ubijenkralj Zvonimir, a stolovao je i posljednji narodni vladarPetar Svačić.
Knin se ponovno spominje1345. godine kada su ga opsjeli slavonski banNikola Banić i bosanski banStjepan Kotromanić te prisilili njegovu tadašnju gospodaricu - kneginjuVlastimiru Nelipić - da prizna vlast hrvatsko-ugarskog kraljaLudovika I. Nakon toga je u Kninu Nikola Banić stolovao kao ban Hrvatske i Slavonije.
1396. godine, nakon poraza ubitci kod Nikopolja, u Knin je došao hrvatsko-ugarski kraljŽigmund kako bi sazvao državni sabor.
Zbog svog strateškog značaja Knin su1513. godine prvi put pokušali osvojitiTurci Osmanlije prilikom svog prodora na zapad. Knin su snage bosanskog i hercegovačkog sandžakbega osvojile22.5.1522. Oko godine 1580. Knin postaje sjedište novog Ličkog, odnosno Kninskog sandžaka.
Knin su Turci prvi put izgubili1649. godine za vrijeme kandijskog rata sMlečanima. Pod njihovu vlast je vraćen 1653. godine te ostao sve domorejskog rata. Tada su Mlečani, uz pomoćhajdučkih četa Stojana Jankovića, zauzeli Knin11.9.1688.
Knin se pod mletačkom vlašću nastavio razvijati i širiti, prvi put izvan zidina Kninske tvrđave. Godine1797. je nakon propasti Mletačke republike i mira u Campo Formiju došao pod vlastAustrije. Nakonmira u Bratislavi suFrancuzi ušli u Knin16.2.1806. te ga priključiliIlirskim provincijama. Nakon što se Austrija priključila antinapoleonskoj koaliciji, austrijske snage pod generalom Tomašićem su31.10.1813. francuski garnizon prisilile na predaju.
Pod austrijskom vlašču Knin se nastavio razvijati, a poseban poticaj razvoju dala ježeljeznica. Zahvaljujući svom položaju Knin je postao jedno od najvažnijih željezničkih čvorišta u regiji.
Tokomdrugog svjetskog rata, u aprilu 1941. su ga okupirali Italijani. Grad je mjesec dana kasnije nominalno pripaoNDH, ali je de facto bio pod italijanskom vlašću koja je štitilaDinarsku četničku diviziju pod komandom popaMomčila Đujića. S druge strane, veliki broj Kninjana se priključio Titovompartizanskom pokretu. Godine1943., nakon kapitulacije Italije, Knin su okupirali Nijemci. Njihov garnizon i Đujićeve snage je, pak, krajem1944. ukninskoj operaciji porazio 8. korpus NOVJ i zauzeo Knin.
Knin je otada dio Socijalističke republike Hrvatske, odnosnoSFRJ. Kada je u bivšoj Jugoslaviji krajem 1980-ih ekonomska kriza prešla u političku, na području Knina se to odrazilo bujanjem srpskog nacionalizma. Pobjeda hrvatske demokratske stranke na prvim demokratskim izborima u Hrvatskoj1990. godine će dovesti do dodatnih etničkih i političkih tenzija, a u ljeto iste godine do pobune protiv državne vlasti zvanebalvan revolucija.
Knin tada postaje središte pokreta za otcjepljenje većinski srpskih područja iz Hrvatske, a nakon formiranjaRepublike Srpske Krajinei protjerivanja hrvatskog stanovništva uz primjenu sile i strašnih zločina1991. godine postaje njen glavni grad.
Prije i za vrijeme same operacije Knin je organizirano protjerano gotovo cjelokupno srpsko stanovništvo. Ubrzo nakon toga je njihova imovina izložena pljački i paležu, a u ispražnjene srpske domove su naseljene izbjeglice hrvatske nacionalnosti iz BiH. Tek kasnije je hrvatska vlada dozvolila povratak srpskim izbjeglicama. To je danas izvor mnogih problema koji se tiču imovinskih i drugih prava, kao i političkih tenzija u trokutu koji čine Hrvati doseljenici, Hrvati starosjedioci i Srbi povratnici. Dodatni izvor problema je i izuzetno loša ekonomska situacija u gradu, tako da većina stanovnika, bez obzira na nacionalnost, uglavnom živi od socijalne pomoći.
Na temelju rezultata lokalnih izbora od15. svibnja2005. vlast u gradu Kninu formirala je koalicija HDZ-HSLS-HB-HSP. Gradonačelnica je postalaJosipa Rimac.
kninska tvrđava, stara tvrđava na brdu Spas iznad grada vuče korijene još iz rimskog doba
slap Krčić ispod kojeg izvire rijekaKrka ujedno i početak NP Krka
Biskupija - selo je dobilo ime po ostacima 5 crkava gdje je stolovao biskup i gdje je ubijen kralj Zvonimir,
Burnum - rimski i ilirski vojni kamp 18 km daleko od Knina ka Kistanjama,
Rimski logori - ostaci 3 rimska logora nalaze se na lijevoj strani kanjona Krke kod hidrocentrale,
Manastir Krka - nalazi se kod Kistanja u kanjonu Krke, a legenda kaže da su njegove katakombe povezane pećinama sve do mora i da su se u njima skrivali rani kršćani od rimljana,
Preparandija - predivna zgrada iz dobaAustro-ugarske koja je bila uređena za UniverzitetNikola Tesla tijekom posljednjeg rata sada se preuređuje u poslovnu zonu grada Knina.
Dom OSRH "Kralj Zvonimir" Knin u sklopu kojega su kino-dvorana, a održava se i kulturno-umjetnički program, zatim restoran i ljetna terasa, kuglana, knjižnica i izložbeni prostor.
Muzej grada Knina (nalazi se u sklopu kninske Tvrđave).