Kasander (oko350. pne. -297. pne. ) je bio kralj Makedonije (305. pne. -297. pne. ). Bio je najstariji sinAntipatera.
Prvi zapisi o njemu opisuju ga na dvoruAleksandra Velikog, gde brani svog oca od lažnih optužbi.
Posle smrti njegova ocaAntipatera319. pne. počinje drugi ratdijadosa. Antipater u oporuci preskače Kasandra kao sina i predaje kraljevstvo Poliperhonu. Između Kasandera i Poliperhona zato izbija sukob u koji se drugi mešaju. Kasandru pomažuPtolemej iAntigon. Poliperhonu pomažeEumen. Poliperhon je potisnut iz Makedonije i beži uEpir zajedno sa Aleksandrovim sinom, kraljem detetom, Aleksandrom IV.
U Epiru dobijaju pomoć majkeAleksandra Makedonskog Olimpije, pa osvajaju Makedoniju317. pne. . Ubrzo Kasander ponovo kontroliše Makedoniju i kralja dete. MajkuAleksandra Makedonskog Olimpiju je zarobio, a ubija je316. pne. . Kasander ubija ženu Aleksandra Makedonskog310. pne.. Sina Aleksandra Makedonskog ubija309. pne. i time je prekinuta dinastija, koja je vladala Makedonijom nekoliko vekova.
Kasander postaje kralj Makedonije305. pne. .MeđutimDemetrije Poliorket je posle opsadeRodosa imao slobodne ruke da oslobađa grčke gradove od Kasandra.Demetrije Poliorket formira helenski savez grčkih gradova , da se obrane prvenstveno od Kasandera. Kasander se nalazio skoro pred porazom, pa je molio mir, aliAntigon to odbija.
Demetrije napada Tesaliju, ali tu su se vodile neodlučne bitke. Kasander poziva saveznike u pomoć.Lizimah napadaMalu Aziju, pa Demetrije mora napustiti Tesaliju.Lizimah, Kasander,Seleuk iPtolemej sklapaju savez302. pne. i napadajuAntigona i Demetrija. Kada je Antigon izgubio i život ibitku kod Ipsa301. pne. Kasander više nije ugrožen kao kralj Makedonije.
Obnovio jeTebu nakon uništenja od strane Aleksandra Makedonskog. Izgradio je novi grad Kasandreju na ruševinama Potideje. Grad Terme pretvara u Tesaloniku (Solun).Novčanica Kasandra jednog od DIJADOHA-дијадоси (naslednika A.Makedonskog)se nalazi u muzeju u Vranju.Ova činjenica potvrdjuje prisustvo veliкog makedonskog carstva u antici i na teritoriji jugoistočne Srbije piše prof. istorije Saša Ranđelović Surdulica.