Kapitol iliKapitolij (lat.Capitolinus mons,tal.il Campidoglio iliMonte Capitolino) nalazi se izmeđuForuma iMarsovog polja (Campus Martius), te je jedan od najslavnijih i najviših odsedam rimskih brežuljaka. Do 16. stoljećaCapitolino je postaoCampidoglio urimskom dijalektu. U suvremenomtalijanskom jezikucampidoglio također označava bilo kakvu kapitolnu zgradu. Hrvatska riječkaptol također potječe odKapitola. Kapitol sadrži relativno malo antičkih ruševina, pošto su one gotovo u potpunosti prekrivene srednjovjekovnimpalačama (sadaKapitolskim muzejima) koji okružujupiazzu. Značajan dio arhitekture u ovom području projektirao jeMichelangelo.
Brežuljak je bio mjesto hramaKapitolske trijade čiju je gradnju započeo peti rimski kraljTarkvinije Stariji. Smatrao se jednim od najvećih i najljepših hramova u gradu (iako je tek malo ostataka sačuvano) i vjerojatno je podignut na ranijem etruščanskomhramu Veiovisa, od kojeg su ostali sačuvani ostaci i kip kulta. Legenda o gradu počinje s otkrićem ljudske lubanje (latinska riječ za glavu jecaput) kada su iskopani temelji zaJupiterov hram prema Tarkvinijevoj zapovijedi.
Na tom je brežuljkuVestina djevicaTarpeja pustila u gradSabinjanke, koje su gmizale doutvrđenog grada. Stoga je prva pretrpila kaznu zbog izdaje kojom se morala baciti sa strmog vrha brežuljka naTarpejine stijene oštre poput noža. Čim su sesenonski Gali nastanili u središnjoj i istočnoj Italiji, napali su Rim390. pne. Nakon bitke kod rijekeAllije, Kapitolski brežuljak bio je dio grada koji je izbjegao barbarsko osvajanje, jer su ga utvrdili rimski branitelji.
Kapitolska kordonata (središte slike) koja vodi od Via del Teatro di Marcello do Piazza del Campidoglio.
Kada je Julije Cezar pretrpio nesreću tijekom svogTrijumfa, jasno uvidjevši Jupiterov bijes zbog svojih djela ugrađanskom ratu, pristupio je brežuljku i Jupiterovu hramu na koljenima radi uklanjanja nesretnogomena (usprkos tome, ubijen je šest mjeseci kasnije, aBrut i ostale ubojice zaključali su se unutar hrama odmah nakon ubojstva)[1]. Vespazijanovbrat inećak bili su također opsjedani u hramu tijekomGodine četiri cara (69.).
Tabularij, smješten u podzemlju ispod piazze i vrha brežuljka, zauzima istoimenu zgradu sagrađenu u1. stoljeću pne. i čuva rimske državne spise. Tabularij gleda sa strane naRimski forum. Glavna atrakcija Tabularija, osim same građevine, jeVeiovisov hram.
Crkvasvete Marije od Nebeskog Oltara nalazi se uz trg smještena blizu mjesta gdje je nekoć stajao antičkiarks ili citadela. Na njenoj bazi nalaze se ostaci rimskeinsule s više od 4 skladišta vidljiva s ulice.
U srednjem vijeku sakralna funkcija brežuljka zasjenjena je određivanjem brežuljka kao centra civilne vlasti u Rimu koji je kaokomuna ponovo oživio u11. stoljeću. Gradska vlast bila je sada čvrsto podpapinom kontrolom, ali je Kapitol postao pozornica mnogih pokreta urbanog otpora poput dramatičnih scena ponovo oživljene republikeCole di Rienza. Posljedica toga bilo je okruživanje piazze postojećim zgradama sve do 16. stoljeća.
Postojeći dizajn Piazze del Campidoglio i okolnih palača (palazzo) osmislio je slavnirenesansni umjetnik i arhitektMichelangelo Buonarroti u razdoblju od1536. -1546. Na vrhuncu svoje slave farneski papaPavao III. povjerio je Michelangelu ovaj posao, pošto je želio da simbol novog Rima impresioniraKarla V. koji je trebao doći u grad1538.
Michelangelovi prvi dizajni za piazzu i remodeliranje okolnih palača datiraju iz1536. godine. Učinkovito je preokrenuo klasičnu orijentaciju Kapitola u simboličkoj gesti kojom je rimski civilni centar okrenut odrimskog Foruma, usmjerivši ga prema papinskom Rimu i kršćanskoj crkvi u formibazilike sv. Petra.
RedoslijedCordonato piazze i središnje palače je prvo urbano uvođenje "kulta osi" koje će zaokupiti talijanske planove vrtova i doseći ostvarenje uFrancuskoj (Giedion 1962).
Provođenje dizajna bio je spor posao: iako je malo stvari dovršeno za vrijeme Michelangelova života ("Cordonata" nije bila gotova kada je car Karlo stigao, a carska grupa trebala se uzverati uz padine do Foruma kako bi vidjeli radove u tijeku), radovi su nastavljeni držeći se izvornih Michelangeolovih zamisli, te je Campidoglio dovršen u17. stoljeću. Na dizajn pločnika trebalo se sačekati još tri stoljeća.
Ptičja perspektiva na gravuriÉtiennea Dupéraca pokazuje Michelangelovo rješenje problema prostora naPiazzi del Campidoglio. Čak i s novim fasadama koje su bile usredotočene na novupalaču sa strane, prostor je bio trapezoidan, a fasada nisu bile okrenute jedna nasuprot drugoj kao u kvadratu. Još je gora stvar što je cijelo mjesto bilo nagnuto (nalijevo na gravuri). Michelangelovo rješenje bilo je korjenovito. Tri remodelirane palače zatvarale su harmoničan trapezoidan prostor, kojem se pristupale stube na kosini nazvane "Cordonata". Budući da "savršeni" oblici ne bi funkcionirali, njegov očigledan oval postavljen na pločniku zapravo je jajolik, uži na jednom kraju od drugog kraja.Travertinski dizajn postavljen na pločniku savršene je razine: uokolo njegova opsega niske stube se uzdižu i završavaju u pločniku kako nagib zahtjeva. Njegov centar polagano izvire tako da se osjeti kao da se stoji na izloženom segmentu gigantskoga jajeta čitavog, ali zakopanog u centru grada u centru svijeta, kao što je istaknuoCharles de Tolnay, povjesničar koji je proučavao Michelangela (Charles De Tolnay, 1930.). isprepletena dvanaesterokraka zvijezda stvara suptilan odnos sa konstelacijama, okrećući se oko ovog mjesta nazvanogCaput mundi ili "glava svijeta". Ovaj dizajn pločnika pape nisu nikad provele vjerojatno sluteći skriveni sadržaj manje kršćanskog uvoza.Benito Mussolini je naredio da se pločnik dovrši prema Michelangelovom dizajnu1940. godine.
Replikakonjaničkog kipa Marka Aurelija.Piazza del Campidoglio, na vrhu Kapitolinskog brežuljka, s fasadom Palazza Senatorija.
U sredini je, ne prema Michelangelovu ukusu, stajala jedina konjanička bronca koja je preživjela od antike, prikazujućiMarka Aurelija, cara filozofa. Michelangelo je osigurao nepretpostavljeni pijedestal za njega. Jedini razlog da je ova skulptura preživjela leži u činjenici da je vlast kršćanske Crkve tijekomsrednjeg vijeka mislila da kip prikazuje caraKonstantina, prvog rimskog cara koji je legalizirao kršćanstvo u carstvu, i koji se prekrstio na kršćansku vjeru na samrtničkoj postelji (337.). Današnja bronca postavljena na tom mjestu je moderna kopija, a original se čuva u obližnjem Palazzo dei Conservatori.
Michelangelo je osigurao nove fronte za dvije službene zgrade rimske civilne vlasti, Palazzo dei Conservatori, Senatorio, i konačno Nuovo. Podnožni nadlučeni motiv u čitavom dizajnu Campidoglija jesu segmentalnizabati nad prozorima, koji daju blagi skok potpuno ugaonoj vodoravno-okomitoj ravnoteži dizajna. Tri palače (palazzi) sada su dom istaknutimKapitolinskim muzejima.
Palazzo dei Conservatori ("Palača Konzervatora"), izvorno nazvan Palazzo Caffarelli, sagrađen je u srednjem vijeku za lokalne magistrate na vrhu hrama iz6. stoljeća p. n.e. posvećenomJupiteru nazvanom "Maximus Capitolinus". Prvi se put koristiodivovski red koji se prostirao na dva kata s pojasomkorintskih stupova i supsidijarnihjonskih stupova koji su ograđivali prizemne otvorelođe i prozore na prvom katu. Drugi divovski red služio je kasnije za eksterijerbazilike sv. Petra. Njegovu fasadu je obnovio Michelangelo u 1530-ima, kao i drugi umjetnici više puta kasnije.
Sagrađen tijekom 13. i 14. stoljeća,Palazzo Senatorio ("Senatorska palača") stoji nadTabularijem koji je nekoć udomljavao arhive antičkog Rima. Blokovipeprino mramora ugrađeni u Tabularij ponovo su korišteni na lijevoj strani palače i uglu zvonika. Danas se tu nalazi rimskagradska vijećnica. Dvostruke stube dizajnirao je Michelangelo. Fontana ispred stuba sadrži riječne bogoveTibera iNila kao iDeu Romu (Minervu). Zvonik je dizajniraoMartin Longhi Stariji, a sagrađen je između 1578. i 1582. Trenutnu fasadu dizajnirali suGiacomo della Porta iGirolamo Rainaldi.
Kako bi se piazza simetrično zatvorila i sakrio toranj Aracoeli, započelo se 1603. s gradnjom "Nove palače" (Palazzo Nuovo). Palazzo Nuovo dovršen je 1654. a otvoren za javnost 1734. Njegova fasada duplicira onu na Palazzu dei Conservatori. Drugim riječima, identična je kopija napravljena korištenjem Michelangelovih nacrta kada je redizajnirao Palazzo dei Conservatori stoljeće ranije.
Bliski pogled na cordonatu na Kapitolinskom brežuljku. Stube nalijevo vode do crkvesvete Marije na Aracoeliju.
Balustrade istaknute skulpturama na vrhu divovskih stupova koji natkrivaju kompoziciju, jedan su od najutjecajnijih Michelangelovih dizajna. Dva masivna antička kipa Kastora i Poluksa koji ukrašavaju balustrade nisu kakvima ih je postavio Michelangelo, koji se sada nalaze ispredPalazza del Quirinale.
Do starijih i strmijih stuba koje vode doAracoeli, Michelangelo je postavio monumentalno široke stube (cordonata), nježno i stupnjevito uzdižući se uz brdo sve do visokepiazze, tako da je Campidoglio čvrsto okrenuo leđarimskom Forumu nad kojim je nekad zapovijedao. Sagrađene su da budu dovoljno široke kako bi se konjanici mogli uspeti na brdo bez da sjašu. Ogradu natkrivaju dva kipa egipatskih lavova u crnombazaltu koji se nalaze na njezinoj bazi, te mramorni prikaziKastora i Poluksa na njezinom vrhu.
