Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Kamerun

Izvor: Wikipedija
Republika Kamerun
République du Cameroun
Republic of Cameroon
Emblem Kameruna
Emblem
Geslo"Paix, Travail, Patrie"  (francuski)
"Peace, Work, Fatherland"  (engleski)
"Mir, rad, domovina"
Himna: "Chant de Ralliement"
Lokacija Kameruna
Glavni gradYaoundé
3°52′0″N11°31′0″E
Najveći gradDouala
Službeni jezicifrancuski iengleski
Government
Paul Biya
Ephraïm Inoni
nezavisnost
• odFrancuske iUK
1. januar1960.
Površina
• Ukupno
475,440 km2 (52..)
• Gustoća
34 /km2 (138..)
BDP (PPP)procjena za 2005 
• Ukupno
32,35 mrld. $ (91..)
• Per capita
$2,176 (140..)
BDP (nominalni)procjena za 2005 
• Ukupno
16,99 mrld. $ (83..)
• Per capita
952 $ (121..)
HDI (2003)0,497
Greška: Pogrešan unos (148..)
ValutaCFA franc (XAF)
Vremenska zonaUTC+1
Format datumadd-mm-yyyy (CE)
Pozivni broj+237
Veb-domena.cm

Kamerun je država u središnjojAfrici. Na jugozapadu izlazi naGvinejski zaljev, dioAtlantskog oceana, a graniči na sjeverozapadu sNigerijom, na istoku sČadom iSrednjoafričkom Republikom te na jugu sRepublikom Kongo,Gabonom iEkvatorskom Gvinejom.

Geografija

[uredi |uredi kod]

Kamerun se dijeli na četiri zemljopisne cjeline: na zapadu uz nigerijsku granicu pruža se gorje Kamerun s istoimenim najvišim vrhom (4095 m), ujedno i najvišom planinom ovog dijela Afrike; na jugu se nalazi obalna nizina koja prema unutrašnjosti prelazi u pošumljenu visoravan čija visina ne prelazi 1000 m; u središnjem dijelu zemlje reljef se postupno uzdiže do visoravni Adamaoua (1400 m), a na sjeveru, gdje dominirasavana i suhastepa, nadmorska visina ponovno pada premajezeru Čad.

Historija

[uredi |uredi kod]

Prvi stanovnici zemlje bila supigmejska plemena Baka. Na visoravnima Kameruna nastali su jezici skupineBantu koji su se kasnije proširili po cijeloj južnoj Africi.

Prvi Europljani na ovom području bili suPortugalci koji su stigli oko godine1500., ali nisu osnovali stalne kolonije. Kamerun je potpuno koloniziran tek u kasnim1870-ima kada je u utrci za osvajanje Afrike ovo područje pripaloNjemačkoj. Nakonprvog svjetskog rata koloniju su podijelileFrancuska iUjedinjeno Kraljevstvo.

Francuski Kamerun stekao je neovisnost1960., a godinu dana kasnije oba su dijela ujedinjena. Prvu predsjednik neovisnog Kameruna bio jeAhmadou Ahidjo koji je vladao do1982. Njegova se vladavina smatra autoritarnom, čak i diktatorskom, ali je zemlji donio stabilnost i onemogućio pokušaje državnog udara. Naslijedio ga je današnji predsjednikPaul Biya koji je uglavnom preuzeo metode svog prethodnika.

Stanovništvo

[uredi |uredi kod]

Etnički i vjerski Kamerun je izrazito heterogena zemlja. Mnogobrojni narodi mogu se podijeliti u pet skupina čija teritorijalna raspodjela odgovara zemljopisnoj podjeli: narodi zapadnog gorja (31%, najznačajniji Bamileke i Bamun), narodi obalnih tropskih šuma (12%, najbrojniji Bassa i Duala), narodi tropskih šuma u unutrašnjosti (18%, najbrojniji Beti-Pahuin, narod predsjednika Biya), narodi sjevernih sušnih područja (14%, najbrojnijiFulani) i Kirdi, stanovnici sjeverne pustinje i središnje visoravni.

Kršćanstvo je prisutno na jugu oko 53% uglavnom katolici 28% i protestanti 25%, aIslam na sjeveru zemlje oko 22%. Oko petine stanovništva pripada animističkim religijama.

Douala, na obali Gvinejskog zaljeva, je najveći kamerunski grad i glavna luka s više od 2 milijuna stanovnika.Glavni grad Yaoundé s oko 1,5 mil. je u unutrašnjosti zemlje.

Gospodarstvo

[uredi |uredi kod]

Kamerun je vrlo bogat prirodnim resursima. Dvije trećine izvoza čininafta, a izvozi se još ikakao,kava idrvo.BDP je u 2004. iznosio 1.900USD po glavi stanovnika, mjereno po PPP-u. Gospodarstvo opterećuju velika i korumpirana birokracija te spore i nedovoljne reforme. Kroz Kamerun prolazi naftovod kojim se izvozi nafta iz susjednogČada.

Gradovi

[uredi |uredi kod]

Veći gradovi:Popis gradova u Kamerunu

Samostalne države

 Alžir   Angola   Benin   Bocvana   Burkina Faso   Burundi   Centralnoafrička Republika   Čad   Džibuti   Egipat1   Ekvatorska Gvineja   Eritreja   Esvatini   Etiopija   Gabon   Gambija   Gana   Gvineja   Gvineja Bisau   Južna Afrika   Južni Sudan   Kamerun   Kenija   Komori   Demokratska Republika Kongo   Republika Kongo   Lesoto   Liberija   Libija   Madagaskar   Malavi   Mali   Maroko   Mauricijus   Mauritanija   Mozambik   Namibija   Niger   Nigerija   Obala Slonovače   Ruanda   Sejšeli   Senegal   Sijera Leone   Somalija   Sudan   Sveti Toma i Princip   Tanzanija   Togo   Tunis   Uganda   Zambija   Zelenortska Republika   Zimbabve

Zavisni teritoriji
Nepriznate države
Nejasan status
1 Djelomično uAziji.
Zemlje članicePokreta nesvrstanih
Punopravne članice

 Alžir(1961)   Angola(1964)   Benin(1964)   Bocvana(1970)   Burkina Faso(1973)   Burundi(1964)   Centralnoafrička Republika(1964)   Čad(1964)   DR Kongo(1961)   Džibuti(1983)   Egipat(1961)   Ekvatorska Gvineja(1970)   Eritreja(1995)   Etiopija(1961)   Gabon(1970)   Gambija(1973)   Gana(1961)   Gvineja(1961)   Gvineja Bisau(1976)   Južna Afrika(1994)   Kamerun(1964)   Kenija(1964)   Komori(1976)   Lesoto(1970)   Liberija(1964)   Libija(1964)   Madagaskar(1973)   Malavi(1964)   Mali(1961)   Maroko(1961)   Mauricijus(1973)   Mauritanija(1964)   Mozambik(1976)   Namibija(1979)   Niger(1973)   Nigerija(1964)   Obala Slonovače(1973)   Republika Kongo(1964)   Ruanda(1970)   Sveti Toma i Princip(1976)   Senegal(1964)   Sejšeli(1976)   Sijera Leone(1964)   Somalija(1961)   Sudan(1961)   Svaziland(1970)   Tanzanija(1964)   Togo(1964)   Tunis(1961)   Uganda(1964)   Zambija(1964)   Zelenortska Republika(1976)   Zimbabve(1979)

 Antigva i Barbuda(2006)   Bahami(1983)   Barbados(1983)   Belize(1976)   Bolivija(1979)   Čile(1973)   Dominika(2006)   Dominikanska Republika(2000)   Ekvador(1983)   Grenada(1979)   Gvajana(1970)   Gvatemala(1993)   Haiti(2006)   Honduras(1995)   Jamajka(1970)   Kuba(1961)   Kolumbija(1983)   Nikaragva(1979)   Panama(1976)   Peru(1973)   Surinam(1983)   Sveti Kristofor i Nevis(2006)   Sveta Lucija(1983)   Sveti Vincent i Grenadini(2003)   Trinidad i Tobago(1970)   Venezuela(1989)

 Afganistan(1961)   Azerbejdžan(2011)   Bahrein(1973)   Bangladeš(1973)   Brunej(1993)   Butan(1973)   Filipini(1993)   Indija(1961)   Indonezija(1961)   Irak(1961)   Iran(1979)   Istočni Timor(2003)   Jemen(1961)   Jordan(1964)   Kambodža(1961)   Katar(1973)   Kuvajt(1964)   Laos(1964)   Libanon(1961)   Maldivi(1976)   Malezija(1970)   Mjanmar(1961)   Mongolija(1993)   Nepal(1961)   Oman(1973)   Pakistan(1979)   Palestina(1976)   Saudijska Arabija(1961)   Singapur(1970)   Sirija(1964)   Sjeverna Koreja(1976)   Šri Lanka(1961)   Tajland(1993)   Turkmenistan(1995)   Ujedinjeni Arapski Emirati(1970)   Uzbekistan(1993)   Vijetnam(1976)

 Belorusija(1998)

 Fidži(2011)   Papua Nova Gvineja(1993)   Vanuatu(1983)

Bivše članice

 Argentina(1973-1991)   Kipar(1961-2004)   Malta(1973-2004)   SFR Jugoslavija1(1961-1992)   Ukrajina(2010-2014)

Promatrači
Države

 Argentina   Armenija   Bosna i Hercegovina   Brazil   Crna Gora   Hrvatska   Južni Sudan   Kazahstan   Kina   Kirgistan   Kostarika   Meksiko   Paragvaj   Rusija   Salvador   Srbija   Tadžikistan   Ukrajina   Urugvaj   Vatikan

Organizacije
1 Uključuje iSR Jugoslaviju

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Kamerun naWikimedijinoj ostavi
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamerun&oldid=42338522
Kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp