| ||
.jpg) | ||
 | ||
| Entitet Bosne i Hercegovine | Republika Srpska | |
| Sjedište | Kalinovik | |
| Načelnik | Slavko Sladoja | |
| Površina | 732 km² | |
| Stanovništvo - Ukupno -Gustoća | 3,687 6/km² | |
| Nadmorska visina | 1070 m | |
| Poštanski kod | 71230 | |
| Pozivni broj | +387 (0) 57 | |
| Zvanični sajt | ||
Kalinovik jebosanskohercegovački gradić koji se nalazi 40 kilometara južno odSarajeva. Administrativno pripadaRepublici Srpskoj, a graniči s općinamaFoča,Foča-Ustikolina,Konjic,Nevesinje,Gacko, teTrnovo.
Kalinovički kraj je prostrano i krševito planinsko područje, ispresijecano brdima, uvalama i manjim vodenim tokovima.Područje opštine je između planinaZelengore iTreskavice. Planina Treskavica je granični pojas između šumom obraslog dijela Bosne i krševite Hercegovine, odnosno između Bosne iHuma. Jugozapadni dio planine od davnina su posjećivali stočari izstolačkih iljubinjskih sela, poznati i danas kao Humnjaci.
Gvozno je malo kraško polje na Treskavici, udaljeno od Kalinovika oko 11 km prema sjeverozapadu. Polje je na jugu i istoku okruženo krševitim brežuljcima, a sa zapada i sjevera se najprije postepeno, a zatim naglo uzdižu šumoviti dijelovi planine. U blizini polja je nekoliko vrela od kojih nastaju potoci, natapaju polje i zatim poniru. U Gvoznu, kao relativno niskoj depresiji, osim stočarstva je u dobroj mjeri bila zastupljena i planinska zemljoradnja.
Uloško iliCrvanjsko jezero je na području općine Kalinovik. Jezero nosi naziv Uloško po seluUlog koje se nalazi u blizini, odnosno Crvanjsko, jer se nalazi u podnožju planineCrvanj. Njegove vode otiču uNeretvu.
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz1991. godine, općina Kalinovik imala je 4.657 stanovnika, raspoređenih u 73 naselja.
| Nacionalni sastav | ||||||
| Srbi | 2.821 (60,57%) | |||||
| Muslimani | 1.726 (37,06%) | |||||
| Hrvati | 18 (0,38%) | |||||
| Jugoslaveni | 46 (0,98%) | |||||
| ostali | 46 (1,01%) | |||||
| Nacionalni sastav 1971. godine | ||||||
| ukupno | 9.458 | |||||
| Srbi | 5.536 (58,53%) | |||||
| Muslimani | 3.796 (40,13%) | |||||
| Hrvati | 44 (0,46%) | |||||
| Jugoslaveni | 20 (0,21%) | |||||
| ostali | 62 (0,67%) | |||||
Naseljena mjesta su:
Bak, Bojići, Boljanovići, Borija, Borovac, Božanovići, Brda, Bukvica, Cerova, Čestaljevo, Daganj,Dobro Polje, Dragomilići, Dubrava, Gapići, Golubići, Gradina, Graiseljići,Gvozno, Hotovlje, Hrastavac, Hreljići, Jablanići,Jažići,Jelašca, Jezero, Kalinovik, Klinja, Kolakovići, Kovačići, Krbljine, Kruščica, Kuta, Kutine, Ljusići,Ljuta, Luko, Lupoglav, Mekoča, Mjehovina, Mosorovići, Mušići, Nedavić, Obadi,Obalj, Obrnja, Osija, Plačikus, Pločnik, Polje, Popovići, Porija, Presjedovac, Rajac, Rastovac, Ruđice, Sela, Sijerča, Sočani, Strane, Susječno, Šivolji, Tmuše,Tomišlja, Trešnjevica, Trnovica, Tuhobić,Ulog, Unukovići, Varizi, Varoš, Vihovići, Vlaholje,Vrhovina, Vujinovići i Zelomići.
Ovaj kraj je naseljavan još u prapovijesno doba. Gradac u Gvoznu je prapovijesna gradina na kojoj je metodom rekognosciranja 1953. godine pronađen arheološki materijal iz bronzanog i željeznog doba. Na nekoliko mjesta su pronađeni lokaliteti iz antičkog perioda.
Srednjovjekovnažupa Zagorje, kojoj je pripadalo i Gvozno polje, obuhvatala je područje između gornjeg toka Neretve i Drine. Župa se prvi put spominje oko 1322. godine u povelji bosanskog banaStjepana II. Kotromanića. Župa je kasnije, sve do kraja državne samostalnosti srednjovjekovne Bosne 1463, predstavljala dio feudalne domene nadaleko poznate porodiceHranića-Kosača.
U južnom dijelu Gvozno polja, u podnožju brda Gradac, na blago uzdignutom terenu, smještena jenekropola sa stećcima. Od kote 1396 (Gradac) udaljena je oko 300 m zračne linije.Stećci iz okolice Kalinovika se mogu okvirno datirati u 14. i 15. stoljeće. Sastoji se od ukupno 87 stećaka, od čega 4 sljemenjaka, 54 sanduka, 27 ploča i 2 spomenika u obliku križa. Evidentirano je 14 ukrašenih stećaka. Orijentacija je u smjeru zapad - istok, a manji broj stećaka leži u smjeru sjeverozapad - jugoistok.
Na lokacijiČengića Bara, koja je ljetno stočarsko naselje smješteno u visokom kraškom polju koje se zove Kladovo polje na planini Zelengori, nalazi se druga nekropola sastećcima. Nekropola je od Kalinovika udaljena oko 11 km vazdušne linije u pravcu jugozapada.
Kalinovik je odaneksijeBosne i Hercegovine veliki vojni poligon i na izvjestnan način vojnički gradić, koji je živio odgarnizona. Jedno vrijeme oko1960-ih bio je čak drugi po veličini u Europi sa svoja dva logora, u koji se moglo smjestiti i do 10 000 vojnika. Kako je vojska bila trajna činjenica u Kalinoviku još od kraja19. stoljeća to se je i ekonomija planinskog grada, prilagodila potrebama tog velikoggarnizona.
Od1990-ih i raspadaSFR Jugoslavije vojni logor Kalinovik nije više u funkciji, a privreda Kalinovika nije pronašlo nikakvu adekvatnu zamjenu za to.
Iznad Kalinovika nalaze se ruševineAustro-ugarskevojne utvrde izgrađene u19. stoljeću nakonaneksijeBosne i Hercegovine na brdu koji dominira nad mjestom. Tvrđava je teško oštećena i paljena zaDrugog svjetskog rata, kada je zadnji put korištena u vojne svrhe. Nakon rata tvrđava je potpuno napuštena, i prepuštena potpunoj propasti.
Među stanovnicima Kalinovika kruži priča (vrlo nepouzdana i najvjerojatnije netočna) da je u toj utvrdi služio vojskuAdolf Hitler, čak da je tu stekao i svoj prvi čin narednika.[1]
U Kalinoviku postoji jedna osnovna i jedna srednja škola - gimnazija.[2]
KUD "Zagorje" iz Kalinovika je na proteklom saboru narodnog stvaralaštva koje je održano uTesliću2006 godine u sveukupnom plasmanu osvojilo drugo mjesto i tako potvrdilo svoju visoku klasu.
U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području opštine Kalinovik kao spomenik III kategorije uvršteno je 33 lokaliteta nekropola sa stećcima (1793 stećaka) bez preciznije identifikacije.
Nogometni klubFK Kalinovik iz Kalinovika je usred financijskih problema izbačen iz druge lige Republike Srpske pa je svoje takmičenje nastavio u trećoj ligi ali slaba finansijska situacija je uticala da i to takmičenje napuste .U toku je reorganizacija kluba pa će klub u narednom periodu početi ponovo da djeluje.
