Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Judaizam

Izvor: Wikipedija
Serija članaka na temu:
Judaizam
    Mojsijeve kamene ploče    
Podjele
Ortodoksni (moderni)  Konzervativni
Reformistički  Haredi  Hasidi
Rekonstrukcionistički  Obnova
Rabinski  Humanistički
Karaite  Samaritanizam
Judaistička filozofija
Principi vjere  Minjan  Kabala
Noini zakoni  Bog  Eshatologija
Mesija  Odabrani
Holokaust  Halaha  Kašrut
Skromnost  Cedaka  Moral  Musar
Tekstovi
Tanah (Tora  Nevim  Ketuvim)
Čumaš  Sidur  Pijut  Zohar
Rabinska literatura
Talmud  Midraš  Tosefta
Sveti gradovi
Jeruzalem  Hebron
Safed  Tiberijada
Važne ličnosti
Abraham  Izak  Jakov
Mojsije  Aron  David  Solomon
Sara  Rebeka  Rahel  Lea
Život i društvo
Brit  Bar i Bat Micva  Šiduk  Brak
Nida  Naming  Pidjon HaBen  Smrt
Religijske uloge
Rabin  Rebe  Hazan
Koen  Mašgia  Gabaj  Magid
Mohel  Bet din  Roš ješiva
Institucije
Sinagoga  Mikva  Gemah  Ješiva
Sakralni objekti
Sinagoga  Mikah
Sveti Hram /Tabernakl
Ritualni objekti
Talit  Tefilin  Kipa  Sefer Tora
Cicit  Mezuza  Menora  Hanukia
Šofar  Četiri vrste  Kitel  Gartel  Jad
Molitve iceremonije
Šema  Amida  Aleinu  Kol Nidre
Kadiš  Halel  Ma Tovu  Havdalah
Međureligijski odnosi
Hrišćanstvo / kršćanstvo
Judeohrišćanstvo / judeokršćanstvo
Islam  Agnosticizam  Ateizam
Povezano
Antisemitizam  Kritike  Filosemitizam
Cionizam  Anticionizam
v  r  u

Judaizam propoveda veru u jednog, bestelesnog i samo duhovnog Boga, oca svih ljudi. Ovaj Bog predstavlja sveukupnost moralnih savršenstava i od ljudi zahteva ljubav i pravednost. Ime ovog Boga je Jahve (ili Jehova) i zbog svetosti ga nije dozvoljeno izgovarati. Jevrejska religioznost ispoljava se u poslušnosti prema “Božanskom zakonu”. Ovaj zakon sadržan je uStarom zavetu, odnosno u hebrejskoj Bibliji.Stari zavet je sintetizovan rukopis od 24 knjige, kanonizovan u Javneu oko 90. godine pre nove ere koji je nastajao skoro čitav milenijum. Pisan je na hebrejskom i delimično na aramejskom jeziku. Govori o istoriji, idejnim i društvenim borbama jevrejskog naroda. Ujedno to je i zbirka verskih i pravnih propisa, kao i starih mitova koje su Jevreji preuzeli od drugih naroda istoka. Stari zavet deli se na tri osnovne grupe: (1) Zakon (hebrejski: Tora, sadrži tzv. Petoknjižje - Pet knjiga Mojsijevih: Knjigu postanja, Knjigu izlaska, Levitski zakonik, Knjigu brojeva i Ponovljeni zakon), (2) Proroci (sadrži: Prve proroke i Poslednje proroke), i (3) Spisi (Psalmi,Knjiga o Jovu, Priče Solomonove, Prva i Druga knjiga dnevnika, Jezdrijina i Nemijina knjiga, Knjiga o Ruti,Pesma nad pesmama, Knjiga propovednika, Plač Jeremijin, Knjiga proroka Danila). Mnogi istraživači smatraju da je Stari zavet prethodna faza u razvoju hrišćanske religije koja je izložena u Novom zavetu.

Pored Tore za verski život Jevreja posebno je važan Talmud (hebrejski: učenje). Talmud je velika jevrejska zbirka posle-biblijskih tumačenja Starog zaveta, obrednih pravila, pravnih propisa, priča i izreka. Sastoji se iz dva dela: Mišina (tekst učenja) i Gemara (objašnjenje učenja). Postoje dva Talmuda: Jerusalimski talmud (priređen oko450. godine nove ere) i Vavilonski talmud (priređen oko500. godine).

Za ortodoksnog Jevrejina obavezan je i veliki broj obrednih propisa i propisa o čistoći i ishrani.

Osnivač jevrejske religije je Mojsije (hebrejski Moše, oko 1225. pne.). Praktično jedini izvor za upoznavanje Mojsijevog života, rada i učenja je Biblija, odnosno Stari zavet. Mojsije je bio jevrejski vođa i zakonodavac koji je Jevreje oslobodio egipatskog ropstva i na goriSinaju dao im dve tablice-zakone koji su postali osnov jevrejske religije. Mojsije zauzima prvo mesto među osnivačima religija , pošto njemu u prilog ide hronološko prvenstvo:Zaratustra,Buda,Konfučije,Isus iMuhamed pojavili su se tek mnogo vekova posle njega. Prema Bibliji, Mojsije je čuvajući stoku na božijoj planini Hereb video u žbunu boga (Jehovu) koji mu je dao moć da vrši čudesna dela i poverio mu misiju - da se vrati svojim plemenima i oslobodi ih od ropstva.

Sinagoga (grčki: skupština, okupljanje) je zgrada u kojoj se obavljaju verske aktivnosti u jevrejstvu.

Rabin (hebrejski: moj učitelj) je jevrejski sveštenik,

Izvori

[uredi |uredi kod]

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Judaizam naWikimedijinoj ostavi
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Judaizam&oldid=42242474
Kategorije:
Sakrivena kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp