Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Joseph Roth

Izvor: Wikipedija
Joseph Roth

Joseph Roth (Brody,2.9.1894 -Pariz,27.5.1939.) bio jeaustrijski romanopisac, najpoznatiji po svojoj porodičnoj sagiRadetzkymarsch (1932), kao i romanu o životu Židova,Hiob (Job) (1930).

Roth je odrastao uBrodyju, u bliziniLavovau uGaliciji, na krajnjem istokuHabsburškog imperija. Na njegovo odrastanje je snažan utjecaj imalažidovska kultura u gradu.

Roth je studirao na univerzitetu, ali je studije napustio kako bi se godine1916. kao dobrovoljac priključio austro-ugarskoj vojsci.Ratna iskustva su na njega ostavila snažan dojam, a još snažniji dojam raspad imperija, zbog kojeg će se ostatak života osjećatibeskućnikom.

Godine1920. preselio se uBerlin, gdje je postao uspješan novinar zaNeue Berliner Zeitung, a od1921. godine pisao zaBerliner Börsen-Courier. Kasnije je postao dopisnik liberalnog listaFrankfurter Zeitung, te često putovaoEvropom. Godine1925. je duže vrijeme boravio u Francuskoj koja će mu kasnije postati trajnim domom. Kasnih 1920-ih supruga Friederike je oboljela odshizofrenije, zbog čega će Roth do kraja života trpiti emocionalne i financijske probleme.

Prvi značajnuiji knjuiževni uspjeh je Roth imao1923. godine sPaukovom mrežom, romanom posvećenim tadašnjoj burnoj političkoj sceni Njemačke, a koji je u nastavcima izlazio u austrijskim novinama. Kasnije je pisao romane o životu u poratnoj Evropi. Međutim tek su muJob iRadetzkymarsch donijeli priznanje od strane suvremene kritike.

Od1930. godine Rothovo djelo se sve manje bavi suvremenom Evropom, koja je razočarala Rotha zbog bujanja sve ekstremnijegnacionalizma, koji je svoj ekstremni oblik dobila unacionalsocijalizmu. NakonHitlerovog dolaska na vlast, Roth je bio prisiljen napustiti Njemačku i trajno se nastaniti uParizu.

Roth je sve više počeo pisati romane u kojima s dosta nostalgije opisuje jedinstveni kulturni i politički prostorCentralne Evrope prije prvog svjetskog rata, kao i Židove i druge građane nekadašnje Monarhije koji su izgubili svoj jediniHeimat ili domovinu. Roth je u svojim djelima sugerirao kako bi se Austro-Ugarska trebala na ovaj ili onaj način obnoviti, jer je bila daleko prosvijećenija i tolerantnija od etnički čistih i militantnih država koje su nastale na njenim ruševinama.

Bibliografija

[uredi |uredi kod]
  • Der Vorzugsschüler. Erzählung.
    • Gekürzte Fassung in:Österreichs Illustrierte Zeitung 10. September 1916, Wien
    • Erstausgabe in:Joseph Roth. Die Erzählungen. Mit einem Nachwort von Hermann Kesten. Kiepenheuer & Witsch, Köln 1973
    • Undatiertes Manuskript im Leo Baeck Institute, New York
  • Barbara. Erzählung. In:Österreichs Illustrierte Zeitung 14. April 1918, Wien
  • Das Spinnennetz. Roman.
    • Erstdruck in:Arbeiterzeitung. Wien 7. Oktober - 6. November 1923.
    • Erstausgabe postum mit einem Nachwort von P. W. Jansen. Kiepenheuer & Witsch, Köln 1967
  • Hotel Savoy. Ein Roman. Die Schmiede, Berlin 1924
  • Die Rebellion. Roman. Die Schmiede, Berlin 1924
  • April. Die Geschichte einer Liebe. J. H. W. Dietz Nachf., Berlin 1925
  • Der blinde Spiegel. Ein kleiner Roman. J. H. W. Dietz Nachf., Berlin 1925
  • Juden auf Wanderschaft. Essay. Die Schmiede, Berlin 1927
  • Die Flucht ohne Ende. Ein Bericht. Roman. Kurt Wolff, München 1927
  • Zipper und sein Vater. Roman. Kurt Wolff, München 1928
  • Rechts und links. Roman. Gustav Kiepenheuer, Berlin 1929
  • Der stumme Prophet.
    • Fragment:Ein Kapitel Revolution. In:24 neue deutsche Erzähler. hrsg. von Hermann Kesten. Gustav Kiepenheuer, Berlin 1929.
    • Fragment:Der stumme Prophet. In:Die neue Rundschau. Berlin 1929.
    • Erstausgabe postum mit einem Nachwort von Walter Lenning. Kiepenheuer & Witsch, Köln 1966.
  • Briefe aus Deutschland. In:Fazit. Ein Querschnitt durch die deutsche Publizistik. Hrsg. von Ernst Glaeser. Gebrüder Enoch, Hamburg 1929
  • Hiob. Roman eines einfachen Mannes. Gustav Kiepenheuer, Berlin 1930
  • Panoptikum. Gestalten und Kulissen. Knorr & Hirth, München 1930
  • Radetzkymarsch. Gustav Kiepenheuer, Berlin 1932
  • Stationschef Fallmerayer. In:Novellen deutscher Dichter der Gegenwart. Hrsg. von Hermann Kesten. Allert de Lange, Amsterdam 1933
  • Tarabas, ein Gast auf dieser Erde. Querido, Amsterdam 1934
  • Triumph der Schönheit. Novelle. Erschienen in französischer Übersetzung von Blanche Gidon (La triomphe de la beauté) in:Nouvelles littéraires. September 1934, Paris
  • Die Büste des Kaisers. Novelle. Erschienen in französischer Übersetzung von Blanche Gidon (La buste de l'empereur) in:Nouvelles littéraires. Dezember 1934, Paris
  • Der Antichrist. Essay. Allert de Lange, Amsterdam 1934
  • Der Leviathan. Novelle. Querido, Amsterdam 1940
    • Teildruck:Der Korallenhändler. In:Das neue Tage-Buch 22. Dezember 1934, Paris
  • Die hundert Tage. Roman. Allert de Lange, Amsterdam 1935
  • Beichte eines Mörders, erzählt in einer Nacht. Roman. Allert de Lange, Amsterdam 1936
  • Das falsche Gewicht. Die Geschichte eines Eichmeisters. Querido, Amsterdam 1937
  • Die Kapuzinergruft. Roman. De Gemeenschap, Bilthoven 1938
  • Die Geschichte von der 1002. Nacht. Roman. De Gemeenschap, Bilthoven 1939
  • Die Legende vom heiligen Trinker. Novelle. Allert de Lange, Amsterdam 1939
    • Teildruck:Das Ende der Legende vom heiligen Trinker. In:Das neue Tage-Buch 10. Juni 1939, Paris

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Joseph Roth naWikimedijinoj ostavi
Normativna kontrolaUredi na Wikidati
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Joseph_Roth&oldid=42250239
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2026 Movatter.jp