Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Johannes Diderik van der Waals

Izvor: Wikipedija
Johannes Diderik van der Waals

Rođenje23. studenog1837.
Leiden
Smrt8. ožujka1923.
Amsterdam
DržavljanstvoNizozemska
Poljefizika,termodinamika
InstitucijaUniverzitet Amsterdam
Alma materUniverzitet Leiden
Poznat poVan der Waalsova jednadžba stanja,Van der Waalsove sile
Istaknute nagrade1910. -Nobelova nagrada za fiziku

Johannes Diderik van der Waals (Leiden,23. studenog1837. -Amsterdam,8. ožujka1923.), je bionizozemskiteorijski fizičar itermodinamičar, poznat prije svega po svojojvan der Waalsovoj jednadžbi stanjarealnih plinova itekućina. Njegova jednadžba stanja opisuje realne plinove i njihovu kondenzaciju u tekućine. Njegovo ime je vezano isto zavan der Waalsove sile (sile između stabilnihmolekula),van der Waalsove molekule (mali grozdovi molekula povezanih sa van der Waalsovim silama) i savan der Waalsovim polumjerom (veličina molekula).

Bio je prvi profesor fizike na Sveučilištu uAmsterdamu, kada se otvorio1877.. Godine1910. dobio jeNobelovu nagradu za fiziku.

Biografija

[uredi |uredi kod]

Mladost

[uredi |uredi kod]

Johannes van der Waals je bio najstariji od desetoro djece, u obitelji Jacobusa van der Waalsa i Elisabethe van den Berg. Otac mu je bio stolar u nizozemskom gradu Leidenu. Kao što je bilo uobičajeno za radničku klasu u 19. stoljeću, Johannes je zavrđio osnovnu školu, nije išao u srednju školu, koja bi mu omogućila polazak na sveučilište. Sa 15 godina postao jeučitelj – naučnik u osnovnoj školi. Ipak, dodatno je učio i polagao ispite, da bi napredovao u svojoj struci.

Od 1862. počeo je prisustvovati predavanjima izmatematike,fizike iastronomije na sveučilištu, iako nije imao znanja izklasičnih jezika. Od1865. radio je kao nastavnik fizike.

Profesor

[uredi |uredi kod]

Johannes van der Waals je imao sreće kao student, jer baš u njegovo vrijeme su ukinuli obavezu znanja klasičnih jezika na sveučilištu. 1873. obranio jedoktorski rad vezan uz kontinuitet plinskih i tekućihagregatnih stanja, gdje uvodi pojmove molekularnog obujma i molekularnih privlačnih sila.

Bio je prvi profesor fizike na Sveučilište uAmsterdamu, kada se otvorio 1877. Jedan od kolega na univerzitetu je bio poznati kemičarJacobus Henricus van 't Hoff. U mirovinu je išao sa 70 godina. Umro je sa 85 godina.

Osobni život

[uredi |uredi kod]

1865. van der Waals se oženio sa Anna Magdalena Smit i imali su tri kćerke i jednog sina. Žena mu je umrla sa 34 godine odtuberkuloze. Nakon toga, van der Waals se nikad nije više ženio, čak oko deset godina nije ništa objavljivao, koliko je bio potresen sa ženinom smrću.

Znanstveni rad

[uredi |uredi kod]

U svom znanstvenom radu, najviše je bio zainteresiran sa termodinamikom. Najveći utjecaj na njega su imaliRudolf Clausius,James Maxwell iLudwig Boltzmann.[1] Od 1869. počeo je raditi na kritičnim temperaturamafluida. Uočio je da se plinovi kondenziraju u tekućine na kontinuiran način, pa je došao do svoje poznatevan der Waalsove jednadžbe stanjarealnih plinova itekućina, koju je objavio 1880. U svojoj jednadžbi stanja, predviđao je postojanjemolekula iatoma, što se u njegovo vrijeme nije vjerovalo. Osim toga, uočio je da između molekula postoje međumolekularne sile, što je dovelo kasnije do pojmavan der Waalsovih sila.[2][3][4]

Njegov rad je pomogao da se 1898. dobije tekućivodik i tekućihelij 1908., što je ostvarioHeike Kamerlingh Onnes. Od 1890. van der Waals se bavidrugim zakonom termodinamike. 1893. objavio je rad na teorijikapilarnosti. Prije njega o kapilarnosti je pisaoPierre-Simon Laplace, ali je on je imao mehanički pristup. Van der Waals je za kapilarnost imao termodinamički pristup, što je u njegovo vrijeme bilo osporavano, jer se nije vjerovalo u postojanje molekula i njihovo brzo kretanje. Tek kasnije je njegova teorija prihvaćena, kada jeJean Baptiste Perrin objasnio pokusimaBrownovo gibanje, aAlbert Einstein to teoretski objasnio.[5][6][7][8]

Poveznice

[uredi |uredi kod]

Izvori

[uredi |uredi kod]
  1. Van Der Waals J.D.: "The equation of state for gases and liquids", journal = Nobel Lectures in Physics, 1910.,[1]
  2. Van der Waals Johannes, D.[2] "The Equation of State for Gases and Liquids" 1910.
  3. "Über die Art der Bewegung, welche wir Wärme nennen" Clausius R., 1857., journal = Annalen der Physik
  4. Andrews T.: "The Bakerian Lecture: On the Gaseous State of Matter", journal = Philosophical Transactions of the Royal Society of London, 1869.| accessdate = 2008-04-24
  5. Van der Waals J.D.:[3]Over de Continuiteit van den Gas- en Vloeistoftoestand (on the continuity of the gas and liquid state). Ph.D. thesis (excerpt), Leiden, The Netherlands,1873.
  6. Maxwell J.C.: "Van der Waals on the Continuity of Gaseous and Liquid States", journal = Nature, 1874.[4]
  7. Tang K.-T. and Toennies J. P. (2010), Johannes Diderik van der Waals: A Pioneer in the Molecular Sciences and Nobel Prize Winner in 1910. Angewandte Chemie International Edition
  8. Van der Waals J.D.: "Thermodynamische theorie der capillariteit in de onderstelling van continue dichtheidsverandering", journal = Verhand. Kon. Akad. V Wetensch. Amst. Sect. 1, 1893.[5]
1901. – 1925.
1926. – 1950.
1951. – 1975.

1951.John Douglas Cockcroft /Ernest Walton  1952.Felix Bloch /Edward Mills Purcell  1953.Frits Zernike  1954.Max Born /Walther Bothe  1955.Willis Lamb /Polykarp Kusch  1956.William Shockley /John Bardeen /Walter Houser Brattain  1957.Lǐ Zhèngdào /Yáng Zhènníng  1958.Pavel Čerenkov /Ilja Frank /Igor Tam  1959.Emilio Segrè /Owen Chamberlain  1960.Donald A. Glaser  1961.Robert Hofstadter /Rudolf Mössbauer  1962.Lev Landau  1963.Eugene Wigner /Maria Goeppert-Mayer /J. Hans D. Jensen  1964.Charles H. Townes /Nikolaj Basov /Aleksandar Prohorov  1965.Shin'ichirō Tomonaga /Julian Schwinger /Richard Feynman  1966.Alfred Kastler  1967.Hans Bethe  1968.Luis Walter Alvarez  1969.Murray Gell-Mann  1970.Hannes Alfvén /Louis Néel  1971.Dennis Gabor  1972.John Bardeen /Leon Neil Cooper /John Robert Schrieffer  1973.Reona Esaki /Ivar Giaever /Brian Josephsonson  1974.Martin Ryle /Antony Hewish  1975.Aage Niels Bohr /Ben Roy Mottelson /James Rainwater

1976. – 2000.

1976.Burton Richter /Samuel C. C. Ting  1977.Philip Warren Anderson /Nevill Francis Mott /John Hasbrouck van Vleck  1978.Pjotr Kapica /Arno Allan Penzias /Robert Woodrow Wilson  1979.Sheldon Lee Glashow /Abdus Salam /Steven Weinberg  1980.James Cronin /Val Logsdon Fitch  1981.Nicolaas Bloembergen /Arthur Leonard Schawlow /Kai Siegbahn  1982.Kenneth G. Wilson  1983.Subramanijan Čandrasekar /William Alfred Fowler  1984.Carlo Rubbia /Simon van der Meer  1985.Klaus von Klitzing  1986.Ernst Ruska /Gerd Binnig /Heinrich Rohrer  1987.Georg Bednorz /Karl Alexander Müller  1988.Leon M. Lederman /Melvin Schwartz /Jack Steinberger  1989.Norman Foster Ramsey Jr. /Hans Georg Dehmelt /Wolfgang Paul  1990.Jerome Isaac Friedman /Henry Way Kendall /Richard E. Taylor  1991.Pierre-Gilles de Gennes  1992.Georges Charpak  1993.Russell Alan Hulse /Joseph Hooton Taylor Jr.  1994.Bertram Brockhouse /Clifford Shull  1995.Martin Lewis Perl /Frederick Reines  1996.David Morris Lee /Douglas Osheroff /Robert Coleman Richardson  1997.Steven Chu /Claude Cohen-Tannoudji /William Daniel Phillips  1998.Robert B. Laughlin /Horst Ludwig Störmer /Daniel C. Tsui  1999.Gerardus 't Hooft /Martinus J. G. Veltman  2000.Žores Alfjorov /Herbert Kroemer /Jack Kilby

2001. – 2025.

2001.Eric Allin Cornell /Wolfgang Ketterle /Carl Wieman  2002.Raymond Davis Jr. /Masatoshi Koshiba /Riccardo Giacconi  2003.Aleksej Abrikosov /Vitalij Ginzburg /Anthony James Leggett  2004.David Gross /Hugh David Politzer /Frank Wilczek  2005.Theodor W. Hänsch /John L. Hall /Roy J. Glauber  2006.John C. Mather /George Smoot  2007.Albert Fert /Peter Grünberg  2008.Yōichirō Nanbu /Makoto Kobayashi /Toshihide Masukawa  2009.Charles K. Kao /Willard Boyle /George E. Smith  2010.Andre Geim /Konstantin Novoselov  2011.Saul Perlmutter /Adam Riess /Brian Schmidt  2012.David J. Wineland /Serge Haroche  2013.François Englert /Peter Higgs  2014.Isamu Akasaki /Hiroshi Amano /Shūji Nakamura  2015.Takaaki Kajita /Arthur B. McDonald  2016.David J. Thouless /Duncan Haldane /John M. Kosterlitz  2017.Rainer Weiss /Kip Thorne /Barry Barish  2018.Arthur Ashkin /Gérard Mourou /Donna Strickland  2019.Jim Peebles /Michel Mayor /Didier Queloz  2020.Roger Penrose /Reinhard Genzel /Andrea Ghez  2021.Giorgio Parisi /Klaus Hasselmann /Shukurō Manabe  2022.Alain Aspect /John Clauser /Anton Zeilinger  2023.Anne L'Huillier /Ferenc Krausz /Pierre Agostini  2024.John Hopfield /Geoffrey Hinton  2025.John Clarke /Michel Devoret /John M. Martinis

Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Johannes_Diderik_van_der_Waals&oldid=9046050
Kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp