Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Jevrejski jezici

Izvor: Wikipedija
Serija članaka na temu:
Jevreji / Židovi
Ko je Jevrej?  Etimologija  Kultura
Religija
Bog u judaizmu (Imena)
Principi vjere Mitzvot (613)
Halakha Shabbat Praznici
Molitva Tzedakah
Brit Bar / Bat Mitzvah
Brak Žalovanje
Filozofija Etika Kabbalah
Običaji Sinagoga Rabin
Tekstovi
Tanah (Tora  Nevi'im  Ketuvim)  Talmud (Mišna  Gemara)  Rabinski (Midraš  Tosefta)  Mišna Tora  Tur  Šulhan Aruh  Zohar  Tanija
Etniciteti
Aškenazi  Sefardi  Mizrahi  Romanioti  Italki  Jemeniti  Afrički  Beta Israel  Buharski  Gruzijski  Njemački  Planinski  Kineski  Indijski  Hazari  Karaim  Krimčaci  
Samaritanci  Kripto-Jevreji
Populacija
SAD  Izrael  Rusija
Irak  Španija  Portugal  Gibraltar
Italija  Poljska  Njemačka  BiH
Latinska Amerika  Francuska
Engleska  Nizozemska  Kanada
Australija  Mađarska  Indija
Turska  Grčka  Afrika
Iran  Kina  Pakistan  Rumunija
Denominacije
Alternativni  Konzervativni
Humanistčki  Karaite  Liberalni  
Ortodoksni  Rekonstructionistički
Reformski  Obnova  Tradicionalni
Jezici
Hebrejski  Jidiš
Judeo-perzijski  Ladino
Judeo-aramejski  Judeo-arapski
Historija
Kronologija  Vođe
Drevna  Kraljevina Juda
Hram
Babilonsko izgnanstvo
Yehud MedinataHasmonejci  Sanhedrin
Šizme  Farizeji
Jevrejsko-rimski ratovi
Kršćanstvo i judaizam
Islam i judaizam
Dijaspora  Srednji vijek
Sabatejci  Hasidizam  Haskalah
Emancipacija  Holokaust
Alija (arapska  sovjetska)
Izrael (historija)
sukob sa Arapima  Zemlja Izrael
Baal teshuva  Progoni
Antisemitizam (historija)
Politika
Cionizam
(radnički  revisionistički
religijski  zeleni  opći)
Bundizam  Svjetski Agudath Israel
Jevrejski feminizam  Izraelska politika
Jevrejska ljevica  Jevrejska desnica
v  r  u

Jevrejski jezici označavaju grupujezika idijalekata koji su se razvili u raznimjevrejskim zajednicama širom svijeta, a najviše uEvropi,zapadnoj Aziji iSjevernoj Africi. Najuobičajeniji način njihovog nastanka bilo je posuđivanjehebrejskih riječi fraza - korištenih za izražavanje specifično jevrejskih koncepata - u lokalne govore. Često su se pisali hebrejskim slovima, uključujući blokove koji se koriste u današnjem hebrejskom iraši pismu. Zbog međusobne izloiranosti mnogih jevrejskih zajednica, mnogi jevrejski jezici su zadržali rječnik i lingvističke strukture davno nakon što su one nestale u jezicima od koji su originalno nastali. Najrašireniji od svih jevrejskih jezika razvijenih u dijaspori jejidiš, koji se među Jevrejima govorio više nego ijedan drugi jezik u historiji;Ladino, jezik sefardskih Jevreja koji je u upotrebi bio preko pet vijekova; ijudeo-arapska grupa jezika kojom se preko jednog milenijuma govorilo uarapskim zemljama.

Hebrejski jeliturgijski jezik judaizma (odnosnoleshon ha-kodesh, "sveti jezik"), odnosno jezik na kome su napisani jevrejski sveti spisi (Tanakh), te svakodnevni govor Jevreja kroz vijekova. Do 5. vijeka pne. se hebrejskom kao svakodnevni govor uJudeji pridružio srodniaramejski jezik.[1] Do 3. vijeka pne. Jevreji u dijaspori su počeli govoritigrčki.

Hebrejski je kao svakodnevni govor obnovioEliezer ben Yehuda nakon svog dolaska u Palestinu 1881. Suvremeni hebrejski je danas službeni jezik Države Izrael. Nije se koristio kaomaternji jezik odtanajskh vremena[1], tj. od 200. n.e. Preko šesnaest vijekova hebrejski se koristio gotovo isključivo kao liturgijski jezik, odnosno kao jezik kojim je pisana većina judaističkih knjiga, dok se svakodnevno hebrejski govorilo samo naSabat.[2] Vijekova su Jevreji umjesto hebrejskog govorili dijalekte jezika oblasti u koje su se doselili, često razvijajući zasebnedijalekte ili stvarajući nove jezike.Jidiš je judeo-germanski jezik koga su razviliAškenazi koji su migrirali uCentralnu Evropu, aLadino, također poznat kao Judezmo i Muestra Spanyol, judeo-španski jezik su razviliSefardi koji su živjeli naIberijskom poluotoku. Zbog mnogih faktora, uključujućiHolokaust nad evropskim Jevrejima,jevrejski egzodus iz arapskih zemalja i masovnu emigraciju jevrejskih zajednica iz drugih zemalja, drevni i zasebni jezici jevrejskih zajednica, uključujućijudeo-gruzijski,judeo-arapski,judeo-berberski,krimčakski,Judeo-Malayalam i mnogi drugi su izašli iz upotrebe.

Tri najraširenija jezika među današnjim Jevrejima su engleski, suvremeni hebrejski i ruski. Uz njih se koriste i neki romanski jezici kao francuski i španski.

Bibliografia

[uredi |uredi kod]

Reference

[uredi |uredi kod]
  1. 1,01,1Grintz, Jehoshua M."Hebrew as the Spoken and Written Language in the Last Days of the Second Temple."Journal of Biblical Literature. March, 1960.
  2. Parfitt, T. V. "The Use of Hebrew in Palestine 1800–1822."Journal of Semitic Studies, 1972.

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Jevrejski_jezici&oldid=42391272
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp