Bokasa je rođen 22. februara 1921. kao jedno od dvanaestoro dece poglavice sela Bobangi, na ivici tropske šume oko 80 kilometara od Bangija. Otac mu je ubijen 1927, a majka je izvršila samoubistvo. Odrastao je u hrišćanskom misionarskom internatu. Učitelji u školi su mu dali ime Žan-Bedel. Pridružio se vojsci 1939. Borio se u Drugom svetskom ratu u Kongu i Evropi na straniSlobodnih francuskih snaga. Posle se borio uIndokini i Alžiru. Vojnim snagama Centralnoafričke Republike pridružio se 1. januara 1962. gde je brzo napredovao. Predsednik države i Bokasin rođakDavid Dako ga je 1964. postavio na položaj šefa generalštaba.
Bokasa je na vlast došao vojnim udarom 1. januara 1966. i postao predsednik Centralnoafričke Republike. Iako je njegov režim sproveo mnoga ubistva i zločine, bio je relativno popularan. Zagovarao je blisku saradnju susednih afričkih zemalja i uživao podršku Francuske. Osuđivao je korupciju i buržoaziju, a cenio zemljoradnju. Sredinom 1970ih deklarisao se kao musliman i promenio ime (Salah Edin Ahmed Bokasa) da bi dobio finansijsku pomoć Libije. Dana 4. decembra 1976. proglasio se za cara Bokasu I, a država je dobila ime Centralnoafričko carstvo. Godinu dana kasnije odžana je raskošna ceremonija krunisanja sa 5000 zvanica koja je bila inspirisana ceremonijom krunisanjaNapoleona 1804. Do 1979. Bokasina popularnost je opala. Januara te godine njegov režim je u krvi ugušio socijalni protest gimnazijalaca.
Dok je bio u poseti Libiji Bokasa je zbačen vojnim udarom 20. septembra 1979. Vojni udar je organizovala i pomogla Francuska. Na vlast se vratio David Dako koji je proglasio povratak republike. Bokasa je izbegao uAbidžan na 4 godine, pa u Francusku. Godine 1986. vratio se u zemlju kada je čuo glasine da će biti dočekan kao Napoleon po povratku sa Elbe. To se pokazalo kao neistina. Bokasa je uhapšen i 1987. osuđen na smrt zbog ubistava, torture i pronevera. Optužbe zakanibalizam su odbačene. Kazna je kasnije preinačena u zatvorsku. Pomilovao ga je predsednikAndre Kolingba 1993. Bokasa je umro od srčanog udara 3. novembra 1996.
PredsednikFransoa Bozize ga je rehabilitovao 1. decembra 2010. na 50. godišnjicu nezavisnosti zemlje.