Jane Austen rođena je uSteventonu16. prosinca1775. kao kći Georgea Austena (1731-1805) i Cassandre Austen (prije Leigh; 1739-1827). Tu je provela veći dio života i nikad se nije udavala. Imala je šestoro braće i stariju sestru Cassandru s kojom je bila jako bliska. Jedini portret Jane Austen je loše obojana skica njene Sestre koja se nalazi uLondonu. Njena braćaFrancis i Charles otišli su na more i postaliadmirali. Osnovno obrazovanje dobila je1783; prvo uOxfordu, pa uSouthamptonu. Od1785 do1786 polazila je Školu za djevojke uReadingu. Jane Austen je dobila obrazovanje veće od normalnog koje su dobivale tadašnje djevojke, pa se već rano posvetila pisanju i prvu priču objavila je već1789.
"Koliba" u kojoj je Jane Austen provela zadnjih 8 godina njena života (danas je muzej)Obiteljski grb Austenovih
Jenain život bio je relativno dosadan, bez nekih posebnih događanja. Godine1801. njezina obitelj preselila se uBath, što je bila scena mnogih njenih djela (iako je Jane Austen, kao i njezin lik Anne Elliot "ustrajala u neneklonosti prema Bathu"). Godine1802 Jane je dobila poudu za brak od bogatog, ali "krupnog i nezgrapnog" čovjeka pod imenomHarris Bigg-Wither koji je bio 6 godina mlađi od nje. Takav brak "osigurao" bi joj i oslobodio je nekih običaja i "ovisnosti" koje su odavale osobnostiusidjelice koja se moa oslanjati na vlastitu obitelj. Takve okolnosti utjecale su na nju da pristane, no idući dan se predomislila i odbila je brak. Bilo je izvjesno da ga nije voljela. Nakon smrti oca1805., Jane, njena sestra i majka preselile su se uSouthampton sa bratom Francisom i njegovom obitelji gdje su živjeli 4 godine, dok se1809. nisu preselili uChawton. Tu je njezin brat Edward imao imanje i kolubu gdje je im je dopustio da žive. Njihova kuća danas je otvorena za javnost.
Jane je nastavila miran život sa svojom obitelji. Godine1816. počela je patiti od slabog zdravlja. Danas se misli da je imalaAddisonovu bolest, čiji uzrook tada nije bio poznat. Boles je imala i uspona i padova, no1817. se pogoršala i Jane je morala otputovati uWinchester. Tu je umrla dva mjeseca poslije (18. svibnja1817.) i pokopana je ukatedrali.
Pošto je bila odana suvremenoj kovneciji za književnice, jane je svoja djela izdavala anonimno. Njena djela doživjela su znatan uspjeh, no njezina anonimnost ju je udaljavala iz važnih literernih krugova. Iako su sva njezina djela bila ljubavni romani, pisani pod utjecajemromantizma uengleskoj književnosti, Jane nije bila romantičar. Snažne emocije uglavnom donose opasnost u romanima Jane Austen i mlada djevojka koja vježba suzdržanost prije će naći sreću od one koja bježi sa svojim voljenim. Njena djela bila su sličnija djelima književnika kao što suDavid Hume iJohn Locke nego djelima njenih suvremenika kao što suLord Byron iWilliam Wordsworth. Među njenim najjačim inspiracijama smatraju seSamuel Johnson,William Cowper,Samuel Richardson,George Crabbe iFanny Burney.
Njezin posmrtno objavljeniromanOpatija Northangersatiriziragotička djelaAnn Radcliffe, no Jane je najpoznatija zbog svojti djela za odrasle koje se danas poprimile oblike socijalno pronicljivih komedija manira. Ta djela, posebnoEmma, često su citirana zbog svoje savršenosti forme, dok današnji kritičari pokušavaju iz zemlje iskopati novu prespektivu o Janeinim oštrouminm komentarima o predvidljivosti neudatih prefijnenih žena na početku1800ih.Zakon o nesljeđivanju i oporuke sav novac i nasljeđe uglavnom su davali muškim nasljednicima.
Njena djela su jako dobro pimljena kada su izdana, aSir Walter Scott ju je posebno pohvalio:
"Mlada dama ima talent za opisivanje miješanja osjećaja i ljudi iz običnog života što je meni nešto najljepše s čim sam se ikad upoznao."
"Osoba koja je prva predstavila točno određeni moderni ljudski karakter i kulturu gdje se nalazila je Jane Austen. Nikad prije moralni život nije prikazan kakav je, nikad prije nije otkriveno da je tako kompleksan, težak i zamoran.Hegel govori o "sekularizaciji spiritizma", kao primarnu karakteristiku moderne epohe, a Jane Austen je prva koja nam govori što se pod time podrazumjeva. Ona je prva književnica koja predstavlja društvo, opću kulturu, koa ulogu u moralnom životu, pojašnjavajući pojmove kao "otvorenost" i "vulgarnost" koje nijedna era prije te nebi shavatila, i koji su toliko suptilni da se opiru korištenju, i toliko moćne da se nitko ne može odušijeti njihovoj vladavini. Ona je prva koja je postala svjesna terora koja vlada našim moralnim svijetom, svuda pristni anonimni sud na koji reagiramo, nužnost koju osjaćamo da pokažemo čistinu našeg sekularnog spiritizma, čija su mračna i dubiozna mjesta brojnija i tamnija od onih u religioznom spiritizmu, koja ispituju naš život i stil u pitanje. . ."
Također su bile i negativne kritike za njezina djela koje su bile tako oštre da su znale govoriti da piše ne-književno, aCharlotte Brontë je kritizirala je njen uski opus:
"Bilo što kao toplina ili entuzijazam, bilo što energično, jako, iskreno, je krajnje nepotrebno u hvaljenju ovih djela: sve takve demonstracije autorica bi opuznala sa dobro odglumljenim podsmijehom, bi bilo "outré" ili ekstravagantno. Svoj posako u kojem ocrtava život profinjenih dama u Engleskoj radi začuđujuće dobro. U crtežu postoji doza Kineske vjernosti i finoće. Ona nabire čitaća bez ičega odlučnog, uzrujava ga sa ničim dubokim. Ona ne poznaje osjećaje o kojima piše: ona odbija i partnera za razgovor sa tim burnim sestrinstvom...Što gleda oštroumno, što govori sposobno, hoda fleksibilno, odgovara joj za proučavanja: no što udara brzo i puno, na očigled sakriveno, što krv projuro kroz to, što je neviđeno sjedalo života, što je osjećajna meta smrti -- to gospođica Austen ignorira...Jane Austen je bila puna i jedna od nejvaćih osjećajinh žena, no jako nakompletna i neosjetljiva (neneosjećajna) žena, ako se to čuje -- ne mogu si pomoći !".
"Jane Austen ? Ma, ići ću toliko daleko da ću reći da je svaka knjižnica koja nema knjigu od Jane Austen dobra knjižnica, makar ne sadržavala nijednu drugu knjigu."
Janeina literarna snaga leži u ocrtavanju likova, posebno žena, sa delikatnim i nježnim potezima koji izlaze iz prirodnih i svakodnevnih incidenata iz srednje i više klase, odakle uglavnom dolaze njezini likovi. Njezini likoi, naoko obični, ispunjeni su čvrstoćom i preciznošću, i sa takvim važnim detaljom da održe svoju idivudualnost kroz cijelu radnju, i neobojani su njezinom vlastitom osobnošću. Njezin pogled na život izgleda dobar, sa malim dodatkom nježne, ali oštroumneironije.
Neki suvremeni čitatelji svijet koji opisuje mogu smatrati, u kojem je glavni ljudski cilj avanturistička udaja, neliberernim i nemirnim. U njenoj eri opcije su bile limitirane, i žene i muškarci su se vjenčavali zbog financijskih razloga. Ženski autori su pisali u uskom opusu romance. Dio Janeine prominentne reputacije leži na tome kako dobro ona integrira poglede na ljudsko stalje uz uvjerljivu ljubavnu priču. Velik dio tenzije u njenim romanima proizlazi iz balansiranja financijskih potreba protiv drugih problema: ljubav, prijateljstvo i moral.
Djela Jane Austen smatraju se važnim karikama engleskog literernog kanona. Uči se nasveučilištima i česta je tema mnogih školskih satova i kritika.Razum i osjećaji je nedavno držan jako visoko jer su ga proučavali učenici zbog prezentiranja društvene strukture i razvoja likova. Romani su također čitani diljem svijeta bez ikakvih akademskih obveza, čisto iz užitka.
Neka njena nedovršena i kraća djela, počevši1870. (prije toga bili su poznati samo njezinoj obitelji). Jedna od kuća gdje je živila, u okoliciBatha je danas javni muzej.
.jpg)
