| Ivan Supek | |
| Rođenje | 8. april1915. Zagreb |
|---|---|
| Smrt | 5. mart2007. (91 godina) Zagreb |
| Državljanstvo | hrvatsko |
| Narodnost | Hrvat |
| Polje | Fizika |
| Institucija | Sveučilište u Leipzigu Medicinski fakultet u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti |
| Alma mater | Sveučilište u Zagrebu |
| Akademski mentor | Friedrich Hund |
| Poznat po | formulacija diferencijalne jednadžbe za električnu vodljivost metala pri niskim temperaturama |
| Istaknute nagrade | Republička nagrada "Ruđer Bošković" (1960.) Republička nagrada za životno djelo (1970.) |
Ivan Supek (Zagreb, 8. travnja 1915. – Zagreb, 5. ožujka 2007.),jugoslavenski ihrvatskifizičar,filozof i književnik.
Nakon mature 1934. godine upisuje studijmatematike,fizike ifilozofije na Filozofskom fakultetuSveučilišta u Zagrebu, te nastavlja studij uBeču,Parizu,Zurichu iLeipzigu. 1940. godine doktorira fiziku i filozofiju u Leipzigu pod vodstvom fizičaraWernera Heisenberga, s kojim nastavlja rad na kvantnoj teoriji polja do1943. godine. Kasnije se bavio istraživanjem teorije metala na niskim temperaturama te je poznat po otkriću diferencijalne jednadžbe za električnu vodljivost materijala na tim temperaturama.
1941. u Njemačkoj je uhićen odGestapa, ali ga spašava Heisenberg pod izlikom da mu treba asistent bez kojega ne može provoditi daljnja istraživanja. Pridružuje se antifašističkom pokretu. Vraća se u Zagreb i djeluje od 1943. u Prosvjetnom odjeluZAVNOH-a. 1944. u Topuskom održio je zapaženi govor o znanosti, na kojem je i uputio prvi javni apel protiv upotrebe nuklearnog oružja. Nakon toga prekida s Partijom.
God. 1946. postao je profesor teorijske fizike na Sveučilištu u Zagrebu, gdje vodi grupu studenata koji fiziku u Zagrebu podižu na europsku razinu. 1950. godine vodi gradnjuInstituta Ruđer Bošković i postaje njegov prvi direktor. Godine 1958. isključen je iz Instituta zbog protivljenja planovima jugoslavenske Federalne Komisije za Nuklearnu energiju za izraduatomske bombe (predsjednik te komisije bio je Aleksandar Ranković).
God. 1960. postao je stalnim članomHrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Iste godine osnovao jeInstitut za filozofiju znanosti i mira kao odjel HAZU (tadaJugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Institut je bio sjedište jugoslavenske konferencije svjetske organizacije protiv nuklearnog naoružanjaPugwash, među čijim je osnivačima, i organizacijeSvijet bez bombe, čiji je također suosnivač i predsjednik. 1966. inicira izdavanje tromjesečnikaEncyclopedia moderna.
God. 1969. postao je rektorom Sveučilišta u Zagrebu, te je 1970. inicirao osnivanjeInteruniverzitetskog centra u Dubrovniku (IUC). ZaHrvatskog proljeća na popisu je nepoželjnih javnih ličnosti te je nakon konferencije u Karađorđevu prisilno isključen iz javnog života te više od 15-ak godina nije mogao istupati u javnosti.
God. 1976. potpisao je Dubrovnik-Philadephia deklaraciju u društvuLinusa Paulinga iPhilip Noel-Bakera teRoberta Pecceija. Održao je predavanja na mnogim svjetskim sveučilištima.
Bio je predsjednik HAZU u dva navrata (1991. do 1997.). Kritičar je procesa globalizacije i zagovornik teze o socijalnoj jednakosti.
Umro je u svom stanu u Zagrebu 5. ožujka 2007. nakon duge bolesti.
U spomen na Ivana Supeka, gimnazija uZagrebu nosi njegovo ime kaoX.Gimnazija Ivan Supek.[1]
Supek je autor brojnihromana idrama s filozofskim, političkim i znanstveno-fantastičnim temama. Njegov romanProces stoljeća priča je o procesu protiv poznatog američkog fizičaraRoberta Oppenheimera. Popis njegovih radova može se pronaći na njegovoj stranici priHAZU.
