| Biografske informacije | |||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Puno ime | Ivan Gubijan | ||||||||||
| Rođenje | 14. lipnja1923. Bjelovar | ||||||||||
| Smrt | 4. siječnja2009. Beograd | ||||||||||
| Državljanstvo | |||||||||||
| Sportska karijera | |||||||||||
| Discipline | Bacanje kladiva | ||||||||||
Medalje
Ivan Gubijan (Bjelovar,14. lipnja1923. -Beograd,4. siječnja2009.[1]),hrvatski atletičar u disciplinibacanje kladiva, osvajač srebrne medalje naOlimpijskim igrama u Londonu 1948. Rođen je u Bjelovaru. U djetinjstvu je promatrao treninge u bacanju kladiva, proslavljenog atletičaraPetra (Pedra) Goića, koji je bio višestruki prvakČilea iJužne Amerike, a na kraju karijere, doselio se u Bjelovar. Kasnije su zajedno trenirali. Prije drugog svjetskog rata Gubijan je bio član Sokola u Bjelovaru. Atletiku je poslije trenirao u HAŠK-u. Poslije rata snašla ga je sudbina brojnih hrvatskih vrhunskih športaša koji su ako su se i dalje namjeravali baviti športom, morali prijeći u vojni klub CDJA Partizan. Bio je član sportskog kluba "Partizan" Bjelovar.[nedostaje referenca] Osvojio je 1. mjesto naBalkanskim atletskim igrama1946. godine, a na Europskom prvenstvu iste godine bio je 8 u kvalifikacijama s rezultatom 45,11 m. Bio je prvak Jugoslavije u bacanju kladiva pet puta (1948.,1949.,1950.,1952. i1953. godine). Postavljao je nove rekorde države od 56,22 do 59,69 m. NaOlimpijskim igrama u Londonu 1948., imao je status pritajenog favorita. Dan prije natjecanja dobio jesunčanicu, no usprkos tome u kvalifikacijama je već prvim hicem osigurao finale. U finalu je čak vodio s hitcem od 54,27 m, ali ga je pretekaoMađar Nemeth. Ivan Gubijan je osvojio srebrnu medalju. Prvi je hrvatski atletičar, koji je osvojio medalju naOlimpijskim igrama. Drugi jeHrvat, koji je osvojio olimpijsku medalju u pojedinačnimšportovima, nakonMilana Neralića, koji je osvojio broncu umačevanju1900. godine. Na Europskom atletskom prvenstvu1950. godine, bio je 4. s rezultatom 53,44 m. Godinama je bio u vrhu bacača kladiva u svijetu. Došao je naOlimpijske igre u Helsinkiju 1952. kao jedan od glavnih favorita. Prije natjecanja se nepažnjom svog fizioterapeuta namazao pogrešnom masti za zagrijavanje, koja mu je izazivala neizdrživ svrbež. Bio je tek 9. s rezultatom 54,54 m. Bio je 7. u kvalifikacijama na Europskom prvenstvu1952. s rezultatom 56,75 m. Nastupao je na natjecanjima do1976. godine i 53. godine života. Nakon aktivnog bavljenja športom, živio je uBeogradu kao nastavnikfizike.
| |||||||||||