Jezgru Talijanima daju drevniLatini koji su asimilirali ostala italska plemena i nametnula imlatinski jezik. Ekspanzivnom politikomRima i osvajanjima rimske vojske (Rimljani) osvojena je do 272. pne. cijela Italija, pa da bi se nakon punskih ratova, iza 146. pne. počeli širiti ogromnim područjem Europe, Azije i Afrike. Već u II stoljećuRimsko carstvo seže od Iberskog poluotoka i Britanskog otočja doMezopotamije. Sa sobom Rimljani donose duhovnu i materijalnu kulturu. Grade ceste koje služe pokretima rimske vojske, akvadukte, arhitekturu, i što je veoma važno, šire latinski jezik. Latinizacijom domorodnih plemena u osvojenim krajevima nastaju u Europi novi narodi, prema njima, odnosno gradu (Rimu; Roma) prozvani Romanski narodi. Ove nove narode danas poznajemo kaoRumunje,Španjolce,Portugalce,Francuze,Retoromane,Valonce,MoldavceKatalonci,Arumunje ili Vlase i druge manje zajednice. -Talijana danas u Italiji (ne računajući raznorazne druge narode) ima preko 22 milijuna. Težak život, osobito na jugu, u Kalabriji i Siciliji, mnoge je otjerao u prekomorske zemlje, trbuhom za kruhom. U novim domovinama veoma su aktivni i kulturno i politički. PremaUN-ovim podacima u Italiji danas živi 65 nacija, dok Talijana danas ima uz Italiju u još 61 državi; uFrancuskoj (2005) preko milijun; u SAD preko 900,000; u Argentini 1,8 milijun i drugdje.
Korijen talijanskog imena nalazi se u eponimuItalus (grčki Italós). U grčkom mitu sin jeTelegoma iPenelope. Po drugim mitovima vođa je sicilijanskih Sikula ili pak Ligura . Ovaj eponim spominje se u raznim verzijama mitskih događanja. Možda je značajno napomenuti da je podanike priveo sjedilačkom životu, te ih vodio čak doLacija (zemlja Latina) gdje je dobio sinove Sicula i Roma. –Od Italusa narodi Italika dobivaju svoje ime, a ono se prenosi kroz stoljeća do tal. nazivaItaliani, engl.Italians, ili hrvatskogTalijani.
PorijekloTalijani su potomci starih plemena koja su se još početkom prvog milenija pne. nastanila u krajevima izmeđuAlpa, i po cijelomApeninskom poluotoku iSiciliji. Ovi narodi bijahu različitog porijekla. Najstariji su svakako biliLiguri iIliri, koje su talijanski preci potisnuli potkraj II. i početkom I. tisućljeća pne. Negdje u VIII stoljeću pne. između rijekeArno iTiber nastanili su se iEtruščani, koji su se u VII st. pne. proširili sve do rijekePo iKorzike. Bijahu u tim krajevima nastanjeni još mnogi narodi. Tako su u područjima oko današnjeVenecije živjeliVeneti, a niže na poluotokuMesapi (Messapii) iJapigi (Iapyges) uApuliji. Na Siciliji su živjeliSiculi,Sicani iElimi (engl. Elymi). –Sabinjani (Sabini) iLatini živjeli su u Laciju (Lazio) zajedno saFaliscima,Ekvima (Aequi),Hernicima iAusonima. UAbruzzima bijahuVestini,Paeligni iMarsi. –Frentani,Picenti iMarrucini naseljavali su središnju obaluJadrana.Samniti iLucani življaše uMoliseu iBasilicati. Sva su ova plemena utjecala na stvaranje kasnijih Talijana. Jezgru nove nacije svakako su dali oni narodi i plemena po kojima su Talijani dobili ime, zvali su se Italici ili Itali. Italici nisu bili jedno pleme, bijahu podijeljeni na 4 glavna plemena, to su: Latini, Falisci,Osci iUmbri ili Umbrijci. -Ovo bijahu vrijedni ljudi koji su živjeli od poljodjelstva i uzgoja stoke. Širenjem moći Rima (Roma) negdje od V stoljeća pne. italska plemena ušla su u sklop Rimske Republike i postali mu saveznici. Dobili su rimsko građansko pravo nakon savezničkog rata koji se vodio od 90. do 89. pne.
Fenička kolonizacija obala zapadnog Mediterana ograničena je u Italiji na Sardiniju i zapadnu Siciliju i prethodi Grčkoj. Nastaju punski (fenički) gradoviTrapani,Palermo,Cagliari. Dolazi do 3punska rata koji su se vodili 254-241. pne.; 218.-201pne.; i 149.-146. pne. Tokom 8 stoljeća pne. u Italiju dolaze Grci. Dolaze sa Eubeje, Argolide, Krete, Egejskih otoka i Lokrije, i naseljavaju se na južnim obalama od Campanije do Apulije i istočnoj i južnoj Siciliji. Ove grčke kolonije poznate su kao Magna Grecia. Grci su osnovali gradoveTaranto,Metaponto,Posidonia,Naxos (Taormina), Zancle (Messina), Pitecusa (Ischia). Korinčani osnivaju poznatuSiracusu (8. st. P.n.e.). Bilo je još gradova što ih osnovašeGrci. -Na sjeveru Italije javljaju seGali, oni prelaze Alpe i postupno naseljavaju rijeku Po.
Već tokom Bakrenog doba u području planine Alban, upravo južno od ušća Tibera, naseljena su plemena poznata kao Italici. Oni su agrikulturan i pastirski narod, među kojima i Latini. Italici pripadajuIndoeuropskim narodima unutar koje čine lingvistički skupinu. Latini osnovaše Rim sredinom 8. stoljeća pne. na jednom od brežuljaka (Palatin) u močvarnoj depresiji. Latini što življaše u gradu širili su se postepeno kroz period vladavine rimskih kraljeva:Romul,Numa Pompilije,Tul Hostilije,Anko Marcije i trojicom EtruščanaTarkvinije Prisko,Servije Tulije iTarkvinije Oholi. -Oholi bijaše posljednji rimski car.
Falisci, -veoma bliski sa Latinima, čije se neveliko područje prostiralo sjeverno i istočno od Rima. Njihova središta bijahu:Falerii,Faliscus iFerentinus. Ovaj narod zbog blizine Latina uskoro je nestao i asimiliran. Nestali su do nover ere .
Osci, -pripadaju osko-umbrijskoj grani Italika. Glavna im plemena bijahu Samniti, Marrucini, Paeligni, Vestini. Osci su se raširili središnjom i južnom Italijom, postupno asimilirajući razna domorodna plemena. U 5 stoljeću pne. njihov jezik se veoma raširio područjem što ga danas naseljavaju južni Talijani. Smatra se najarhaičnijim italiskim jezikom.
Umbri i susjedna plemena -U prvoj polovici prvog milenija pne. Umbri naseljavaju krajeve sjeverne obale Jadrana što se prostiru južnije od Venecije. Njima su srodniVolsci, Paeligni ili Peligni,Aurunci iPiceni. Za ove posljednje se smatra da su stranog porijekla, točnije nepoznatog. Za Picene se zna da su obožavali djetlića (latinski picus) kao svetu životinju. Pod jakim utjecajem Umbrijaca oni su naposljetku italizirani. -Volsci su živjeli južno od Rima i često se spominju u latinskim izvorima. PlemenaMarsi,Ekvi, Hernici i Sabinjani također pripadaše osko-umbrijskim narodima, vjerojatno srodni Umbrima. Gravitirali su prema Rimu , i veoma rano pali pod njihov utjecaj.
UHrvatskoj živi približno 30000 pripadnika talijanske nacionalne manjine. Pretežno su nastanjeni uIstri, naKvarneru i uDalmaciji gdje se smatraju autohtono stanovništvo. Tijekom XVIII stoljeća mnogobrojni talijanski obrtnici naselili su se na području gradaZagreba iSlavonije gdje njihovi potomci i danas žive. URijeci izdavačka kućaEDIT izdaje na talijanskom jeziku: dnevne novine "La Voce del Popolo", dvotjednik "Panorama", dječji časopis "Arcobaleno", kulturni časopis "La Battana", romane, zbirke pjesama te školske knjige i priručnike za potrebe talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj i u Sloveniji. U Rijeci u sklopu Hrvatskog Narodnog Kazališta "Ivan pl Zajc" djeluje Talijanska Drama (Dramma italiano). U sklopu riječkog i pulskog studija Hrvatskog radija emitiraju se svakodnevno vijesti na talijanskom jeziku.U nekim gradovima Istre i u Rijeci djeluju osnovne i srednje škole u kojima se sva nastava odvija na talijanskom jeziku.
Talijani su mediteranski narod, topao i srdačan, rado će podijeliti radosti života sa drugima. Vole pjesmu i ples i na glasu su kao šarmeri. -Padom Rimskog carstva na tlu Italije dolazi do velikih promjena. Počinje cvjetati kultura na vlastitom poluotoku. Javlja se renesansa, razvija se umjetnost i rađaju ljudi koji će ostaviti svoje tragove do danas širom globusa. Od vremena Augusta Cezara i Plinija, pa preko Galilea i Da Vincija rodili su se mnogi znanstvenici koji će olakšati život čovjeku. Još jeGalileo Galilei1592. učinio prvitermometar. Godine1800.Alessandro Volta pronalazi prvu bateriju. DvadesetogodišnjiGugliemo Marconi na postaji Poldhu, uCornwallu, eksperimentira saMorseovim znakovima, šalje tri slovas na udaljenost od preko 2,000 milja, preko Atlantika na Newfoundland; godinu1932. možemo smatrati rođenjem radio telekomunikacija, prvog kratkovalnog radio aparata na svijetu. Talijani mnogo utječu i na glazbu. Muzičke bilješke u Italiji stare su preko 1000 godina, a prva opera izvedena je prije kojih 400 godina. PoznatiBartolomeo Cristofori (1655–1732) prvipijano napravio je prije nekih 300 godina.
Italija, bogata europska zemlja živi od industrije i uslužnih djelatnosti. Poljoprivreda je na zadnjem mjestu a proizvodi sevoće,povrće,grožđe, maslinovo ulje,krumpir,soja, išećerna repa. Ribarstvo je značajno jer Talijani vole ribu i imaju jaku ribarsku flotu. Bogatstvo ipak nije ravnopravno raspodijeljeno. Jug je ostao siromašan, i toga radi opustjela su mnoga sela. Mnogi južni Talijani sele u urbana središta sjevera ili druge zemlje za boljim životom i lakšom zaradom.
Poljoprivreda iribarstvo ostalo su glavna zanimanja Talijana sa juga. Proizvode voće i povrće za svoje potrebe, maslinovo ulje i vino i malo poznata durum pšenica (vrsta pšenice; Triticum durum, zvana i macaroni-pšenica). Neke obitelji posjeduju farme, i one su većinom malene.
Talijani, bogati ili siromašni, vole se proveseliti uz pjesmu, ples, vino i dobru hranu. Talijani održavaju kroz godinu razne festivale, pa tako i one vezane uz dobro jelo. Jedna od najskupljih gljiva na svijetu,tartuf, uzrok je raznim festivalima hrane koji se održavaju po mnogim talijanskim gradovima. Tokom prva dva vikenda pretposljednjeg mjeseca u godini u toskanskom gradićuGiovanni d’Asso održava se festival tartufa. Uz njih možemo naći i gastronomski sirparmezan iVino Chianti. Uz tartufe naravno idu iravioli,carpaccio (klasično: dimljena govedina) i parmezan. Slično je i po drugim talijanskim gradovima:San Miniato, također u Toskani;Aqualagna u provinciji Pesaro;Bobbio u Emiliji;Alba u Piemontu;Calestano u provcinciji Parma; iSavigno u provinciji Bologna.
Glazba ima veliku ulogu u životu Talijana. Ljubav prema glazbi odrazila se i u i kroz duhovnu i materijalnu kulturu Talijana. Oni su i danas dobri pjevači, a mladić se djevojci udvarao serenadom ispod prozora. Glazba se uvukla u sve pore života. Njihovi najpoznatiji majstori u izradi glazbenih instrumenata su već spomenuti Bartolomeo Cristofori sa prijelaza iz 17 u 18. stoljeće. -Andrea Amati i sinovi Antonio i Girolamo, teAntonio Stradivari iGiuseppe Guarneri, svjetski su poznati majstori u izradi violina. Talijanska glazba, od opere (kao što jeLa Traviata) pa do popularne glazbe svakodnevna je u talijanskom životu. Nose je svuda sa sobom. Sa plesom, koji je usko vezan uz glazbu isti je slučaj. Ne samo u Italiji, oni su ga sa sobom donesli i u druge krajeve gdje su se naselili. I dan danas u Americi Talijani su ponesli i proslavili tarantellu, prati gamandolina, talijanska gitara.
Spaghetti bolognese, kulinarski i Ragù alla Bolognese, danas se u restoranima mogu dobiti posvuda, osobito tamo gdje ima Talijana
Kuhinja Talijana je upravo ona, 'Talijanska kuhinja', poznata širom svijeta. Još jeMarco Polo, rođen možda naKorčuli, inače mletački državljanin, izKine je donesao tjesteninu, danas poznatu kaoSpaghetti (u značenju uzice), Talijani više danas ne mogu bez nje. Špageti itjestenina zavladali su talijanskim stolom. Obožavaju je sa sosom odrajčica ili sa mljevenim mesom i nazivaju prema gradovimaspaghetti milanese ispaghetti bolognese. Spaghetti bolognese nazivani kulinarski i Ragù alla Bolognese, pripremaju se od kuhanih špageta i prelijevaju sa sosom od mljevene govedine, sa dodatkom olivinog (maslinovog) ulja,luka,mrkve,origana,celera, sosa od rajčice i nešto crvenogvina, po želji se dodaje ičili-papričica. Druga jela sa tjesteninom također su omiljena, a Talijani su njima 'osvojili ' svijet. Osobitu popularnost stekla je 'pizza', postala je toliko popularna da se širom svijeta otvaraju ugostiteljski objekti (pizzeria) za posluživanje ove poslastice. Korijeni porijekla ove hrane, čini se, dosežu skroz do vremena, smatra Cliff Lowe ([https://web.archive.org/web/20061022052941/http://www.inmamaskitchen.com/FOOD_IS_ART/pizzahistory.html Arhivirano 2006-10-22 naWayback Machine-u Pizza history]), grčke kolonizacije južnih obala današnje Italije. Okrugla pljosnata lepinja posipa se i prekriva maslinovim uljem, sosom od rajčice, sirom i drugim. Danas od bezbrojnih vrsta pizza možemo spomenuti na primjer Buffalo Chicken Pizza sa pilećim prsima, koju se u američkoj Philadelphiji može nabaviti kao autentična talijanska hrana. –Kako su Talijani, poputGrka, mediteranski narod uveliko okrenut moru, naravno da veliku ulogu u kuhinji ima i riba, a u mediteranskom duhu i kvalitetna vina i maslinova ulja.
.jpg)
