Iraklion iliHeraklion (grčki:Ηράκλειο,Irákleio,talijanski:Candia), je najveći grad na otokuKreti, i sjedištegrčkePeriferije Kreta, iPrefekture Iraklion. To je četvrtigrčki grad po veličini sa svojih 137 711 stanovnika. Vijekovima je grad bio poznat podvenecijanskim imenomCandia (Kandija), imenom koje jemletačka inačica grčkog imena mjesta Χάνδαξ ili Χάνδακας, koje je pak došlo izarapskog: rabḍ al-ḫandaq (Utvrda u rovu). Za vrijemeOtomanskog carstva, naselje se i nadalje zvalo Kandija ( kao i cijeli otok).
U lokalnom žargonu građani zovu svoj grad Κάστρο (Kástro: dvorac, utvrda), a sebe Καστρινοί (Kastrinoí: dvorjani).Ostatciminojskog dvorcaKnosos, koje je pronašaobritanskiarheologArthur Evans, nalaze se u neposrednoj blizini grada.
Iraklion se nalazi blizu arheološkog nalazaminojskog dvorcaKnosos, koji je bio središte velike kulturebrončanog doba uEgejskom moru.[2] Gotovo je sigurno da je postojala i luka na mjestu današnjeg Irakliona u to doba (2000. pne., ali zasada nisu pronađeni nikakvi arheološki nalazi koji bi to sa sigurnošću potvrdili.
Današnji grad Iraklion osnovali susaracenski prognanici izAndaluzije824 ne. pod vodsvomemiraAl-Hakama I, koji su u potrazi za novom zemljom doplovili doKrete i zauzeli na prepad otok odBizanta.Oni su izgradili opkop oko zidina grada, i nazvali ga zbog toga ربض الخندق (arapski: rabḍ al-ḫandaq, Dvor u rovu, opkopu). Saraceni su gradsku luku, koristili kao sigurno utočište za piratske brodove, koji su vršili prepade na bizantske brodove i naselja u tom dijeluEgejskog mora.
961. godine,bizantska vojska pod komandomNikifora II ( koji je kasnije postaocar), napala je grad i poslije duge opsade ga zauzela, nakon toga svi stanovnici su pobijeni, a grad je do temelja uništen i zapaljen. Grad je obnovljen pod imenomKandaks, ostao je pod bizantskom vlašću slijedećih 243 godine.
Venecijanci su grad još bolje utvrdili, izgradivši gigantski zid (na pojedinim mjestima 40 metara debeo) oko grada sa 7 bastiona i utvrdom u luci. Grad je prezvan uCandia, i postao je sjedište otočnog dužda. Kreta je za vlastiPresvijetle republike bila poznata kao -Regno di Candia (Kraljevstvo Kandija) i bila je upravno središte brojnih egejskih otoka, kojima su upravljali Venecijanci.
Da učvrste svoju vlast -Venecijanci su od1212 godine stali naseljavati venecijanske porodice naotok. Ovaj ljudski inženjering doveo je do interesantne interakcije dviju kultura, do razdoblja poznatog kaoKretska renesansa, koji se naračito ogledao uknjiževnosti iumjetnosti.
Nakon Venecije, Iraklion je, kao i cijeli otok Kreta, pao podOsmansko Carstvo. To se desilo za vrijemeKandijskog rata (1645–1669), i osmanske opsade grada koja je trajala punih 22 godine (od1648 do1669, pa je po trajanju ispala najdulja opsada u historiji). U završnoj fazi opsade, koja je trajala punih 22 mjeseca 70 000 Turaka, 38 000 kretskih kmetova, kao i 29 088 kršćanskih branitelja grada stradali su kao žrtve te dugotrajne opsade.[3]
Za turske vlasti grad se službeno zvaoKandija (kao i cijeli otok Kreta), neslužbeno su ga njegovi grčki stanovnici zvaliMegalo Kastro (Velika tvrđava). Za vrijeme otomanske uprave podignula se razina mulja u luci, tako da je luka postala neupotrebljiva za veće brodove, pa je postupno lukaKanija sjevernije od Irakliona postala važnija, i veće naselje .
1898 godine osnovana jeAutonomna državaKreta pod formalnim suverenitetomsultana, i nominalnim vodstvom grčkog kneza Đorđa, a zapravo pod međunarodnim starateljstvom velikih sila. Velike sile su i direktno preuzele upravu nad otokom između(1898-1908), a Kandija je bila dioBritanske zone. U to vrijeme grad je preimenovan u današnje imeHeraklion, porimskoj luciHeracleum (nazvanoj tako po grčkom junakuHeraklu), za koju se i dan danas ne zna gdje je točno na Kreti bila.
Heraklion je zajedno sa cijelim otokom Kretom, pripojen [[Kraljevina Grčka|Kraljevini Grčkoj1913 godine.
Međunarodniaerodrom Iraklion -Airport Nikos Kazancakis( grčki pisac i filozof), nalazi se na 5 km istočno od središta grada. Aerodrom Iraklion povezan je sa svim važnijim grčkim gradovima na kopnu, kao i brojnim manjim odredištima na otocima po Egejskom moru, kao i brojnim evropskim aerodromima.
