Ilidža | |
|---|---|
 | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Sarajevo |
| Uprava | |
| • Načelnik | Nermin Muzur |
| Površina | |
| • Ukupno | 136,77 km² |
| Stanovništvo (2013.) | |
| • Općina | 66.730 |
| • Naselje | 63.528 |
Ilidža je općina i naseljeno mjesto koji funkcionira kao zapadnopredgrađeSarajeva. Ilidža je najstarije naseljeno područje Sarajeva bogato prirodnim ljepotama, s gradom povezanotramvajem iautoputem.
Općina Ilidža jedna je od devet općinakantona Sarajevo. Smještena je na središnjem dijelu važnog prirodnog magistralnog pravca koji ide dolinom rijekaBosne iNeretve, povezujući srednjuEuropu na sjeveru iJadransko more na jugu. Za samo 2h i 45 min. vožnje kolima može se s Ilidže, koja je na 490 m nadmorske visine, spustiti na obalu Jadranskog mora i uživati u blagojmediteranskoj klimi.
Ti utjecaji su kako gospodarski tako i urbani u najširem smislu (kultura, obrazovanje, zdravstvo, sport i razonoda, uprava itd.). Veze u prostoru ostvarene su preko osnovnih prometnih pravaca koji ujedno znače i urbane razvojne okosnice. Centralnu točku u kojoj se sustižu ovi razvojni pravci čini Općina Ilidža u Sarajevskom polju. Ona je dio urbane cjeline Sarajeva, ali s naglašenom morfološkom i urbanom izražajnošću i okolnostima. Prirodni resursi, drastično različiti od kotlineMiljacke u kojoj se smjestilo Sarajevo, određuju tu njenu prepoznatljivu sliku. Ilidža je banjsko i klimatološko lječilište, rekreacijski centar i izletište.
Smještena je na 490 metara nadmorske visine, 12 km jugozapadno od centra Sarajeva. Prijerata ukupna površina područja Općine obuhvaćala je 162 km2. Daytonskim sporazumom od dijela općine formirana je općinaIstočna Ilidža, tako da ukupna površina sada iznosi oko 136 km2.
Reljef područja Ilidža različitog je oblika - od tipičnog ravničarskog (28%) do brsko-planinskog (72%). Područje planine Igman prirodno je ograničilo općinu s jugozapadne strane. Upravo padine planine Igman čine prirodni amfiteatar idući od Krupca na istoku, prekoHrasnice do Blažuja i Raskršća na zapadu. Najveće rasprostranjenje u građi Igmana imajumezozojske naslage, uglavnom trijaske i jursko-kredne, predstavljene krečnjacima, dolomitima, pješčarima, glinicama, laporcima, kvarcnim pješčarima. Veliki dio teritorije općine Ilidža izgrađen je od kenozojskih tercijarnih (miocenskih) i kvartarnih tvorevina, koje su predstavljene glinovitim, ilovastim, šljunkovito -pjeskovitim i drobinskim nanosima. Sarajevsko polje karakteristično je po aluvijalnim naslagama od šljunska i pijeska, kao i riječne terase u dolinama rijeka na kojima su u gornjim nivoima naslage pretežno cementovane.
Klizišta kao savremeni egzogeni proces predstavljaju veliki problem i pravi su rizik pri gradnji i sanaciji objekata. Na području Ilidže evidentirano je 25 klizišta.
Glavnina teritorija je u porječju rijekeBosne, gdje se nalazi i popularno izletišteVrelo Bosne. U prvih nekoliko kilometara toka Bosna prima tri desne pritoke,Željeznicu (saTreskavice), Dobrinju (saTrebevića) iMiljacku (saJahorine iRomanije) i jednu lijevu, Zujevinu (saBjelašnice) sa Rakovačkim potokom. Taj mali prostor, pod imenom Sastavci, zbog obilja vodotokova, često je plavljen.
Do 600 metara nadmorske visine zastupljena ja umjereno kontinentalna klima, a iznad te visine postepeno prelazi kontinentalno-planinsku. Česte i karakteristične pojave tokom zime , u kotlinskim dijelovima su temperaturne inverzije, kada se formira inverzioni sloj. Ovakvo stanje može da traje od nekoliko dana, pa do nekoliko sedmica,posebno u gradskom području, što nepovoljno utiče na kvalitet zraka, u smislu povećane koncentracije štetnih čestica u atmosferi, zbog nemogućnosti razmjene zračnih masa. Na Ilidži je prosječno 124 dana sa kišnim padavinama i 42 sa snijegom. Područje Općine, u zimskim danima je prekriveno maglom, pa godišnje ima do 88 maglovitih dana. Maksimalna visina sniježnog pokrivača je 100 cm.
Kroz Ilidžu prolaze važne prometnice prema Jadranskom moru i Srednjoj Bosni,željeznička pruga Sarajevo-Ploče,autoput A1, kao i elektro, PTT, kanalizacijska i plinska mreža. Sa Sarajevom općina povezana jetramvajskom prugom. Na teritoriji općine Ilidža smješten jeMeđunarodni aerodrom Sarajevo.
Po posljednjem službenompopisu stanovništva iz 2013. godine, općina Ilidža ( jedna od gradskih općina Grada Sarajeva ) imala je 66.730. stanovnika, raspoređenih u 14 naselja.
| Nacionalni sastav | Općina | Naselje |
| Ukupno | 66.730 (100%) | 63.528 (100%) |
| Bošnjaci | 58.120 (87,1%) | 55.231(86,9%) |
| Srbi | 1.600 (2,4%) | 1.523(2,4%) |
| Hrvati | 3.030 (4,5%) | 2.911(4,6%) |
| ostali | 3.980(6,0%) | 3.863(6,1%) |
| Nacionalni sastav 1991. | ||||||
| Muslimani | 28.973 (42,96%) | |||||
| Srbi | 25.061 (37,16%) | |||||
| Hrvati | 6.914 (10,25%) | |||||
| Jugoslaveni | 5.134 (7,61%) | |||||
| ostali | 1.356 (2,02%) | |||||
Naseljena mjesta su:
Dio naseljenog mjesta Sarajevo, Almontaža, Bistrički Put, Blažuj, Buhotina, Butmir, Česma, Dobroševići, Doglodi, Donji Butmir, Donji Kotorac, Gaj, Gornja Mahala, Gladno Polje, Gornje Mladice, Gornje Telalovo polje, Gornje Vlakovo, Grabovina, Hendekuša, Hrasnica, Jasen, Kakrinje, Kakrinjski Put, Kamenjača, Kasindo, Kobiljača, Krupac, Lužani, Malo Polje, Mekote, Nova Ilidža, Obrovac, Osik, Osjek (Osijek), Otes, Pejton, Pijačna, Plandište (Plandišta), Rakovica, Riječica, Rudnik, Sokolović-Kolonija (Sokolovići), Stanjevac, Stojčevac, Stup, Stupsko Brdo, Suhodo, Suhodol, Šamin Gaj, Tibra, Vela, Veliko Polje, Vidovci, Vlakovo, Vrelo Bosne, Vreoca, Vrela, Zenički Put, Zenik i Zoranovići.
Na lokaciji poljoprivredne stanice uButmiru otkriveno je 1983 prahistorijsko naselje , najvećeneolitsko nalazište na prostoru južnoslavenskih zemalja. Prema radikarbonskim analizama, život u ovim naseljima trajao je od 5100. do 4500. godine prije naše ere:
Arheološko područje Butmir nalazi se na desnoj obali rijekeŽeljeznice i u relativnoj blizini izvora rijekeBosne. Terasa uz rijeku Željeznicu bila je vrlo pogodna za nastanak kasno neolitskog naselja. U pozadini te terase pruža se ravno zemljište pogodno za poljoprivrednu djelatnost. Blizina šumovitogIgmana omogućavala je nabavku drva i lov.
Veličina naselja iznosi oko 24 000 m2, tj. zauzima površinu 185x130 m. U Butmiru je otkriveno oko 90zemunica koje su grupirane u 5 skupina, a smatra se da je obuhvaćen samo dio naselja. Zemuničke jame bile su raspoređene u nekoliko skupina i kružno poredane oko slobodnih površina kao centralnih mjesta tih skupina. Stiče se dojam da su u tako grupiranim nastambama bili nastanjeni pojedini rodovi koji su zajedno živjeli unutar ovog naselja.
Naselje u Butmiru se među ističe najvećom raznovrsnošću kamenog i kremenog materijala. Najviše su zastupljeni raznovrsni tipovi strelica, kamenih sjekira, sjekira-čekića sa rupom za nasađivanje, čija je proizvodnja bila najrazvijenija baš u Butmiru, dugih retuširanih noževa i ostalih poznatih tipova alatki tog perioda.
Keramikabutmirske kulturne skupine je najraznovrsnija i najdekorativnija keramička roba u čitavoj prelaznoj zoni. U tehničkom pogledu to je najbolje izrađena keramika, a majstori su dostigli najviši umjetnički domet u njenom ukrašavanju. Osnovni oblici spiralno trakaste keramike su: loptaste vaze, loptaste vaze sa visokim vratom, bikonične zdjele i šolje, vaze sa zaobljenim gornjim dijelom ili sa cilindričnim vratom, kanope (kruškoliko vaze), visoke šolje ovalnog profila, vaze sa više nogu, razno minijaturno posuđe, te žrtvenici sa četiri noge, karakteristični samo za naselje u Butmiru.[1]
Uilirsko doba predjele gornjeg toka rijeke Bosne naseljavalo je plemeDesitijati. Postoje ostaci njihovih gradina, Naklo u Vojkovićima i Gradac u Gornjem Kotorcu. Nakon propasti posljednjeg ilirskog pokušaja 9. god. n.e. da se odupru Rimljanima pod vodstvomBatona Desitajskog i Ilidža ulazi u sastav rimske provincije Ilirik.
Pored sumpornog vrela najprije je niklo lječilište a onda i urbano naseljeAquae S... (Sumporna Voda) koje će postati centar Sarajevskog polja, ali i šire regije. U ruševinama banjskog dijela nađene su dvije posvete Apolonu, njegovom ilirskom pandanu. Nastanak i razvoj rimskog grada na Ilidži predstavlja prvu urbanizaciju na teritoriji Bosne i tek će se dolaskom Turaka desiti slijedeća, kada će niknuti novi gradovi. Stanovnici Aquae S...bili su romanizarani Iliri koji su taj status dobili poslije 212. god, ali i znatan broj kolonista iz cijelog carstva. Pojava hrišćanstva je potvrđena otkrićem ostataka bazilike uGradcu na Ilinjači kod Kotorca.[2]
Igmanski marš je bio usiljeni maršPrve proleterske brigade ostvaren, uz velike gubitke, u noći27. januara1942. godine. Dio jedruge neprijateljske ofanzive protivNOVJ.
U socijalističkoj Jugoslaviji Ilidža je bila veliko industrijsko središte i po ekonomskoj snazi bila na petom mjestu u BiH.
U samoj Ilidži radila je Tvornica ćilima, Lasta je proizvodila bicikle, na Stupu je radila Šipadova tvornica namještaja Standard i Hladnjača i klaonica (SIMES), tvornica drvne industrije BOSANKA u Blažuju, itd. U Rakovici je bio veliki voćnjak jabuka, u Vlakovu veliko skladište tečnih goriva.
U Radničkom naseljuHrasnica svoje pogone je imala Fabrika motora Sarajevo (FAMOS), sa preko 10.000 zaposlenih. Proizvodila je motore za teretne kamione (FAP), a posebno za vojnu industriju (tenkovi, oklopni transporteri).
Na samo 1 km od centra Ilidže bio je veliki industrijski kompleks sarajevskogEnergoinvesta sa proizvodnjom iz različitih tehnoloških oblasti. Tvornica termo aparata (TAT) je između ostalog proizvodila i izvozila separatore za nuklearne elektrane. Automatika je bila u ono vrijeme vodeća u oblasti proizvodnje i kompletnog inžinjeringa u oblasti automatske regulacije rada industrijskih postrojenja. Mješovita francusko-jugoslovenska firma Petrolinvest pokrivala je potrebe naftne industrije.
U naselju Blažuj radili su pogoni Coca Cole i ima izvorište vode "Vilenac".
Danas je industrija reducirana na tvornicu vode “Dijamant”, te nekoliko manjih preduzeća.
Vidi:Nacionalni spomenici u Ilidži
Na Ilidži se održava svake godine tradicionalni festival narodne muzike.
| Opštine |
|  | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Naselja | |||||||||
| Spomenici i građevine |
| ||||||||
| Bogomolje |
| ||||||||
| Kultura | |||||||||
| Galerije i muzeji | |||||||||
| Obrazovanje |
| ||||||||
| Sportski centri |
| ||||||||
| Transport | |||||||||
| Ulice | |||||||||
| Događaji |
| ||||||||
