Prema popisu iz2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika.[2]Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najznačajnija nacionalna manjina suSrbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva.[2]Kopnena površina iznosi 56.542 km², a površina teritorijalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednjevelike europske zemlje. Glavni grad jeZagreb koji je gospodarsko, kulturno i političko središte zemlje.
Na prostoru Hrvatske je otkriveno pedesetak nalazišta čovjekakamenog doba. U pećiniŠandalja I. u bliziniPule pronađeni su najstariji predmeti oblikovani rukom na tlu Hrvatske. Izrađeni su od kamena, a obrađeni okresivanjem. Najvažnije nalazište otkrio jeDragutin Gorjanović Kramberger1899. godine u spilji naHušnjakovom brdu krajKrapine gdje je našao ostatkeneandertalskog čovjeka i njegovog oruđa. Nalazišta krapinskog pračovjeka jedno je od najvažnijih u Europi. Živio je oko 130 tisuća godina prije Krista.
Ljudimlađeg kamenog doba na prostoru Hrvatske su živjeli u plodnim nizinama rijeka i uzJadransko more. Prema prostoru najvažnijih nalazišta razlikujemo četiri kulture.Starčevačka kultura se prostirala dijelom sjeverne Hrvatske, a nositelji su ratari i stočari koji su živjeli usojenicama i proizvodilikeramiku koju su bojali crvenom bojom.Sopotska kultura prostirala se na prostoruSlavonije.Danilska kultura se prostirala uz obale Jadrana.Hvarska kultura se prostirala južnimdalmatinskim otocima. Danilska i Hvarska kultura pripadaju krugu impresso keramike koja se odlikuje posudama crveno smeđe boje ukrašenima otiscima školjaka, morskim puževa i zarezima učinjenim oštrim predmetima.
Na prijelazu izmlađeg kamenog umetalno doba na prostoruSrijema i Slavonije prostirala seVučedolska kultura. Na prostoru krajDunava pronađena su kuće pravokutnog oblika, oružje od glačanog kamena te kalupi za lijevanjebarenih sjekira. Glasovit je nalaz posude u obliku ptice poznat pod nazivomVučedolska golubica. Najvažnija kultura ranogbrončanog doba na tlu kontinentalne Hrvatske jevinkovačka kultura, a na tlu južne Hrvatske cetinska kultura. Obje od njih, na različit način i u različitom obimu nastavljaju tradiciju vučedolske kulture. Ostala važnija nalazišta su Nezakcij uIstri, Donja Dolina naSavi i Ripač naUni. U kasnom brončanom dobu proširila se sjevernom Hrvatskom kultura polja sa žarama, nazvana premaglinenim posudama u koje se polagao pepeo pokojnika, s nalazištima krajVirovitice,Zagreba iVelike Gorice.
Uželjeznom dobu pojavili su se prvi poznati narodi na hrvatskom tlu.Keltski narodi pojavili su se u IV. stoljeću prije Krista, a živjeli su na području sjeverno odSave iKupe. Sa sobom su donijeli lončarsko kolo i umijeće kovanjanovca. Od keltskih plemena napanonskom tlu treba spomenutiSkordiske iTauriske.Iliri su živjeli na prostoru južno od Save, a najvažniji narodi suHistri,Liburni,Japodi,Delmati iArdijejci. Oni su gradili kamene utvrde koje se nazivaju gradine. Stanovnici priobalja su bili poznati po brodograditeljskom i pomorskom umijeću. Poznati po gradnji brodova i gusarenju bili su Liburni. Male i brze lađe kojima su plovili zvale su se lembi.Rimljani su po liburnskome uzoru izgrađivali vlastite ratne brodove koje su prozvali liburne.
Grci, Iliri i Rimljani
Grci svoje kolonije na istočnim jadranskim obalama osnivaju krajem VI. stoljeća prije Krista. Prva naseobina je bila Korkira Melajna naKorčuli koji su osnovali stanovnici otoka Krfa.Sirakuški tiranin Dionizije Stariji osnovao je koloniju Issu na otokuVisu. U bliziniLumbarde naKorčuli je osnovana kolonija o čijem osnivanju svjedoči zapisLumbardska psefizma. Stanovnici otoka Para osnovali su Far uStarom Gradu naHvaru, a važne kolonije su i Tragurij uTrogiru i Epetij uStobreču. Između kolonija i matičnogpolisa razvijale su se snažne kulturne i trgovačke veze.
Gusarenjeilirskih naroda dovelo ih je u sukob sRimljanima koji su od kraljiceTeute tražili da svojim podanicima zabrani gusarenje, no ona je to odbila. Rimljani pokreću tri ilirska rata kojima uništavaju Ilirsko kraljevstvo koje je 167. godine prije Krista podijeljeno na tri oblasti pod vrhovnom rimskom vlašću. Konačno osvajanje završeno tek početkom prvog stoljeća.
Tada je uspostavljena granica naDunavu, a jedinstveni Ilirik je podijeljen na dvije rimske provincijePanoniju iDalmaciju. Ilirske provincije zbog zemljopisnog položaja i prirodnih bogatstava ubrajale su se u važnije pokrajineCarstva. Najstarije kolonije u Dalmaciji bile suSalona, sjedište rimskog namjesnika i gospodarsko središte,Narona kao trgovačko i lučko središte teJadera iPola. U Panonija najvažnije su bileSiscija iSirmij. Jedan od najvažnijih rimskih spomenika uopće jepalača cara Dioklecijana podignuta nedaleko Salone.Pulski amfiteatar bio je jedan od najvećih u Carstvu.
Hrvati su narod koji je doselio u područje današnje Hrvatske tijekomsedmog stoljeća. Pitanje etnogeneze Hrvata je još otvoreno,a najpopularnije teorije o podrijetlu Hrvata suslavenska,iranska igotska teorija. Tijekom seobe Hrvati su se dijelili na nekoliko plemena. Nakon dolaska i dugotrajnih borbi Hrvati su pobijediliAvare i zavladali njihovom zemljom. Prostor koji su naselili nalazio se između rijekeDrave i obalaJadranskog mora. Starosjedilačko romansko stanovništvo preseljava u priobalne utvrđene gradove podbizantskom vlašću i u nepristupačne planinke krajeveDinarida. To stanovništvo će se tijekom stoljeća pojaviti u nizinama pod imenomVlasi. Kad su došli u novu domovinu Hrvati su bili mnogobošci. U dodiru s kršćanskim starosjediocima polako prihvaćajukršćanstvo. Ulogu u pokrštavanju imali subizantski ifranački misionari tebenediktinci koji donose zapadne kulturne utjecaje.
Na području HrvatskeSlaveni organiziraju nekoliko malih državnih zajednica - sklavinija, od kojih su najvažnije kneževina Hrvatska u priobalju i Donja Panonija. Prvi vladar koji je u svoj vladarski naslov stavio hrvatsko ime i koji sebe u darovnici iz852. sebe nazivamilošću Božjom knez Hrvata jeTrpimir osnivač narodne dinastijeTrpimirovića. KnezBranimir o svom dolasku na vlast u pismu obavještavapapuIvana VIII. U uzvratnom pismu papa obavještava Branimira da je blagoslovio njega, njegov narod i državu, što je ustvari prvo međunarodno priznanje neovisnosti Hrvatske. Kameni ulomak iz šopota krajBenkovca spominje Branimira kaokneza Hrvata, i to je najstariji kameni zapis hrvatskog imena.
Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postajeTomislav iz loze Trpimirovića oko925. godine. Tomislav, koji je vojno porazioMađare i kao bizantski saveznik potukaobugarsku vojsku, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine tako da je po naređenju cara bizantska Dalmacija plaćala Tomislavu, a ne caru poreze. Po podacima iz zapisa bizantskog caraKonstantina Porfirogeneta koji su očito pretjerani saznajemo da je hrvatska vojna moć uX. stoljeću zasigurno bila velika.Stjepan Držislav postaje prvi hrvatski okrunjeni kralj za kojega postoje historijski podaci o krunidbi i samoj kruni koju dobiva izBizanta.
Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljevimaPetrom Krešimirom IV. (1058. -1074.) iDmitrom Zvonimirom (1075. -1089.). Petar Krešimir pod svoju je upravu stavio dalmatinske gradove,Slavoniju te pripojio Neretvansku kneževinu i dijeloveBosne. Zvonimir je od legata tadašnjeg papeGrgura VII. Gebizona1075. u crkvi uSolinu okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije (treća Hrvatska kruna) u svojstvu papinog vazala. Iz tog vremena potječeBašćanska ploča prvi dokument zapisan nahrvatskom jeziku naglagoljici.
Hrvati su1102. godinePactom Conventom izabrali ugarskoga kraljaKolomanaArpadovića za kralja Hrvatske. Otada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara sve do1918. godine. Takvu vrstu državne zajednice nazivamopersonalna unija. KraljLadislav je1094. godine osnovaobiskupiju uZagrebu, a prvi biskup je biočeški redovnik Duh. Tijekom stoljeća vode se obrambeni ratovi sVenecijom koja pokušava zavladati hrvatskom obalom Jadrana. Uz pomoćkrižarske vojske1202. osvojen jeZadar. Slabljenjem središnje kraljeve vlasti, kraljAndrija II. prisiljen je1222. sazvati državni sabor i donijetiZlatnu bulu, dokument kojim ograničava svoju vlast u korist plemstva. Započinje uspon velikaških obitelji od kojih su najvažnijiFrankapani iŠubići. Vrhunac moći Šubići doživljvaju oko1300. kadaPavao I. nosi naslovban Hrvata i gospodar Bosne.
Vinodolski zakonik iz1288. je najstariji sačuvani zakonik napisan na hrvatskom jeziku. Osnivaju se brojni slobodni kraljevski gradovi koji od kralja dobivaju samoupravu, najrazvijeniji jeGradec kraj biskupskogZagreba. KrunidbomKarla Roberta na prijestolje stupa nova dinastijaAnžuvinaca.Ludovik I. uspostavlja jaku kraljevsku vlast slamanjem moći velikaša i provođenjem brojnih gospodarskih, poreznih i vojnih reformi. U savezništvu sGenovom poražena jeMletačka Republika te se mirom u Zadru1358. mletački dužd odriče svakog prava na Dalmaciju.Dubrovnik priznaje vlast hrvatsko - ugrarskog kralja te se ubrzo počinje nazivatiRepublikom. U dinastičkim borbama na prijestolje dolaziŽigmund Luksemburški. Godine1409. drugi pretendent na prijestoljeLadislav Napuljski prodaje mletačkom duždu svoja kraljevska prava na Dalmaciju za 100.000 dukata.
TijekomŽigmundove vladavine prvi put Hrvatskoj prijetiosmanska opasnost. Organizira se obrambeni sustav osnivanjem hrvatskog, slavonskog i usorskog tabora koji se nakon Žigmundove smrti pokazuje neuspješnim. Padom Bosne1463. pod Osmansku vlastMatija Korvin osniva Srebreničku i Jajačku Banovinu. Osmanlije su1493. teško porazile hrvatsku plemićku vojsku naKrbavskom polju. Hrvatski ban i biskupPetar Berislavić uspješno brani Hrvatsku. Knez Bernardin Frankapan na njemačkom državnom saboru uNürnbergu poziva na pomoć Hrvatskoj nazivajući ještitom kršćanstva. Bernardinov sinKrsto spada među najznačajnije hrvatske srednjovjekovne vojskovođe. Porazom naMohačkom polju1526. od osmanskog sultanaSulejmana ugasila se srednjovjekovna hrvatsko - ugarska država.
Nasaboru u Cetingradu1527. hrvatsko je plemstvo izabraloFerdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Time je Hrvatska ušla u personalnu uniju sa zemljama gdje su vladali Habsburgovci. Time je čuvana svijest o zasebnosti Hrvatskog kraljevstva. Junaštvom se proslavioNikola Jurišić koji je obranioKőszeg od premoćne osmanske vojske i tako obranioBeč od osvajanja. Osmanlije su krenule u novi pohod na Beč1566. godine predvođeniSulejmanom Veličanstvenim i velikim veziromMehmed-pašom Sokolovićem. Ubitci kod Sigeta nakon junačkog otpora, braneći grad od 100.000 osmanskih vojnika, pogibaNikola Šubić Zrinski jedan od najvećih velikana u hrvatskoj povijesti.Kardinal Richelieu bitku kod Sigeta je nazvao bitkom koja je spasila civilizaciju. Godine1592. pada važna utvrdaBihać, a nekada slavno Hrvatsko Kraljevstvo je svedeno naostatke ostataka, a hrvatske zemlje su pogođene snažnim iseljavanjem stanovništva. Godine1558. Hrvatski i Slavonski sabor spojili su se u jedinstveniHrvatski sabor.
Osmanlije1593. doživljavaju poraz ubitci kod Siska. Osniva seVojna Krajina, sustav obrambenih utvrda pod zapovjedništvomDvorskog ratnog vijeća. Najvažnija utvrda jeKarlovac. Na opustošenu zemlju naseljava sevlaško stanovništvo. Zbog zasluga u obrani Hrvatske pripadnici starih hrvatskih obiteljiZrinski iFrankopani nazivaju se skrbnicima i zaštitnicima Hrvatske.Nikola Zrinski pali veliki most kodOsijeka kojim su Osmanlije prodirale u Europu. Zbog sjajnih pobjeda odlikovali su ga i nagradilišpanjolski kraljFilip IV. ifrancuski kraljLuj XIV. Nezadovoljni centralističkom politikom bečkog dvora hrvatski i ugarski plemići pružaju otpor želeći samo otjerati Osmanlije uz pomoć zapadnoeuropskih sila, ponajprije Francuske. Vođe pobunePetar Zrinski iFran Krsto Frankopan pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu30. travnja1671. godine. Time je skršen otpor hrvatskog plemstva, a posjedi Zrinskih i Frankopana došli su pod vlastDvorske komore.
Na osvojenim područjima provodi seislamizacija iako Osmanlije prihvaćaju činjenicu da dio pokorenih naroda pripadakršćanskoj vjeri. Pri tome su tolerantniji bili premapravoslavnim crkvama nego premakatolicima budući da jeKatolička crkva često poticala zapadne države protiv Osmanlija. Jedino sufranjevci mogli slobodno djelovati na područjuOsmanskog Carstva. Kršćani su morali plaćati visoke poreze tako da mnogi iseljavaju. Organizira se otpor koji pružajuhajduci iuskoci.
Marija Terezija provodi brojne upravne, porezne i vojne reforme. Osniva se Hrvatsko kraljevsko vijeće1767. godine, prva moderna vlada. Za vrijeme caraJosipa II. provodi se snažna germanizacija pa se hrvatsko plemstvo okreće suradnji s ugarskim. Na zajedničkom Ugarskom saboru1790. od hrvatske je strane predložena veća financijska ovisnost te podvrgnost Ugarskom kraljevskom vijeću što suMađari oduševljeno prihvatili. U to vrijeme nastaje ideja o jedinstvenojmađarskoj nacionalnoj državi odKarpata doJadrana kao odgovor na germanizacijuBeča u kojoj bimađarski jezik postao službeni za sve. Hrvatski izaslanici na Saboru odlučno odbijaju uvođenje mađarskog jezika kao službenog. Prvi put izbio je spor oko jezika koji će se u sljedećem stoljeću smatrati glavnim obilježjem nacije. Požunskim mirom1805. godine hrvatska obala dolazi pod francusku vlast te su organiziraneIlirske pokrajine. NaBečkom kongresu1815.Dalmacija iIstra dolaze pod austrijsku vlast ali nisu sjedinjene s ostatkom Hrvatske.
Hrvatsko-ugarska nagodba sklopljena je1868. godine kojom su uređena zajednička pitanja, a prevagnuli su mađarski interesi. Ugarska je priznala Kraljevini Hrvatskoj položaj političkog naroda i teritorijalnu cjepokupnost. Hrvatska je slala zastupnike u Ugarski sabor te je bila financijski oštećena i podređena Ugarskoj.Riječkom krpicomRijeka dolazi pod mađarsku vlast. Propala jeKvaternikovaRakovička buna. U ovom razdoblju djelujeAnte Starčević,otac domovine. UDalmaciji se vodi politička borbanarodnjaka iautonomaša. UIstri djelujeJuraj Dobrila. Banom postajeIvan Mažuranić koji provodi modernizaciju zemlje. Godine1874. utemeljeno je modernoSveučilište u Zagrebu. Godine1881.Vojna Krajina je sjedinjena s ostatkom Hrvatske. Dolaskom na vlast banaKhuen-Hédervárya1883. sljedećih dvadeset godina provodi se jaka mađarizacija.Srpska manjina dobiva privilegirani položaj. Održane su velike protumađarske demonstracije1903. godine.
Snažan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područjima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističkeJugoslavije.
Krajem60-ih godina javljaju se zahtjevi za razvlaštenje federalne vlasti, jačanje tržišne privrede te se kritiziraju unitarističke i centralištičke tendencije u Jugoslaviji. Višegodišnja kretanja prerastaju u pravi nacionalni pokret čija su središtaMatica hrvatska, studenti te mlađi komunistički političari u Centralnom komitetu KPH od kojih su najpoznatijiMiko Tripalo iSavka Dabčević-Kučar. Pokret se posebno proširio do proljeća1971. godine pa je i nazvanHrvatsko proljeće. Širenje pokreta izaziva kritike u drugim jugoslavenskim republikama teJosip Broz Tito smjenjuje hrvatski politički vrh. Ipak ustavnim promjenama, a naročito donošenjem Ustava1974. godine snažno je ojačan republički individualitet.
Titovom smrću1980. godine nestaje element koji je svojom karizmom i autoritetom osiguravao koheziju visoko složenog sustava prepunog različitosti unutar Jugoslavije. Početak teške političke kriza prati gospodarska kriza, nastala sudarom tržišnih elemenata i elemenata planske privrede, te afirmacija nacionalnih interesa. Radikalizacija zahtjeva uSrbiji koja na političko vodstvo dovodiSlobodana Miloševića dovodi do raspada SKJ. Krajem osamdesetih godina počinju se osnivati političke stranke te se priznaje višestranački sustav.
Oružanom pobunom dijela srpskog stanovništva počinjeDomovinski rat, koji je završio1995. godine hrvatskom pobjedom u operacijiOluja. Hrvatska je22. svibnja1992. godine primljena uUjedinjene narode kao punopravni član. Drugu polovicu devedesetih karakterizira loša gospodarska situacija uzrokovana prelaskom na tržišno gospodarstvo, netransparentom privatizacijom i posljedicama rata. Naparlamentarnim izborima 2000. godine pobjeđuje koalicija šest stranaka u koju su uključeniSDP,HSLS,HSS,HNS,LS iIDS. Premijer jeIvica Račan.Stjepan Mesić je izabran za predsjednika2000. godine, a reizabran2005. Na vlast2003. dolazi reformirani HDZ predvođen dr.Ivom Sanaderom koji osvaja drugi mandat kao premijer nakon pobjede na izborima2007. Razdoblje nakon2000. godine karakterizira razvoj i rast gospodarstva, mnogobrojne reforme kao i problemi poput visoke nezaposlenosti, korupcije i tromosti javne uprave i pravosuđa.
Još od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlanske integracije, prije svega ulazak uEuropsku uniju iNATO. Od1. travnja2009. članica je NATO-a, a1. srpnja2013. godine postala je punopravna članica Europske unije.
Površina obalnog mora: 33.200 km² Površina kopna i mora: 89.810 km² Ukupna gospodarska površina: 113.680 km² Dužina kopnenih granica: 2.028 km -detaljnije
Dužina obale: 5.835 km Dužina obale kopnenog dijela: 1.777 km Dužina obale na otocima: 4.058 km
Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjerenokontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska iplaninska, u primorskom dijelumediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđusubmediteranska (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu.
Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2 °C, kolovoz 19 do 23 °C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11 °C, kolovoz 21 do 27 °C.
S prosječno 2.600 sunčanih sati u godinijadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a prosječna temperatura mora ljeti je od 25 °C do 27 °C.
Od usvajanja novogUstava 1990. godine, Hrvatska jeparlamentarnademokracija. U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.
Zakonodavna vlast
Hrvatski sabor je jednodomno zakonodavno tijelo s najviše 160 zastupnika, a bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja:
Ustavni sud Republike Hrvatske, koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona sUstavom, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tužbi te odlučuje o drugim pitanjima određenim Ustavom. S obzirom kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se četvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske države.
Stanje hrvatskog gospodarstva je tipično za zemlje u tranziciji iz komunizma na području bišve Jugoslavije. Privatizacija i preustroj u svim područjima doveli su do zatvaranja mnogih gospodarskih subjekata što je dovelo do porasta nezaposlenosti. Gotovo dva desetljeća nakon pada komunizma Hrvatska nije dostigla veličinu industrijske proizvodnje kakvu je imala 1989. godine, a potrošnja električne energije je na razini 1988. godine[7]. Slični gospodarski poražavajući podaci vrede i kada se uzme u obzir broj zaposlenih. Po njemu u Hrvatskoj je 1988. godine radilo 2.032.016 osoba[8], a u prosincu/decembru 2009. godine samo 1,52 milijuna[9] to jest 500.000 manje, dok se energetska potrošnja Hrvatske tek 2008. godine vratila na onu iz 1987. godine,a industrijska potrošnja energije se vratila te iste godine na onu iz 1968.[10] Prema ambasadiSAD-a u Zagrebu, razlozi za opći pad životnog standarda stanovnika Hrvatske od doba samostalnosti jesurat 1991–1995,globalizacija i loša ekonomska politika.[11]
U zadnjoj godini postojanjaJugoslavije to jest 1991., Hrvatska je bila dužna 3. 3. milijarde eura, a 2009. godine ona je dužna 44.6 milijarde eura[12],a dodatnu težinu na ove statističke podatke daruje Gini index koji je registrirao 50 postotno povećanje socijalne nejednakosti između 1988 i 2008 godine to jest razlike između onih koji imaju i onih koji nemaju pošto je taj index "skočio" s 22.78 bodova 1988 godine na 33.65 bodova 2008. godine.[13]
Hrvatska ima vrlo razvijenu mrežuautocesta. Značajni infrastrukturni projekti na gradnji autocesta započeli su2000. godine kada započinje intenzivna gradnja i povezivanje Hrvatske. U Hrvatskoj ukupno ima preko 1400 kilometara autocesta koje povezujuZagreb s drugim većim gradovima.
U Hrvatskoj je u2008. godini registrirano 88.217 novihautomobila što je najveći broj u povijesti i predtavlja povećanje od 6,7% u odnosu na godinu lani. Najprodavanija marka jeOpel, slijedeRenault,Volkswagen,Peugeot iŠkoda.[14] U prva dva mjeseca2009. godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje u Hrvatskoj registrirano 40,9% manje novih automobila kao posljedica svjetske gospodarske krize.[15] U Hrvatskoj na 1000 stanovnika dolazi 300 automobila.[16]
Komunikacije
Hrvatska se po upotrebiinformatičke ikomunikacijsketehnologije nalazi na 49. mjestu od ukupno 134 zemlje obuhvaćene u istraživanjuSvjetskog ekonomskog foruma.[17] Svaki treći Hrvat koristiračunalo svaki dan, a domaće tržište tehnologija i telekomunikacija je godišnje vrijedno milijardu dolara.[18]Oko 37% hrvatskih kućanstava posjeduje osobno računalo.[19]
U2008. godini 47% stanovnika starijih od petnaest godina koristiinternet što je porast od 8% u odnosu na2007. godinu. Ukupan broj korisnika je 2,24 milijuna. Od toga broja 56% koristi internet svaki dan.[20] Brojširokopojasnih priključakainternetu iznosi 722.110 čime je dostignuta razina gustoće širokopojasnih priključaka internetu od 16,28%.[21] Usluguinternetbankarstva u u prvom kvartalu2009. koristilo je 597.866 građana te 155.721 poslovnih subjekata, što je povećanje od 32,06% korištenja od strane građana, odnosno 15,32% od strane poslovnih subjekata u odnosu na godinu lani.[22] Stopa softverskog piratstva na osobnim računalima trenutno iznosi 54%.[23]
Oko 79% hrvatskih građana posjedujemobilni telefon, a 12% građana ima više od jednog mobitela.[24] Vodeći pružatelji usluga mobilne telefonije suT-Mobile Hrvatska,Vip iTele2. U pokretnim mrežama krajem prošle godine tri komercijalna operatera imala su ukupno više od 5,87 milijuna korisnika, čime je dostignuta penetracija od 132,55%. Devet komercijalnih operateranepokretne mreže krajem2008. imalo je nešto više od 1,85 milijuna korisnika, čime je gustoća od 41,73% neznatno 'pala' u odnosu na2007. godinu.[25]
Tržišteelektroničkih komunikacija u2008. godini je vrijedilo 15 milijardi kuna, od toga je najveći dio ili oko 8,5 miljardi kuna ostvaren u pokretnim mrežama, dok je prihod u nepokretnim mrežama bio nešto malo viši od 5 milijardi kuna. Prihod od prijenosa podataka premašio je milijardu kuna, dok se ostatak ukupnog prihoda odnosi na najam vodova i kabelsku televiziju. Od ukupnog prihoda od nepokretnih mreža 83,01% je ostvarioT-HT, dok se oko 17% tog prihoda odnosi na nove operatere.[25]
U Hrvatskoj je prema popisu stanovništva iz2011.[26] živjelo 4.284.889 stanovnika od čega 2.218.554žene i 2.066.335muškaraca. Prosječna starost stanovništva bila je 41,7 godina, 43,4 godine za žene i 39,9 za muškarce. Očekivano trajanje života je2006. bilo 79,3 za žene i 72,5 za muškarce.
Od 1996. godine Hrvatska bilježi pozitivan migracijski saldo to jest ima veći broj osoba koje se doseljavaju nego što ju napuštaju. Tako se2005. godine u Hrvatsku doselilo 14.230 osoba dok se odselilo 6.012. Većina doseljenih su došli iz susjedne Bosne i Hercegovine dok je većina onih koji su napustili Hrvatsku otišla u Srbiju i Crnu Goru.[27]
Veliku većinu stanovništva Hrvatske čineHrvati (90,4%). Glavna nacionalna manjina suSrbi (4,4%), dok od ostalih dvadesetak nacionalnih manjina svaka čini manje od 0,5% stanovništva.[28]
Ukupno rođenedjece u Hrvatskoj2009. godine je bilo 44.577, dok je umrlih bilo 52.414, što čini negativan prirodni priraštaj od 7.837 osoba. Stopa nataliteta u 2009. iznosila je 10,1 dok je stopa mortaliteta iznosila 11,8.[29] Iste godine sklopljeno je 22.382braka dok je bilo 5.076 razvoda.[30]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine najzastupljenija vjeroispovijest jekatolička (86,28%). Druge zastupljenije vjeroispovijesti supravoslavna (4,44%) iislamska (1,47%), dok sve ostale vjeroispovijesti zajedno čine manje od 1% stanovništva[32].
U Hrvatskoj je2008. godine radilo 645dječjih vrtića koji su ostvarivali programe predškolskogodgoja inaobrazbe. Udio privatnih vrtića je 33,9%, dok ostatak čine vrtići ugradskom,općinskom ižupanijskom vlasništvu. Ukupan brojdjece koja su obuhvaćena nekim programom je 149.300 ili 56,6% djece u dobi od šest mjseci do šest godina. U privatnim vrtićima je smješteno 12,9% djece. Djeca s teškoćama u razvoju čine 3,6% vrtićke populacije dok je udio darovite djece 1,1%. Na 18 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i kraće programe, a na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu.[35]
Brojosnovnih škola na kraju2006. godine je 839 koje su u svom sastavu imale 1246 područnih škola. Ukupno je u 2085 škola bilo 384.634 učenika. Učenici obrazovanje započinju sa navršenih sedam godina, a završavaju sa petnaest. Osnovna škola ima osam razreda. U prva četiri djecu obrazuje jedan učitelj. U druga četiri razreda djeca dobivaju učitelja iz svakog predmeta. Odnos broja učitelja i učenika u redovitom obrazovanju bio je 1:13, a obrazovanju za djecu i mladež s teškoćama u razvoju 1:2,9. Udio žena u učiteljskom populacije je 78,9%. U 2057 škola nastava se izvodila samo na jednom jeziku, od čega u 2015 nahrvatskom, u 19 nasrpskome, u 11 natalijanskome, u sedam načeškome, u pet namađarskome. Osim na hrvatskom jeziku 28 škola nastavu izvodi na jezicimanacionalnih manjina. Prvi put u školske klupe sjelo je 43.286 prvašića što je gotovo 3% manje prvašića nego lani.[36]
U hrvatskimsrednjim školama obrazovanje traje tri ili četri godine. Srednje se škole dijele nagimnazije, strukovne škole iumjetničke škole. U prve razrede srednjih škola2007. godine su upisana 51.384 učenika. Od toga se u gimnazije upisalo 12.635 učenika, u umjetničke škole 1509, u četverogodišnje škole 21.784, u trogodišnje škole 14.938, u programe niže stručne spreme 52 te u škole s posebnim i prilagođenim programima 466 učenika. Iste godine u četvrti razred upisano je 33.416 učenika.[37]
Prema popisu stanovništva iz2001. godine fakultetski obrazovane osobe čine 7,82% stanovništva. U taj broj uključeni su i magistri i doktori znanosti. Građani s višom školom čine 4,08%. Oko 40% građana je samo sa završenom osnovnom, nezavršenom osnovnom ili bez ikakve škole, a od 47% građana sa srednjom školom tri petine njih završilo trogodišnju strukovnu školu.[38] U dobi između 25 i 64 godine broj osoba s fakultetskom diplomom iznosi 18%.[39] Na visokim učilištima2006. diplomiralo je 19.566 studenata, što je za 7,4% više nego2005. godine. Od ukupog broja diplomiranih 64% su redoviti studenti, a udio žena je 59,3%.[40] U Hrvatskoj trenutačno studira oko 170.000 studenata.[41]
Zdravstvo
KBC Zagreb lokacija na Rebru, najveća zdravstvena ustanova u Hrvatskoj
Hrvatska je s 276liječnika na 100.000 stanovnika ispod prosjeka tranzicijskih zemalja i zemaljaEuropske unije. Manjak liječnika bi za Hrvatsku mogao biti dugoročan problem, na što upozorava sve manji interes mladih za studijmedicine, jer se1990. godine za jedno upisno mjesto natjecalo sedam, a danas svega 2,2 kandidata. To prati i negativna selekcija, odnosno niže prosječne upisne ocjene. U hrvatskim bolnicama radi oko 7000 liječnika, a samo u četiri osnovne grane medicine,internoj,kirurgiji,ginekologiji ipedijatriji, nedostaje 925 specijalista.[44] U Hrvatskoj ima ukupno 16.956 liječnika, od kojih 12.149 radi u zdravstvenim ustanovama, a 3992 liječnika radi ufarmaciji i drugim djelatnostima.[45]
Prema podacimaHZZO-a visokikrvni tlak,dijabetes, zloćudne bolesti,osteoporoza, metabolički sindrom, povišene masnoće u krvi i bolesti organa za kretanje najčešći su razlozi zbog kojih hrvatski građani traželiječničku pomoć. Svaki zaposleni u prosjeku godišnje koristi desetak dana bolovanja. U2008. godini umrlo je 52.367 osoba, i to nešto više muškaraca nego žena. Od toga broja, 26.506 osoba umrlo je od bolestisrca ikrvnih žila, a njih 12.853 odraka. Ostali češći uzroci smrti su ozljede i trovanja, bolesti dišnih putova te probavnih organa. Danas rođeno dijete u Hrvatskoj ima velike šanse doživjeti 79 godina ako ježena i 72 ako jemuškarac.[46] U Hrvatskoj ima više od 185.000 darivatelja krvi što znači da na 100 stanovnika dolaze četiri darivatelja.[47] U Hrvatskoj je od1983. do2007. obavljeno 736.196pobačaja.[48]
Hrvatska vaterpolska reprezentacija je trenutačni Olimpijski Prvak.Barakude su uz to osvojile i Svjetsko prvenstvo 2007. i Europsko zlato 2010. uZagrebu te dvaeuropska srebra.Na svjetskim prvenstvima Hrvatska ima i tri brončane i jednu srebrnu medalju.Hrvatska je također osvojila Svjetsku vaterpolsku ligu 2012. godine i vaterpolski turnir na Mediteranskim igrama 2013.godine.Mladost je sedmerostrukieuropski prvak te je odLEN-a proglašenaNajboljim klubom dvadesetog stoljeća.Jug iJadran su svaki po dva puta bili prvaci.
Hrvatska ženska odbojkaška reprezentacija osvojila je 3 uzastopna Europska srebra od1995. do1999. Muška reprezentacija osvojila je 2 srebra na završnici Europske lige. Ženski odbojkaški klubovi Dubrovnik i Mladost bili su prvaci starog kontinenta 2 puta 1991. odnosno 1998.Mladost je također bila viceprvak Europe 2 puta.HAOK Mladost višestruki je prvak Hrvatske.
1 Značajan dio teritorija se nalazi uAziji. •2 U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Evropom. •3 Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Evrope.
.jpg)
.jpg)
.JPG)
.svg)
.svg)